„Haotično" povlačenje iz Rusije: Priče ukrajinskih vojnika o bici za Kursk

Do pre nešto više od nedelju dana, Artem Kariakin i njegova jedinica redovno su se kretali preko ukrajinske granice u ruski grad Sudža, regionalni centar Kurske oblasti.
Pokazuje mi video snimljen telefonom njihovog poslednjeg kretanja preko granice, dok su se ukrajinske snage povlačile iz ruske oblasti Kursk.
Na njemu se vidi kako prolaze pored desetina spaljenih vojnih i civilnih vozila.
Vojnik naoružan puškom, njihova poslednja linija odbrane, skenira horizont u potrazi za ruskim dronovima.
Pravo niotkuda, jedan leti prema zadnjem delu njihovog kamiona.
Varnice lete, ali nastavljaju da se kreću.
Artem kaže da su imali sreće - eksplozivno punjenje nije bilo dovoljno veliko da ih zaustavi.
Drugi kamion u blizini imao je manje sreće.
Već je bio u plamenu.
Artem priznaje da povlačenje ukrajinske vojske iz Sudže, najvećeg grada Ukrajine u Kursku, „nije bilo dobro organizovano".
„Bilo je prilično haotično", kaže mi.
„Mnoge jedinice su otišle u potpunom metežu. Mislim da je problem nastao jer je naređenje o povlačenju stiglo prekasno."
Nisu dobili podršku za povlačenje, kaže, jer su jedinice delovale bez odgovarajuće komunikacije.
Satelitski sistemi Starlink na koje se inače oslanjaju nisu radili u Rusiji.
- 'Sve je gotovo': Ukrajinska vojska se povlači iz ruske oblasti Kursk
- Nastavljen rat Rusije i Ukrajine posle razgovora Putina i Trampa
- Rusija i Ukrajina: Tri godine rata u mapama
Ovaj 27-godišnji vojnik i dalje smatra da je ofanziva na Kursk uglavnom bila uspešna.
Artem kaže da je to primoralo Rusiju da povuče neke snage sa istoka Ukrajine.
Većina ukrajinskih jedinica je ipak uspela da pobegne na vreme, čak iako su mnogi to morali da urade pešice.
Ali on veruje da je iznenadni upad Ukrajine na rusku teritoriju prošlog avgusta, bio previše dubok i preuzak, uz oslanjaje na samo jedan glavni put za snabdevanje i pojačanje.
Dok su Artem i njegovi ljudi bežali da spasu živote, američki predsednik Donald Tramp i ruski predsednik Vladimir Putin razgovarali su telefonom o pokušaju da se rat privede kraju.
Artem kaže da to smatra „apsurdnim".
„Za mene su ovi razgovori Trampa i Putina prosto nadrealni", kaže on.
„Tramp želi da okonča rat jer je obećao da će to učiniti, a Putin želi da prevari Trampa da nastavirat. Ne mogu ozbiljno da shvatim njihove razgovore".
Artem, čiji se dom nalazi u oblasti Luganska, koju je Rusija okupirala i proglasila za svoju teritoriju, kaže mi da je razočaran Amerikom i Trampom.
„Šta mogu da osećem prema njima kada će oni da me ostave bez moje kuće?", dodaje.

Artem kaže da nikada nije ni bio ubeđen da je Putin voljan da menja bilo koji deo Rusije za ukrajinske okupirane teritorije.
Ali on i dalje veruje da je ofanziva na Kursk bila važna za zaštitu ukrajinske granice.
Ukrajinske snage su bile prinuđene da se povuku, ali one i dalje zauzimaju položaje u blizini granice u oblasti Sumi.
Ukrajina nastavlja prekogranične napade ne samo na Kursk, već i na Belgorod.


Sergejev jurišni bataljon pomaže u planiranju ovih napada - pronalaženju puta kroz ruska minska polja i protivtenkovske prepreke poznate kao „zmajevi zubi".
Pridružili smo mu se u noćnoj misiji lociranja i izvlačenja oklopnih vozila kojima je potrebna popravka.
Ovo je najsigurnije vreme da se približite ruskoj granici.
Sergej nije stranac Rusiji: tamo je rođen. Sada ima belorusko državljanstvo, ali je izabrao da se bori za Ukrajinu.
On opravdava upade Ukrajine u njegov nekadašnji dom.
I Rusija, kaže on, pokušava da stvori tampon zonu unutar ukrajinske teritorije.
Vizeći se u oklopnom vozilu ukrajinske proizvodnje, Sergej nabraja verovatne opasnosti koje nas čekaju, a sada smo na manje od 10 kilometara od ruske granice: klizne bombe, rakete i artiljerija i dronovi opremljeni termovizijskim kamerama.

Njegovo vozilo je opremljeno elektronskim uređajima za ometanje neprijateljskih dronova, ali čak ni oni ne rade protiv dronova kojima se upravlja preko optičkih žica.
To je nezaustavljivo, iako je na nekim rutama Ukrajina sada postavila mreže kako bi pokušala da uhvati dronove pre nego što pogode cilj.
Naša prvobitna potraga u blizini ruske granice za oštećenim oklopnim vozilom Bredli, proizvedenim u SAD, obustavljena je kada je Sergej dobio obaveštajne podatke da ruski dronovi rade u blizini.
Umesto ovog, on pokušava da locira još jednog pokvarenog Bredlija gde će rizici biti manji.
On i njegov vozač tek treba da savladaju prepreke na putu.
Drveće i grane razbacani su preko druma, što je posledica nedavnog ruskog vazdušnog napada.
U daljini vidimo još nekoliko eksplozija, koje nakratko pretvaraju noćno nebo u narandžasto.
Sergej na kraju pronalazi uništenog Bredlija.
Već je preuzet sa bojnog polja preko granice i utovaren je u kamion da ga prevezu na na popravku.
Komandant Bredlija mi potvrđuje da su se borili u Rusiji.
On opisuje situacije preko granice kao „teške".
„Ali, držimo se", dodaje.

Bredli je još jedan podsetnik na to koliko se Ukrajina oslana na američku vojnu podršku.
Sada ta podrška izgleda manje izvesna jer se Trampd usredsredio na mirovne pregovore.
Sergej kaže da mu je već jasno da postoji „cenkanje iza leđa Ukrajine".
Pitam ga da li misli da evropske zemlje mogu da popune prazninu koju su ostavile Amerika.
Da li je evropska „koalicija voljnih" dovoljna da garantuje bezbednost Ukrajine?
„Mislim da ako Amerika ne pomogne Ukrajini, onda će uskoro biti dogovoreno primirje - ali pod krajnje nepovoljnim uslovima za Ukrajinu", odgovara Sergej.
„Evropa očigledno ne može sama da reši ovaj sukob. Nisu dovoljno jaki.
„Usredsredili su se na sopstvene ekonomije umesto da razmišljaju o bezbednosti", smatra on.
Sergej kaže da želi da se rat završi i kao mnogi Ukrajinci, i on želi mi.
Ali ne po svaku cenu.
Dodatno izveštavanje: Vladimir Loško i Anastasija Levčenko
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar