Ferari zastava - priča druga: Na putu za Strazbur sa studentima biciklistima

Ferari zastava bila je prisutna na svim većim demonstracijama u Srbiji još od studentskih protesta 1996. godine - tri decenije kasnije deo je studentskog pohoda ka Strazburu.
Na 1.300 kilometara dug put biciklima poneo ju je 21-godišnji Nikola Boca, student Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu.
„Kada su krenuli ovi protesti bio sam fasciniran fenomenom Ferari zastave, nisam do tada bio toliko upućen u političku situaciju devedesetih", kaže Boca za BBC na srpskom.
„Slušao sam razne priče zašto su je nosili i ko je izneo prvi, a onda mi je tata ispričao da je za sve zaslužan naš kum, da je njegova originalna Ferari zastava.
„Na njoj se vidi da ima 30 i više godina", dodaje.
Biciklističkom vožnjom do Strazbura, gde je sedište Evropskog parlamenta, studenti žele da skrenu pažnju na višemesečne proteste u Srbiji, kojima traže odgovornost zbog pada nadstrešnice u Novom Sadu, kada je poginulo 16 ljudi.
Dok vlasti odgovaraju da su svi zahtevi studenata ispunjeni, oni to negiraju, nastavljaju proteste i dodaju nove zahteve.
- „Uvek je bila na ulici zbog nepravde“: Fenomen Ferari zastave na protestima u Srbiji
- Redak poduhvat: Studenti iz Srbije biciklima prelaze 1.300 kilometara do Strazbura
- Sa Kosova za Beograd krenuli peške, u Ljig stigli autobusima
„Bila je ispred RTS-a nekoliko puta, tokom velikog skupa 15. marta u Beogradu je ceo dan bila u gradu, u Nišu i Kragujevcu takođe", kaže 54-godišnji Igor Balmazović, Nikolin kum i deo društva od desetak ljudi koji od 1996. nose Ferari zastavu.
„Bio sam i u Novom Sadu, ali ona nije bila i eto... Sada je na putu za Strazbur", dodaje Balmazović za BBC na srpskom.
Njegovo „kumče", kako naziva Nikolu, za to je zatražio dozvolu studentskog plenuma - i dobio je.
„To je korektno i pošteno, studenti imaju njihova pravila i tako se ponašaju", kaže Balmazović.
„Sa jedne strane sam zadovoljan što je i dalje tu, ali odavno sam hteo sam da je uramim, misleći da nam više neće biti potrebna, a jeste, što je poražavajuće.
„Više od 30 godina se borimo protiv istih ljudi i nepravde, neverovatno".

Ferari zastava i studentski protesti
Prvi put je viđena tokom zime između 1996. i 1997. godine, kada se protestovalo zbog krađe na lokalnim izborima i to iz prilično praktičnog razloga - kako bi Igor Balmazović i njegovo društvo u gužvi znali gde da se nađu.
Međutim, kako je tokom višemesečnih šetnji po veoma hladnoj beogradskoj zimi svaki dan bila na ulicama, postala je jedan od simbola tog protesta.
Na ulici je bila i 5. oktobra 2000. godine, tokom rušenja vlasti Slobodana Miloševića, ali i tokom gotovo svih protesta u 21. veku.
Od skupova „1 od 5 miliona", preko „Srbija protiv nasilja" i protesta posle masovnih ubistava u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar" i selima oko Mladenovca - i svih između.
Svaki put kad se protestovalo zbog neke nepravde, ona je bila tu, govori Balmazović.
Onda je pala nadstrešnica i krenuli su novi protesti, na čije čelo su ubrzo stali studenti, kada se sve posebno omasovilo i Ferari zastava je ponovo bila na ulicama.
- Branko Ružić za BBC: O protestima 1996. i danas, 'trojanskom konju' i 'nestašnom detetu' SPS-a
- ’Učinimo ih poznatim’: Internet trend i(li) nepoverenje u policiju u Srbiji
- Može li ekspertska vlada rešiti krizu u Srbiji
„Mnogo je emocija kad god je ljudi vide", kaže Balmazović.
„U Kragujevcu kad smo je izvukli supruga, ja i to neko naše društvo, ljudi su odmah počeli da prilaze, slikaju se, jedan momak je čak i pitao 'mogu li da je celivam'. Može, što da ne".
Prilazilo im je, kako kaže, i dosta mladih, koji su znali da postoji neki fenomen oko zastave, ali nisu znali konkretno o čemu se radi, pa su hteli da se raspitaju.
U međuvremenu se na protestima pojavilo nekoliko različitih zastava Ferarija, jednog od najpoznatijih automobilskih timova Formule 1, što Balmazović „apsolutno podržava".
Neke od njih je i upoznao, kaže.
„Mnogo ljudi me zato pita za moju zastavu da li je to ta, originalna. Jedan mi je i rekao 'to nije ona prava'.
„'Kako znate', pitam ga, a on mi kaže 'pa do sada bi već bila malo pocepana'.
„'Priđi bliže', kažem mu i kada je video kakva je - sa ponekom rupom, tkanina je od tolikog vijorenja već popustila - on mi odgovori 'au, to je stvarno ta'."

U kratkom razgovoru pred polazak biciklista iz Linca ka Salcburgu, Nikola Boca naziva je „pravom pravcatom" i da „zbog velike simbolike svemu daje na težini".
„I ovde su neki sumnjičavi, ali im uvek kažem da je to ta", kaže momak rođen 2003, šest godina posle demonstracija iz 1996. kada je zastava imala premijeru.
„Bilo je i ljudi na dočecima u gradovima kroz koje smo prošli - Budimpešta, Bratislava, Beč - koji su mi govorili 'pa to je nerealno, video sam je na tom i tom protestu pre 20 godina."
- Šta dalje posle najvećeg studentskog protesta u Beogradu
- Geopolitički osvrt: Zašto su Evropa i svet tihi po pitanju studentskih protesta u Srbiji
- Pet stvari koje su obeležile studentske pohode po Srbiji
Doček studenata u Beogradu i susret kao iz 1996.
Zanimljiva situacija dogodila se na dočeku studenata u Beogradu 14. marta, kaže Balmazović.
„Slučajno smo se na Terazijama, kod nekadašnje Robne kuće Beograd, nas trojica našli na istom mestu sa kog imamo crno-belu fotografiju iz 1996. godine.
„Izvukao sam zastavu, prilazi jedan, drugi, a nismo se dugo videli, život nas nekako rastavio i slikali smo se ponovo."
Kada im je, dodaje, nepoznati čovek na jednom od kasnijih protesta rekao da njegova zastava nije ona originalna, samo su mu pokazali dve slike.
„'Vidi, ovo smo nas trojica 1996, a ovo smo danas', odgovorio sam mu... Malo smo samo stariji."
Kada će Ferari zastava u penziju?

Igor Balmazović na to pitanje nema odgovor.
„Ne znam, valjda će nekada i to doći. Nadam se", odgovara kratko.
Drago mu je pre svega, da su se studenti probudili.
„Bili smo ubeđeni da su oni neka zamišljena generacija, ali onda su se trgli, izašli iz telefona i knjiga, izašli na ulicu, upoznali jedni druge i videli koliko imaju snage, pameti i moći.
„Neverovatno je sve ovo što rade, apsolutno ih podržavam."
Ističe da su „svi studentski zahtevi legitimni" i da „do neke promene mora doći".
Pre svega, kako kaže, da se utvrdi odgovornost za pad nadstrešnice, da vlast bude smenjiva i da se radi po zakonu.
„Kada do toga dođe, onda ću je okačiti na zid i reći sad je stvarno kraj", naglašava
U međuvremenu je u rancu jednog studenta, koji biciklom ide preko pola Evrope.
„Nekad je okačim oko vrata, ali vetar ne pomaže, tako da je uglavnom čuvam u rancu, a i da se ne ošteti na kiši", kaže Nikola Boca.
„Iznosio sam je na većini skupova i dočeka, vijoriće se i u Minhenu, Augsburgu, Ulmu, na kraju i u Strazburu."
Pogledajte video: Početak studentske vožnje do 1.300 kilometara do Strazbura
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar