Sud u Prištini izdao nalog za hapšenje Radoičića, sumnjiče ga za ratne zločine

Specijalno odeljenje Osnovnog suda u Prištini izdalo je nalog za hapšenje kontroverznog biznismena Milana Radoičića i 19 ljudi zbog sumnje da su učestvovali u ratnim zločinima tokom sukoba na Kosovu 1999. godine.
Osumnjičeni su za ubistvo 106 kosovskih civila u Đakovici i zlostavljanje 300 ljudi, objavio je prištinski portal Reporteri odluku sudije za prethodni postupak.
Zločin se odigrao kod mosta Talić u centru Đakovice u periodu od 7. do 10. maja, a nadležni Radoičića i druge terete da su bili među uniformisanim srpskim snagama.
„Išli su od kuće do kuće i silom i pretnjama izvodili sve prisutne, razdvajajući muškarce od žena i dece, a potom su ubili ukupno 106 civila albanske nacionalnosti, čija su tela nakon rata pronađena u masovnoj grobnici u Batajnici, u Srbiji", navodi se u obrazloženju naloga za hapšenje.
Masovna ubistva su dogodila za vreme NATO bombardovanja, u jeku sukoba bezbednosnih snaga Slobodana Miloševića, tada predsednika Savezne Republike Jugoslavije, i pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova, koje su smatrali teroristima.
Radoičić, bivši političar i biznismen rodom iz Đakovice, već je optužen za teroristički napad u mestu Banjska, na severu Kosova, gde većinski živi srpsko stanovništvo.
Njegov advokat Goran Petronijević nije bio dostupan za komentar.
- Milan Radoičić pušten na slobodu dan posle saslušanja zbog pucnjave na severu Kosova
- Velika Britanija uvela sankcije dvojici Srba sa Kosova i trgovcu oružjem iz Beograda
- Hronologija slučaja ubistva Olivera Ivanovića: Godine bez odgovora
U pismu, koje je čitao Petronijević u Beogradu, Radoičić je preuzeo odgovornost za napad 24. septembra 2023. u kom je stradao kosovski policajac Afrim Bunjaku.
Kosovsko pravosuđe ga je označilo kao vođu grupe od 45 ljudi, ali nije dostupan njihovim pravosudnim organima.
Nekadašnji zvaničnik Srpske liste, najveće stranke te zajednice na Kosovu, bliske zvaničnom Beogradu, priveden je u oktobru 2023. u Srbiji zbog slučaja Banjska, ali je ubrzo pušten.
Viši sud mu je tada izrekao zabranu napuštanja zemlje.
Istragu protiv njega vodilo je i Više javno tužilaštvu u Beogradu zbog, između ostalog, nedozvoljene proizvodnje i prometa vatrenog oružja i teških dela protiv opšte sigurnosti.
Ipak, optužnica protiv njega u Srbiji i dalje nije podignuta, jer, navodno, nema dovoljno dokaza.
Radoičić se nalazi na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije zbog povezanosti sa međunarodnim organizovanim kriminalom i korupcijom, a dovođen je u vezu i sa nerazjašnjenim ubistvom Olivera Ivanovića, političara sa Kosova, što je negirao.
Za njim je bila raspisana i poternica Interpola.
Posle Banjske je podneo ostavku na funkciju potpredsednika Srpske liste.
Novi slučaj Radoičić, gde se dovodi u vezu sa ratnim zločinima, pokazuje apsurd i neuspeh kosovskih pravosudnih i bezbednosnih institucija, rekao je Hisen Beriša, funkcioner opozicione Demokratske partije Kosova i nekadašnji pripadnik Oslobodilačke vojske Kosova.
„Prethodnih godina Radoičić ne samo da se slobodno kretao, već je imao i ključne političke funkcije na Kosovu.
„Kao potpredsednik Srpske liste, koju je verifikovala kosovska izborna komisija, prolazio je i bezbednosne provere – policije, bezbednosne službe i pravosuđa”, kaže Beriša i pita da li su službe imale saznanja o njegovoj umešanosti u ratne zločine i ranije.
- Tema o kojoj se ćuti: Hladnjača i masovne grobnice u Srbiji, 20 godina kasnije
- Kako da ne zaboravimo albanske žrtve sukoba na Kosovu pokopane u Batajnici
- Hašim Tači se obratio sudu u Hagu: „Očekujem da ću biti oslobođen svih optužbi"
Slučaj Đakovica
Zločini u Đakovici obuhvataju dva događaja koji predstavljaju najveća masovna ubistva u samom gradu tokom sukoba, kaže Bekim Bljakaj iz prištinskog Fonda za humanitarno pravo (FHP).
„Najpre se 7. maja desilo masovno ubistvo na glavnom Talićevom mostu, gde je, prema podacima FHP-a, ubijeno oko 48 ljudi i njihova tela do danas nisu pronađena.
„Tri dana kasnije, u velikoj akciji u naselju Čabrat u Đakovici, ubijeno je više od 50 ljudi”, kaže Bljakaj za BBC na srpskom.
Njihova tela su eskhumirana početkom 2000-ih iz masovne grobnice u Batajnici, u kojoj je pronađeno preko 700 tela kosovskih Albanaca, od čega 75 dece.
Prema svedočenjima, počinioci u Đakovici su nosili i plave i zelene uniforme – policije i vojske.
Bez obzira na to što je prošlo 26 godina, dobro je da se procesuiraju svi optuženi za ratne zločine, dodaje.
„To krivično delo ne zastareva, a potreba žrtava za pravdom ne prolazi”.
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite naks na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar