Carine: Tramp se privremeno povukao, ali partiji ni izdaleka nije kraj

Tramp i ljudi oko njega uložili su herojske napore kako bi predstavili protekle dane manje haotično.
U trenutku pisanja ovog teksta, Trampova partija šaha u četiri dimenzije zaustavila je Kinu.
Kineska privreda je svakako pretrpela težak udarac od kaznenih carina na njenom najvećem tržištu.
Ali čak i kad se uzme u obzir predsednikovo povlačenje, Amerika je podigla ogroman carinski zid, koji nije viđen još od 1930-ih godina prošlog veka.
Svetu su ostale univerzalne carine od 10 odsto, bez obzira na to da li ta zemlja (na primer, Velika Britanija ili Australija) zapravo prodaje manje Americi nego što Amerika prodaje njoj.
Trenutno ne postoji razlika između Evropske unije, koja ima veliki trgovinski deficit u robi i bila je spremna da odgovori odmazdom, i Engleske.
- Da li je moguć treći mandat Donalda Trampa
- Tramp proglasio trgovinski rat svetu, Srbija prošla najlošije na Balkanu
- Rusija nastavlja saradnju sa Amerikom uprkos Trampovoj izjavi da je 'veoma ljut' na Putina
Takođe, ljudi nervozno iščekuju šta bi moglo da sledeće da se dogodi.
Jedno od pitanja je da li će predsednik Tramp uvesti carine na lekove, drugu najveću izvoznu robu za Englesku.
Plus, u igri je i potencijalni logistički haos od slabo primećenog višemilionskog lučkog poreza na svaki brod koji pristane u Americi a „pravljen je u Kini".
To je više od polovine svetske trgovinske flote – a na snagu treba da stupi sledećeg petka.
Čak i uz Trampovu deklarisanu pauzu od 90 dana na primenu većih carina, preostaje previše neizvesnosti da bi kompanije prolazile kroz mukotrpno preusmeravanje svetske trgovine.
Posledice po Kinu
Ključno pitanje danas, međutim, jeste da li su dve najveće svetske ekonomske supersile ukrstile rogove kao uspaljeni jeleni.
Carine pri ovim astronomski visokim stopama teško pogađaju poslovanja obe zemlje koje zajednički čine oko 3 odsto čitave svetske trgovine.
Glavni auto-put svetske privrede je praktično odsečen.
Vidljive, opipljive posledice svega ovog postaće veoma stvarne veoma brzo: kineske fabrike će se zatvoriti, a radnici će morati da lutaju od pogona do pogona u potrazi za poslom.
Peking će morati da organizuje stimulativni paket da bi nadoknadio gubitak čitavih procenata BDP-a, što je ona vrsta stvari koje se dogode kad prirodna katastrofa sravni neki veliki grad sa zemljom.
Bolno, ali rešivo po određenu cenu, mada ne zauvek.

U međuvremenu, SAD će doživeti da potrošačke cene skoče u nebesa.
Predsednik Tramp bi mogao da naloži ovim američkim kompanijama da ne podižu cene, ali posledice će početi da se osećaju veoma brzo.
U teoriji će to biti u suprotnosti sa onim što se dešava u drugim zemljama u svetu.
Preko granice u Kanadi, ili u Evropi, ne samo da neće biti takvog porasta cena robe iz Kine, već bi cene čak mogle da počnu da opadaju.
Od trgovinskih ratova do ratova valuta
Trgovinski ratovi ovih razmera ne ostaju ograničeni samo na protok robe.
Oni obično prerastaju u ratove valuta.
Ono što smo videli pre neko veče bila je trgovinska pometnja koja se proširila na kreditna tržišta, naročito na američko tržište obveznica, pošto je već pogodila cene akcija.
I zaista, došlo je do neprocenjivog razotkrivanja teorije igre u ovom sukobu.
Trampova administracija je obelodanila ključnu tačku pritiska svojom zabrinutošću za „veselo" – kako ga je Tramp nazvao – tržište obveznica.
I dok se večernja trgovina dugom američke vlade nastavljala u Aziji, efektivna kamatna stopa na te obveznice skočila je na 5 odsto.
Ta vrsta zajmova ne bi smela da se kreće na tako haotičan način.
Poslednji put kada se ovakvo nešto dešavalo bilo je tokom „trke za kešom", ključnim trenutkom finansijske krhkosti na samom početku pandemije.
Svet se usredsredio na pitanje života ili smrti u martu 2020. godine, ali je ova potencijalna dodatna kriza bila ublažena samo hitnom intervencijom.
Praktično gledano, predsednikov korak unazad bio je neka vrsta hitne promene politike.
Da li je kineska vlada stajala iza tog porasta prodaje obveznica američke vlade u Aziji?
Verovatno nije.
Međutim, ono što se desilo u sredu ukazalo je na Trampovu ranjivost.
Kamatne stope obveznica američke vlade skočile su na 5 odsto u večernjem trejdingu u Aziji.

Kina je drugi najveći posednik duga američke vlade na svetu i ako bi se odlučila za to, odbacivanje tog duga bio bi katastrofalan za Ameriku.
Ali ako bi to uradila, to bi značilo uzajamno osigurano ekonomsko uništenje – gubici za Kinu bili bi ogromni.
Još važnije, ono što su tržišta obveznica poručivala Trampu bilo je da su duboko skeptična prema njegovoj politici carina.
Amerika poseduje Federalne rezerve, koje imaju izvesnu moć da umire tržišta obveznica.
Ali u ovom trenutku ne izgleda kao da će im njihov predsednik Džerom Pauel priskakati u pomoć.
Skepticizam tržišta obveznica odražava sentiment novog ministra finansija Skota Besenta.
On sada vrši pritisak na Trampa da postigne trgovinske sporazume sa saveznicima zato što je Americi potrebno da se oni uhvate u koštac sa Kinom.
Imajući u vidu da je Amerika prethodno nazvala te iste bliske saveznike prevarantima, pljačkašima i secikesama, nema šanse da je to sve vreme bila njena strategija.
A to jeste važno.
Americi su potrebni EU, Velika Britanija i ostatak G7 na njenoj strani kad je u pitanju Kina.
Kini je verovatno potrebno samo da te zemlje ostanu neutralne i nastave da usisavaju njene izvoz.
Ostatak sveta je video kako se Trampov tim muči da objasni uvođenje carina ostrvima na kojima žive pingvini ili siromašnim afričkim privredama i kako predsednik lično ponavlja tvrdnju da namerno ruši berzu.
I bili su svedoci činjenice da su carinske stope promenjene nakon što su već stupile na snagu, kao i apsurdne prirode jednačina uz čiju pomoć su izračunate.
U tom kontekstu je Trampovo rukovanje situacijom vratilo poluge moći nazad u ruke ostatka sveta, zato što ni prijatelj ni neprijatelj neće znati oko čega tačno pregovara sa ovakvom Amerikom.
Došlo je do zatišja, koje su svi jedva dočekali, ali ono bi moglo da bude poprilično kratkog veka.
- Analiza BBC urednika: 2025. kao 1968. i 1989, posle nje možda više ništa neće biti isto - zbog Trampa
- Može li Evropa da se odbrani bez Amerike
- Tramp je rasturio svetski poredak i ostavio evropske zemlje da se brzo snađu kako znaju i umeju
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar