Hoće li električni automobili uništiti naftnu industriju?
Snažno ubrzana prodaja električnih automobila širom sveta veliko je iskušenje pred kojim se nalazi naftna industrija.
Foto: Pixabay
Međutim, budućnost ove privredne grane mnogo više zavisi od eventualnih promena pogona u pomorskom i vazdušnom saobraćaju, te od uspeha naftaša u etabliranju kao proizvođača struje.
Tokom pandemije došlo je do snažnog uvećanja prodaje električnih automobila. Lane je širom sveta prodato čak 2.141.000 modernih četvorotočkaša, samo je "Tesla", vodeći globalni proizvođač, plasirao blizu pola miliona automobila na struju.
Tek za nijansu manje uspešni su i kineski "SAIC", grupacija oko "Folksvagena", te udruženi "Reno", "Nisan" i "Micubiši".
Brže nego što se očekivalo
U Norveškoj, gde država izdašno subvencioniše transformaciju, prošle godine je 54 odsto od svih automobila bilo na električni pogon. Unutar Evropske unije 15 odsto od svih prodatih vozila je na struju, što je uvećanje za 50 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Proces napuštanja pogona na fosilna goriva je mnogo vidljiviji u zemljama sa visokim standardom poput Švedske, Holandije ili Finske, dok u deset najsiromašnijih država Unije broj kupljenih e-automobila ne premašuje tri odsto svih novih vozila. U Hrvatskoj je "modernizacija" najsporija, tek svaki stoti prodati automobil je na struju.
Izvesno je da će promena biti mnogo brža nego što se do pre godinu i po dana računalo. Vodeće globalne auto kompanije su se iskoristile aktuelnom pričom o potrebi za što usklađenijim životom sa prirodom i podstakli su transformaciju. Takođe, i mnogi gradovi su delimično ili u celosti zabranili vožnju automobilima na fosilna goriva, a većina je, poput Štutgarta, vozačima ostavila rok (od tri do sedam godina) za prilagođavanje.
Najveće promena posle pronalaska parne mašine
Narednih godina čini se da će elektrifikacija automobila biti još izraženija, bar u razvijenijim delovima sveta. Tako je Evropska komisija predložila da se od 2035. na ovom području prodaju samo električna vozila, što bi trebalo da desetak godina kasnije dovede do iščezavanja zagađivanja vazduha iz auspuha automobila.
Može se reći da je Brisel, zapravo, samo sledio praksu koju slede svi vodeći proizvođači, redom najavljujuću skori prekid proizvodnje vozila sa motorom na unutrašnje sagorevanje. Poslednji je to učinio "Folksvagen", najavivši prekid za 2034. Godinu.
Reč je o krupnoj promeni, ništa manje nego o najvećoj tehnološkoj revoluciji nakon pronalska parne mašine. Smatra se da će promena biti jak udar na naftnu industriju. Da po naftaše nevolja bude i veća, prelaz na električni pogon je sve intezivniji i kod autobusa. Tako je u Danskoj elektrifikovano 78 odsto gradskih autobusa, a tek za nijansu je manje e-buseva u Holandiji i Švedskoj. Očito je da strujni pogon zamenjuje sve druge.
Korigovanje delatnosti
Naravno da će naftne kompanije biti na ispitu. Mnoge polako menjaju, bolje kazano koriguju, delatnost. Tako je nekada vodeći "Šel" najavio da prodaje osam od 14 rafinerija. Ruski gasni i naftni giganti su još pre desetak godina, uporedo izvozu derivata, počeli da razvijaju proizvodnju električne energije, planirajući da ono što će izgubiti kada dođe vreme elektrifikacije nadoknaditi prodajom struje. Ipak, prelaz na e-automobile biće ozbiljan udarac na naftnu industriju, ujedno i ispit provere za proces daljeg oslobađanja od fosilnih goriva.
Na drumski saobraćaj otpada tek desetak odsto prerađene nafte. Mnogo veći potrošači su pomorski i vazdušni saobraćaj, a tu, za sada, promene nisu aktuelne. Takođe, ni kamionski saobraćaj za sada ne planira transformaciju. Ipak, broj potencijalnih konzumenata naftnih prerađevina se smanjuje, a tendecija umanjenja i dalje se intezivira.
Struja dominira
Struja postaje bezmalo jedina forma energije kojom će se čovek koristiti. Stoga će se mnogo toga dešavati upravo u proizvodnji i distribuciji električne energije. Kako će se ona energija kojom smo se do sada koristili upotrebom naftnih goriva ubuduće da se nadomešćava elektičnom energijom, jasno je da će se jako uvećavati proizvodnja struje.
"Zeleni" su puni nade da će pomoću vetroturbina i solarnih panela doći do potrebnih količina energije. Međutim, posmatrano pojedinačno, to su suviše sitni proizvođači i proizvode skupu struju. Nemačka, lider u proizvodnji solarne i eolske energije, u poslednje vreme se vraća uglju, dok Kina, Rusija, Egipat, Japan, Francuska, Češka, Švedska dosta očekuju od nuklearne energije.
Naftni giganti su intenzivirali proizvodnju struje pomoću gasnih elektrana i tek će budućnost pokazati koji koncept će biti nadmoćan ili će, možda, doći do miksa većeg broja različitih izvora električne energije.
Drugi problem za razmah elektrifikacije je litijumska baterija. Direktni davalac energije vozilu. Suviše je malog kapaciteta za jake motore, pri čemu je i rok trajanja jednog punjenja baterije kratak. Ponekad do nefunkcinalnosti. Uz to, samo punjenje baterije traje veoma dugo, takođe do nefunkcionalnosti. Jeste da se, što se tiče potreba automobila i kombija, kapaciteti baterije udvostručuju svakih pet-šest godina, ipak sve to je premalo za snažnije motore.
Nove prerade
Treći problem koji postavlja širenje elektrifikacije je distribucija električne energije, odnosno mreža punionica za električne baterije. Čini se da je transformacija postojećih benzinskih pumpi rešenje koje se najčešće primenjuje. Upravo ovaj momenat daje nade da će naftne kompanije uspeti da svoju maloprodajnu mrežu, segment koji je elektrifikacijom najviše na udaru, prilagode novim potrebama.
Na očigledan pad upotrebe naftnih prerađevina kao goriva rafinerije su reagovale i preorijentacijom na petrohemijske prerade nafte. Poslednjih godina naglo se pojavljuju nove prerade, novi materijali nastali preradom nafte i gasa. Podsetimo, bezmalo 90 odsto onoga čime se čovek koristi u svakodnevnom životu ima u sebi naftnu komponentu.
Izgleda kao spas za naftaše. Ipak, ukoliko žele da zadrže snažnu poziciju na tržištu, naftne kompanije moraju ozbiljno da shvate proces napuštanja fosilnih goriva i da se prilagođavaju novim okonostima. Neće biti lako i svakako će svi, ponajviše baš naftni giganti, morati mnogo toga da inoviraju kako bi izdržali snažan udarac.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Država razmišljala da zabrani Booking u Srbiji: Šta kažu u toj platformi za izdavanje?
17.10.2024.•
21
Siva ekonomija u turizmu uzima maha, a nedavno je državni aparat "uperio prst" u globalnu platformu Booking.com i slične portale pod optužbom da nelegalno posluju u našoj zemlji.
Evropska centralna banka smanjila kamatnu stopu
17.10.2024.•
0
Evropska centralna banka (ECB) je danas smanjila referentnu kamatnu stopu sa 3,5 odsto na 3,25 odsto, pošto je stopa inflacije u Evropskoj uniji opala na najniži nivo za više od tri godine.
Beograđani, šta biste još hteli? Siromašna provincija finansira prestonički metro
17.10.2024.•
46
Ponovo smo se uverili da je Srbija zemlja apsurda u kojoj se dešavaju stvari kakve drugde nisu uobičajene.
Erbas otpušta 2.500 ljudi
17.10.2024.•
4
Kompanija Erbas, najveći svetski proizvođač komercijalnih aviona, objavila je da će ukinuti do 2.500 radnih mesta u sektoru za vojsku i svemir u okviru restrukturiranja svojih poslovnih aktivnosti.
Razvoj industrijskih zona u Srbiji: Kako lokalna privreda podstiče zapošljavanje u manjim gradovima
16.10.2024.•
0
Iako je Beograd važan ekonomski centar, ključne industrijske zone u Srbiji, ipak se nalaze u manjim gradovima. Pogledajte na koji način one oblikuju domaće tržište rada.
Srbija se zadužuje za još 178 miliona evra: Kredit od Dojče banke za izgradnju metroa
16.10.2024.•
13
Vlada Srbije zadužila se kod Dojče banke, uzevši kredit od više od 178 miliona evra, za potrebe izgradnje metroa, objavljeno je na sajtu Vlade.
Loše vesti za paore: Srbija rizikuje da izgubi milione evra iz EU programa za poljoprivredu
16.10.2024.•
16
Srbija rizikuje da izgubi do 74 miliona evra iz IPARD programa EU jer ta sredstva nije blagovremeno iskoristila, saznaje nezvanično European Western Balkans.
U Srbiji svaki 25. polovnjak ima štelovanu kilometražu, svaki treći bio udaren pre uvoza
16.10.2024.•
12
U Srbiji 4,1 odsto polovnih automobila, odnosno svaki 25. automobil na našim putevima ima falsifikovanu kilometražu, sa prosečnim vraćanjem brojčanika unazad od 80.405 kilometara.
Gavrilović o dogovaranju cena: Da apetiti trgovaca nisu veliki - inflacija bi bila manja
16.10.2024.•
12
Dejan Gavrilović iz organizacije potrošača Efektiva, govoreći o pokretanju postupka protiv četiri velika trgovinska lanca, kaže da inflacija možda ne bi bila tolika, da njihovi apetiti nisu veliki.
O dogovoru sa MMF-om i deficitu: Đavo je u detaljima - "rafali" i Ekspo ne znače bolji standard
16.10.2024.•
4
Deficit budžeta Srbije od tri odsto BDP-a neće značajno povećati javni dug, ali nije dobro što se prekida trend smanjenja od 2020. godine.
Tužilaštvo formiralo predmet o mogućem dogovaranju cena trgovaca
15.10.2024.•
12
Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu formiralo je predmet o mogućoj povredi konkurencije od strane "Delez", "Merkator S", "Univereksport-import" i "DIS".
Postupak zbog dogovaranja cena: Kazne za trgovce mogle bi da budu ogromne
15.10.2024.•
26
Nakon što je Komisija za zaštitu konkurencije (KZK) pokrenula postupak protiv četiri trgovinska lanca u Srbiji, postavlja se pitanje kolike kazne im prete.
"Stellantis" u velikim problemima: Direktori i analitičari kažu - u toku borba za opstanak
15.10.2024.•
10
Međunarodni konzorcijum proizvođača automobila "Stellantis" popravlja prodaju u SAD pošto mu ove godine nije uspeo marketinški plan, rekao je izvršni direktor Karlos Tavares.
Država odobrila Telekomu novo zaduživanje
14.10.2024.•
3
Skupština akcionara Telekoma Srbija podržala je danas na vanrednoj sednici odluku o emisiji dugoročnih, neobezbeđenih i nesubordiniranih obveznica Telekoma.
Vučić rekao da nam odlično ide: "Zaduživanje, visoka inflacija, skupa hrana, rasprodaja resursa..."
14.10.2024.•
33
Privrednik Zoran Drakulić izjavio je da je Srbija jedna od najsiromašnijih evropskih zemalja zato što se njen privredni razvoj nije zasnivao na domaćim resursima i domaćim privrednicima.
Srpska vlast i bankari: Država se ustručava da oporezuje ekstraprofit
14.10.2024.•
8
Ovih dana se u svetu finansija dosta priča o pripremi za donošenje novog zakona kojim bi se ograničila visina kamate u Srbiji.
Vučić nakon sastanka sa MMF-om: Potvrđen dogovor o održavanju budžetskog deficita od tri odsto
14.10.2024.•
4
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić danas je u Beogradu sa delegacijom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) potvrdio dogovor o održavanju budžetskog deficita.
"Britiš ervejz" protiv Srbije pred Evropskim sudom: Tražena nadoknada štete zbog pada aviona 1976.
14.10.2024.•
15
Evropski sud za ljudska prava doneo je odluku na žalbu kompanije "Britiš ervejz" protiv Srbije zbog pada aviona 1976. godine.
NBS: Septembarsku inflaciju obeležili rast cena hrane i komunalnih usluga
13.10.2024.•
2
Međugodišnja inflacija u septembru je blago usporila u odnosu na avgust i iznosila 4,2 odsto, a cene su na mesečnom povećane za 0,1 odsto, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Ministar turizma: Razmišljali smo da ugasimo booking.com, strane platforme kod nas rade nelegalno
13.10.2024.•
46
Ministar turizma Srbije Husein Memić izjavio je da je u turizmu dosta i sive ekonomije a da su najveći problem korisnici privatnog smeštaja i strane platfome koje kod nas rade nelegalno.
Ako želite da podignete stambeni kredit za kupovinu vikendice - to nećete moći
13.10.2024.•
5
U ovom trenutku u Srbiji je nemoguće dobiti stambeni kredit za kupovinu vikendice.
Komentari 21
Miloš_NS
Kosmopolita
Punjenje sa brzim punjačima (800V aktuelan standard) od 10-80% traje najbrže 18 minuta ili srednjom snagom oko 40-60 minuta.
Oko 0,60€ je kWčas na brzim punjacima pored autoputeva u zapadnoj Evropi. S’tim što bi Srbi “paradajz” mentalitetom punili automobile besplatno kod Lidl ili Aldija koji to nude za svoju musteriju, gde bi proveli oko 40 minuta u marketu i izasli praznih ruku…i to bez sramote.
Kosmopolita
Punjenje sa brzim punjačima (800V aktuelan standard) od 10-80% traje najbrže 18 minuta ili srednjom snagom oko 40-60 minuta.
Oko 0,60€ je kWčas na brzim punjacima pored autoputeva u zapadnoj Evropi. S’tim što bi Srbi “paradajz” mentalitetom punili automobile besplatno kod Lidl ili Aldija koji to nude za svoju musteriju, gde bi proveli oko 40 minuta u marketu i izasli praznih ruku…i to bez sramote.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar