Koliko bi mogla da potraje „seizmička kriza" na Santoriniju
„Premestili smo sve naše dušeke u dnevnu sobu", kaže Georgia Nomiku.
Stanovnica Santorinija plaši se posledica tekućih zemljotresa na grčkom ostvu, popularnom među turistima po pitoresknom pogledu.
Ali protekle nedelje je ova idila bila narušena hiljadama zemljotresa.
Santorini, i druga grčka ostrva u regionu, nalaze se usred „do sada neviđenog" seizmičkog roja ili krize, što je naziv za nagli porast broja zemljotresa u određenoj oblasti.
Oko tri četvrtine od 15.000 stanovnika ostrva je evakuisano, kada su vlasti proglasile vanredno stanje nakon što je zemljotres magnitude 5,2, do sada najveći, potresao ostrvo u sredu.
Novi, doduše mani zemljotresi, osetili su se ponovo u četvrtak.
„Grozdovi" zemljotresa zbunjuju naučnike koji kažu da je takav obrazac neobičan zato što oni nisu povezani ni sa kakvim velikim potresom.
Šta se, onda, dešava?
- Vanredno stanje na Santoriniju posle serije zemljotresa
- Potresi na grčkom ostrvu Santorini, vlasti kažu da nisu zbog vulkana
- Kako je zemljotres rušio crnogorsko primorje pred Titovim očima
Šta se dešava na Santoriniju?
Stručnjaci se slažu da ostrvo doživljava ono što je grčki premijer nazvao „ekstremnim i složenim geološkim fenomenom".
„Ovo je zaista neprikosnoveno, nikad nismo videli ništa slično ovome u moderna vremena u Grčkoj", kaže doktor Atanasios Ganas, direktor istraživanja u Nacionalnoj opservatoriji u Atini.
Santorini leži na takozvanom Helenskom vulkanskom luku - lancu ostrva koje su kreirali vulkani.
Ali on nije doživeo velike erupcije u skorija vremena, štaviše nijednu još od 1950-ih, tako da je razlog za aktuelnu krizu nejasan.
Stručnjaci kažu da viđaju brojne zemljotrese u okviru relativno male oblasti, što se ne uklapa u obrazac sekvence glavni potres-naknadni potresi, kaže doktor Ganas.
On je rekao da je ovo započelo buđenjem vulkana na Santoriniju prošlog leta.
Potom je u januaru došlo do „naleta" seizmičkih aktivnosti sa zabeleženim manjim zemljotresima.
Ta aktivnost eskalirala je protekle nedelje.
Od nedelje je zabeleženo hiljade zemljotresa, a u sredu je udario do sada najveći.
„Nalazimo se usred seizmičke krize", rekao je doktor Ganas.
Doktorka Margarita Segou iz Britanske geološke službe (BGS) opisala je zemljotrese kao nešto što se dešava svaki dan „u pulsevima".
Ona kaže da ovo „ponašanje nalik rojevima" znači da kad udari jači zemljotres, na primer magnitude četiri, „seizmicitet se pojača na jedan do dva sata, a potom se sistem ponovo opusti".
Koliko će još dugo da traje?
Ukratko, nemoguće je reći.
Ljudi se nadaju da će zemljotres od srede, koji je udario po noći, biti najveći koji je pogodio ostrvo.
Ali seizmolozi kažu za BBC da je teško biti siguran.
Vlasti su upozorile da bi ove aktivnosti mogle potrajati nedeljama.
Stručnjaci ne znaju ni da li je ovaj lanac potresa samo uvod u neki veliki zemljotres ili događaj sam za sebe.
Profesorka Džoana Faure Voker, ekspertkinja za geologiju zemljotresa pri Institutu za smanjenje rizika od katastrofa na Univerzitetskom koledžu u Londonu, rekla je da neki veliki zemljotresi imaju uvodne potrese - pojačane nivoe malih do umerenih seizmičkih događaja - pre glavnog udara.
Ali ono što se dešava sada nisu vulkanski zemljotresi, tvrdi doktor Ganas.
Vulkanski zemljotresi imaju karakteristični prepoznatljivi oblik talasa niske frekvencije, a oni se ovde nisu desili.
- Ima li na Balkanu seizmologa da izmere snagu zemljotresa
- Sedam faktora zbog kojih su zemljotresi smrtonosni
- Može li tehnologija da predvidi zemljotrese
Doktorka Segou rekla je za BBC da su ona i njene kolege analizirali prethodne zemljotrese u regionu uz pomoć mašinskog učenja - metoda analize podataka koji može da pravi predviđanja - da bi saznali kako su se završili zemljotresi u regionu 2002. i 2004. godine.
Magnituda tih zemljotresa nije bila toliko intenzivna kao kod onih koji su se osetili sada, kaže ona.
Ali „prepoznatljiva karakteristika" kako su započeli i kako su se završili mogla bi da pomogne da se izradi slika o tome kakve obrasce treba tražiti.
- Šta su rasedi i kako utiču na zemljotrese
- Od ruševina do „grada solidarnosti“: Kako je zemljotresom razoreno Skoplje pomirilo svet tokom Hladnog rata
- Šta kuće i zgrade u Srbiji moraju da imaju kako bi izdržale zemljotres
U međuvremenu, na ostrvo su poslate dodatne policijske i vojne snage da pomognu u izlaženju na kraj sa bilo kakvim jačim zemljotresom.
Nomiku, koja je predsednica gradske vlade Santorinija, rekla je da je njena porodica ostala, ali da su svi spakovali male torbe, „spremni da pođu ako se bilo šta dogodi".
Ali neki ostrvljani kažu da uopšte nisu uznemireni potresima.
„Ne plašim se nimalo", rekla je jedan stanovnica Santorinija, koja je odlučila da ostane na vulkanskom ostrvu uprkos tome što su hiljade njenih suseda pobegli usled tekućih zemljotresa.
Šantal Metakides insistira da se neće pridružiti zemljacima.
„Petsto godina je ova kuća opstajala usred zemljotresa i vulkanskih erupcija, i još uvek stoji pravo", rekla je ona za novinsku agenciju AFP, dodavši da „nema razloga da se bilo šta promeni".
Pogledajte video: Igrica može da vas spasi u slučaju zemljotresa
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar