
Električna vozila (ni)su zelena
Vozila budućnosti manje će štetiti prirodi od vozila na fosilni pogon samo ako se napajaju energijom za čiju proizvodnju se ne koristi ugalj.

Foto: Pixabay
Električni automobili su sve češće na putevima. Pre tri godine širom sveta je kupljeno blizu tri miliona novih električnih vozila, a očekuje se da će 2025. godišnja prodaja vozila na nov pogon dostići i osamnaest miliona. Sve vodeće fabrike automobila i kombija prebacuju se na modernizaciju proizvodnog programa.
Tako će švedski "Volvo", sada u kineskom vlasništvu, već do 2028. godine imati celu liniju za proizvodnju automobila, autobusa i kamiona, isključivo na struju. "General Motors" namerava da do 2030. sve automobile i lake kamione proizvodi isključivo sa električnim pogonom. Zaista, transformacija se dešava i brže nego što smo mogli da očekujemo.
Izbeći korišćenje uglja
Kao najveću dobit od promene energetskog pogona često se ističe da emituju neuporedivo manje ugljen-dioksida spram vozila na fosilna goriva. To, svakako, jeste tačno kada se posmatra samo upotreba vozila. Međutim, kada se uzme ceo proizvodni lanac, stvari stoje drugačije i ne mora uvek električni auto da bude klimatski prihvatljiviji od hibridnog, ponekad ni od klasičnog vozila na benzin.
Sve zavisi od struje kojom se napaja vozilo. Ako je prenosna električna mreža sa koje se napaja zasnovana na upotrebi energije vetra, solara, hidropotencijala ili gasa, svakako da emituje neuporedivo manje ugljen-dioksida od bilo kog klasičnog ili hibridnog vozila.

Foto: Pixabay
Međutim, ako se struja cele mreže generiše upotrebom uglja, veliko je pitanje je li električno vozilo ekološki racionalnije. Pogotovo ako je, kao što je slučaj sa elektičnom mrežom Srbije, glavni izvor lignit lošeg kvaliteta, niskokaloričan ugalj sa znatnim primesama sumpora.
Tako, primera radi, vozač električnog vozila koje se strujom napaja u Obrenovcu, gradiću gde se sva električna energija generiše iz nekoliko obližnjih termoelektrana, zapravo samo iznuđuje uvećanje emisije ugljen-dioksida i sumpor-oksida iz sagorevanja uglja. Takvo vozilo sigurno prouzrokuje emitovanje veće količine sumpora, verovatno i ugljen-dioksida, od, recimo, klasičnog vozila na benzin. Zapravo, potrošnja uglja je najveći zagađivač i to je odlučujući činilac koji određuje ekološku efikasnost korišćenja energije.
Rudarenje litijuma
Izvesno je, međutim, da je sama upotreba vozila na nov pogon mnogo "zelenija" od korišenja vozila na fosilni pogon. No, krajnji efekat zavisi od raubovanja uglja. Može se reći da je upotreba električnog vozila prava "zelena tehnologija" ako je napajanje električne mreže klimatski prihvatljivo.
Drugi razlog koji, kada je reč o električnim automoblima, može biti upitan je energetski učinak pri proizvodnji samog automobila, ali i delova od kojih se sklapa. Najproblematičnije su litijum-jonske baterije, neuporedivo većeg skladišnog kapaciteta od ranije korišćenih olovnih baterija.
Nevolja je, zapravo, u dobijanju litijuma, elementa sa velikom električnom i toplotnom provodljivošću, pa je, kao takav, veoma upotrebljiv i pri dobijanju stakla, električnih baterija, u farmaceutskoj industriji. Ima ga dosta u slanim iskopinama u andskom području Latinske Amerike, ali i u slanim mineralitima u Australiji, Kini, Srbiji i na još nekoliko lokacija.

Foto: Pixabay
Ne samo što se u postupku njegovog izdvajanja emituje mnogo ugljen-dioksida, već se zbog upotrebe sumporne kiseline emituje i dosta sumpor-oksida. Procenjuje se da se za vađenje jedne tone litijuma zagadi više od 500.000 litara vode.
Kako se za izradu litijum-jonske baterije koristi i kobalt, za čije rudarenje se takođe zagađuje okolina, ali i koristi dečji rad, postaje vidljivo zašto u svetu, uz brojne pohvale, ima mnogo i prigovora na sve ubrzanije korišćenje električnih automobila.
Reciklaža baterija
Vozila prve generacije električnih automobila polaku dostižu kraj upotrebnog veka. I tu se uočava nov problem, reciklaža litijum-jonskih baterija. Čak i u tehnološki najrazvijenijoj zemlji poput SAD samo pet odsto istrošenih litijumskih baterija se reciklira. Primenjivana tehnologija reciklaža ne samo što nije jednostavna, već nije ni jeftina. Što je još nepovoljnije, tokom samog reciklažnog postupka emituju se zagađujuće čestice.
Tako se reciklaža istrošenih baterija pokazuje kao treći momenat koji može da dovede u pitanje ekološku racionalnost vozila na nov pogon. Rešenje se traži u novom načinu korišćenja baterija, ali i u mogućnosti da se prestane sa upotrebom električnih baterija čim padnu na ispod 80 odsto polaznog kapaciteta. U tom trenutku tek počinju da ograničavaju dosege automobila, ali su upotrebljive da još neobično dugo služe kao skladište solarne energije.
Svakako, vreme dominacije fosilnih goriva bliži se kraju. No, i upotreba vozila na električni pogon nije bez zamki i neizvesnosti. Još dosta toga bi trebalo da se uradi kako bi vožnja e-automobilom bila klimatski što prihvatljivija.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
NIN: NIS je Rusima samo deo paketa u pregovorima sa SAD, stav Moskve je da to nije "posao" Srbije
22.02.2025.•
34
Stav Moskve je da rešavanje problema poslovanja Naftne industrije Srbije (NIS) nije "posao" Srbije, već prvenstveno stvar pregovora koji treba da se vode na relaciji Rusije i SAD, piše NIN.
Stočarstvo u Srbiji "zlatnog doba": Više od 50.000 goveda izgubljeno u 2022. godini
21.02.2025.•
4
Broj goveda u Srbiji smanjen je skoro za četiri odsto, dok je broj svinja, ovaca i živine u porastu, pokazuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Objavljene nove cene goriva
21.02.2025.•
6
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Banke u subotu gase račune NIS-a: Da li će biti zatvorene pumpe?
21.02.2025.•
33
Banke u Srbiji odredile su subotu, 22. februar, kao dan kada će zatvoriti račune NIS-a i prestati da obavljaju transakcije s tom firmom, piše Nova ekonomija.
Danas bojkot benzinskih pumpi: "Akcize ne bi smele da budu toliko velike"
21.02.2025.•
16
Inicijativa Politički sindikat pozvala je građane da danas ne sipaju gorivo i bojkotuju benzinske pumpe.
Evropski komesar: Reciprocitet carina sa SAD treba da bude od koristi za sve
20.02.2025.•
0
Ako EU ne odbaci princip recipročnih carina koje američki predsednik želi da uvede, onda taj reciprocitet treba da bude od koristi za sve, izjavio je evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič.
Vučić: Počeo izvoz "fijat pande" iz Kragujevca
20.02.2025.•
15
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je danas počeo izvoz električnih automobila "fijat panda".
Sve veći broj starijih radi i posle penzionisanja: Penzija nedovoljna za život
20.02.2025.•
6
U Srbiji je prosečna penzija znatno ispod polovine prosečne potrošačke korpe, niža je i od minimalne potrošnje.
Gugl će platiti Italiji 326 miliona evra nakon optužbi za utaju poreza
19.02.2025.•
1
Italijanski tužioci danas su saopštili da će obustaviti istragu o utaji poreza protiv kompanije Gugl nakon što je pristala da plati 326 miliona evra u okviru nagodbe.
Veliki pad profita EPS-a
19.02.2025.•
20
Rezultati poslovanja EPS-a u 2024. godini pokazali su nagli pad profitabilnosti - sa 958 miliona evra u 2023. godini profit je pao na svega 200 miliona evra.
NBS: Međugodišnja inflacija u januaru iznosila 4,6 odsto
19.02.2025.•
1
Međugodišnja inflacija je u januaru iznosila 4,6 odsto dok su na mesečnom nivou, cene robe i usluga u okviru indeksa potrošačkih cena u proseku povećane za 0,6 odsto, navodi Narodna banka Srbije.
Efektiva: Sledi bojkot pojedinačnih trgovinskih lanaca na sedam do 10 dana
18.02.2025.•
57
U Srbiji je, nakon jednodnevnog, prošle nedelje održan petodnevni bojkot pet najvećih trgovinskih lanaca.
NIS sutra unapred isplaćuje plate, banke im obustavljaju međunarodna plaćanja 28. februara
18.02.2025.•
16
Poslovodstvo Naftne industrije Srbije (NIS) najavilo je zaposlenima da će u sredu unapred dobiti februarsku platu, piše danas Kompas-info.
Borba za telekomunikacije i uticaj u Srbiji: Kupuj, ne pitaj
18.02.2025.•
6
Mnogo toga je unazad tri decenije pretrpeo ovaj narod, pa se mislilo da ga ništa ne može posebno uzbuditi.
Džonson elektrik vratio skoro milion evra subvencija državi: Bez posla ostaje 300 ljudi
17.02.2025.•
10
Ugovorom iz 2016. godine, Džonson elektrik trebalo ie da ima najmanje 2.400 novih radnika, ali pre nekoliko dana, oko 300 radnika ove fabrike dobilo predlog za sporazumni raskid ugovora o radu.
Odlaganje roka ili uvođenje sankcija NIS-u: Evo šta je realnije
17.02.2025.•
6
Američke sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) za sada zvanično stupaju na snagu 25. februara, odnosno za nedelju dana.
Od Mobtela, preko NIS-a i rudnika bakra u Boru, do SBB-a: Najvrednije kompanije prodate u Srbiji
16.02.2025.•
14
Junajted grupa postigla je dogovor o prodaji SBB-a firmi e& PPF, dok će kompanija Eon TV i prava prenosa sportskih događaja na zapadnom Balkanu u vlasništvu Sport kluba biti prodati Telekomu Srbija.
Država povećala akcize na gorivo, alkohol, kafu i drugo - to znači poskupljenja
16.02.2025.•
63
Vlada Srbije je od 1. februara povećala akcize na, između ostalog, gorivo, alkohol, kafu, tečnosti za punjenje e-cigareta, nikotinske vrećice, duvanske prerađevine, prirodni gas za krajnju potrošnju.
NBS: I dalje se najviše isplati dinarska štednja
16.02.2025.•
5
Narodna banka Srbije (NBS) je saopštila da je u Srbiji i dalje isplativije štedeti u dinarima i da su štedni ulozi u domaćoj valuti krajem 2024. dostigli rekordni iznos od 191,2 milijarde dinara.
Svemirska kompanija Džefa Bezosa deli oko 1.400 otkaza
16.02.2025.•
0
Generalni direktor svemirske kompanije "Blue origin" Dejv Limp najavio je otpuštanje oko 10 odsto osoblja u celoj kompaniji, što je oko 1.400 zaposlenih od skoro 14.000.
Zbog tabloidnih napada: Đenerali se povlači iz rada Privredne komore Srbije i Udruženja osiguravača
14.02.2025.•
9
Đenerali osiguranje se povlači iz rada PKS i Udruženja osiguravača Srbije jer nijedna od tih organizacija nije reagovala na tabloidne napade na predsednika Izvršnog odbora te kuće, Dragana Filipovića.
Komentari 13
Nebojša Berak
Za dodao bih jos
Moja Kona ima bateriju od 64 kW, domet tu po Novom Sadu kad je samo gradska voznja preko 500 km. Jednom nedeljno stvratim do Promenade na one charge&go punjace i za sat vremena (to je oko 1200 dinara) dopunim preko pola baterije. A to mi je taman dok odem do Univera i malo prosetam. Prekoputa kod Prokredita ima isto punjac ali je cesto zauzet. Ima i kod Cistoce ali cesto ne radi.
Plus kad odem kod svojih za vikend na selo "utaknem" se u obicnu 220V uticnicu i uvek puna baterija.
Ne vidim problem punjenja kao veliku problem. Pa ljudi boziji koliko vi km prelazite svaki dan? 500???
Pa ja sam sa Konom probao da vidim koliko dana ce mi biti od pune baterije do trenutka kad mi je neprijatno, ukupno 12 dana voznje bez punjenja!!! Zivim na Naselju, deca vrtic Liman a posao Kampus. I gde ja tu da vozim 500 km??? :)))
E jedino kad izadjem na autoput onda domet pada na 360 km (pri 130 km/h) ali ni to nije problem, ima punjaca na skoro svakoj pumpi CAK i u Srbiji :)
Iva
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar