Bez rukavica: Amerika i Kina u klinču oko carina

kina, kineska berza
REUTERS/Florence Lo
Berza u Pekingu

Na izjavu američkog predsednika Donalda Trampa da će vesti još 50 odsto carina na uvoz kineske robe, iz Pekinga je odgovoreno da neće popustiti pred „ucenama" Vašingtona i da će se „boriti do kraja".

Bilo kakve dodatne carine Sjedinjenih Država pokrenuće uzvratne mere na američke robu, piše u saopštenju Ministarstva trgovine Kine.

Carine, koje Vašington naziva „carinama ogledala", u saopštenju kineskog ministarstva ocenjuju se kao „nerazumne" i „tipičnom manifestacijom jednostranog ekonomskog pritiska".

Odgovor Pekinga je usledio posle Trampove pretnje da će podići carine na kineski uvoz za još 50 odsto kao reakciju na kinesku odluku da uvede isto tolike carine na američku robu.

Amerika je prethodno uvela carine od 54 odsto na kinesku robu, na šta je Kina uzvratila istom merom.

Potom je Tramp na njegovoj društvenoj mreži Istina (Truth Social) poručio da će uvesti dodatne carine Pekingu ako ne poništi odluku o kontramerama.

Isto je ponovio i na konferenciji za novinare u Beloj kući.

Ako Tramp zaista i ispuni obećanje, kineski izvoz u SAD biće pogođen carinama od 104 odsto: 20 odsto koje je nova američka administracija uvela u martu, dodatnih 34 odsto prošle nedelje, i još 50 odsto - kako glasi nova pretnja.

Kinesko Ministarstvo trgovine pozvalo je američkog predsednika da poništi odluku o drastičnom povećanju carina i počne pregovore.

Novinari su pitali Trampa da li razmišlja o „pauzi" u sprovođenju najavljenih odluka, na šta je on odgovorio odrečno.

„Ne razmišljamo o tome. Ima mnogo, mnogo zemalja koje dolaze da pregovaraju sa nama, i to će biti fer dogovori", rekao je Tramp.

Američki ministar finansija Skot Besent, kome je Tramp poverio zadatak da vodi pregovore, rekao je za Foks njuz 7. aprila da se kontramerama Kina „izoluje" i da se nada da će pregovori sa drugim zemljama rezultirati smanjenjem carina za njih.

Uprkos opasnosti po celokupnu svetsku privredu, na šta ukazuju mnogi stručnjaci posle Trampovih odluka, a posebno pretnji od nove runde trgovinskog rata SAD i Kine, azijske berze su 8. aprila počele da se oporavljaju od velikog pada koji su doživele dan ranije.

Tokijski indeks Nikei 225 porastao je za više od šest odsto u utorak ujutro i korigovao se na +5,5 odsto do podneva.

U ponedeljak je pao za 7,8 odsto.

Berze su se donekle oporavile i u Australiji, Južnoj Koreji, Hongkongu i Šangaju.

Istovremeno, hartije od vrednosti na tajvanskoj berzi nastavile su da padaju: njen TAIEKS indeks je pao za još 4,7 odsto do podneva u utorak, 8. aprila.

Hartije od vrednosti u Singapuru su takođe izgubile na vrednosti: tamošnji STI indeks pokazao je pad od 1,55 odsto.

Pored toga, berze u Indoneziji i Tajlandu su naglo pale, pošto su otvorene u utorak posle produženog vikenda.

U ponedeljak su berze i u Aziji i u Evropi doživele veliki pad, a samo su američki indeksi, koji su padali prošle nedelje nakon što je Tramp najavio trgovinski rat sa celim svetom, početkom nove nedelje ostali manje-više na istom nivou.

Pregovori

Tramp je 7. aprila rekao da će pregovori o carinama sa raznimm zemljama početi odmah i istog dana je ugostio izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Beloj kući.

Netanjahu je javno obećao da će Izrael ukinuti trgovinski disbalans sa Sjedinjenim Državama na koji se Tramp žali.

„Uradićemo to veoma brzo. I uklonićemo trgovinske prepreke", rekao je izraelski premijer.

Prema Trampovoj odluci, carine na uzov izraelske robe u SAD od 9. aprila treba da budu povećane na 17 odsto.

Tramp je na njegovoj društvenoj mreži napisao da i Japan šalje delegaciju u Vašington da pregovara o carinama.

Skot Besent tvrdi da je, pored Japana, zahteve za pregovore već podnelo još 50-70 zemalja.

„Japan je veoma važan vojni i ekonomski saveznik.

„Naši odnosi su dugi tako da treba očekivati da Japan dobije prvenstvo u pregovorima, jednostavno zato što su bili veoma spremni na dogovor", rekao je Besent.

'EU je stvorena da nam nanese štetu', kaže Tramp

Ursula fon der Lajen, šefica Evropske komisije, „vlade" Evropske unije, rekla je 7. aprila da je Brisel predložio Trampu da ukine carine na automobile i druge industrijske proizvode.

„[Ali] uvek smo spremni da odgovorimo kontramerama i zaštitimo naše interese", dodala je Fon der Lajen.

Tramp je odgovorio da ukidanje carina na automobile i druge industrijske proizvode ne bi bilo dovoljno da eliminiše trgovinski deficit SAD sa Evropom i da je EU „stvorena da nanese štetu" Americi.

„Evropska unija se ponaša veoma, veoma loše prema nama, ne prihvataju naše automobile, ne prihvataju naše poljoprivredne proizvode. Ne prihvataju skoro ništa", citirala je Tramopa agencija Frans pres (AFP).

Prema Trampovoj odluci, carine na uvoz robe iz Evropske unije u SAD od 9. aprila biće 20 odsto.

Tramp je dodao da smatra da bi EU trebalo da kupuje mnogo više američke energije kako bi izgubila sadašnju trgovinsku prednost u odnosu na SAD.

BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC

Preminuo pisac i borac za mir Filip David

Bivši urednik Dramskog programa Televizije Beograd i dobitnik Ninove nagrade umro je u 85. godini. Bio je jedan od osnivača Beogradskog kruga i veliki zagovornik mira.