
I Škotska će isprobati četvorodnevnu radnu nedelju
Malo stvari na svetu traje tako kratko kao vikend.

Foto: Pixabay
Četvorodnevna radna nedelja verovatno zvuči kao vrlo dobra ideja većini radnika, bilo u privatnom ili javnom sektoru. Međutim, može li postati stvarnost? I da li bi takav model uopšte bio održiv?
Škotska je odlučila da proveri. U test programu koji škotska vlada pokreće, verovatno podstaknuta povratkom na radna mesta nakon lokdauna, radiće se četiri dana nedeljno, ali za istu platu.
Može li kraća radna nedelja da poveća produktivnost?
To, međutim, neizbjžno povlači za sobom pitanje: ko će platiti tih 20 odsto radnih sati nedeljno manje? Zar to neće značiti 20 odsto veće gubitke za poslodavce - ako ne smanjimo plate radnicima, na šta oni sigurno ne bi pristali?
Pretpostavka od koje polazi škotska vlada, ali i brojne druge kompanije i vlade koje su već isprobale kraći radni dan ili nedelju je sledeća: ako skratimo radno vreme, radnici će biti odmorniji, zadovoljniji i produktivniji, što će onda kompenzovati skraćeno radno vreme i rezultirati jednakim ili čak boljim radnim rezultatima, odnosno nedeljnom "proizvodnjom", tako da plata može da ostane ista.
Olakšavajuća okolnost u Škotskoj je što nedostatak radne snage u nekim sektorima, pre svega zbog Bregzita, ionako vrši pritisak na poslodavce da povećaju plate ili poboljšaju radne uslove kako bi privukli radnike. Sindikat "Unite" tako je najavio dogovor s civilnim radnicima u nuklearnoj bazi "Clyde" o povećanju plata za 5,5 odsto uz dodatni godišnji odmor.
80 odsto škotskih radnika želi kraću radnu nedelju
Škotska vlada premijerke Nikole Sterdžon obećala je barem jedan test program četvorodnevne radne nedelje u izbornom manifestu SNP-a ranije ove godine.
A prema novom izveštaju škotskog levo orijentisanog Instituta za istraživanje javnih politika (IPPR-a), čak 80 odsto radnika preferiralo bi takvu kraću radnu nedelju, dok njih 65 odsto misli da bi ih to učinilo produktivnijima.
Međutim, kako piše ekonomski urednik BBC-ja Daglas Frejzer u svojoj analizi, poslodavac koji je voljan da se uključi u testiranje smanjenja radnih sati uz zadržavanje nivoa plata takođe verovatno već radi i druge stvari koje usrećuju i motivišu radnike. To uključuje autonomiju, fleksibilnost, poverenje, prostor za kreativnost i kvalitetno upravljanje koje čini da se ljudi osećaju cenjenima i vrednovanima.
Sve bi to onda moglo pokvariti rezultate programa.
Škotski IPPR izneo je ideju da bi ti sati, koji će sada radnicima ići u slobodno vreme, mogli da se koriste za dodatno obučavanje. Doduše, onda to više ne bi bilo slobodno vreme. No, mogli bi se i konvertovati u duže godišnje odmore, porodiljsko odsustvo ili više neradnih dana, odnosno državnih praznika.
Druge zemlje
Japan takođe razmatra kako se može skraćivanjem radnih sati uhvatiti ukoštac s dva velika nacionalna problema: hroničnim prekomernim radom i kulturom dugotrajnog radnog dana, kao i posebno ozbiljnom demografskom krizom zbog vrlo niske stope nataliteta i najvećeg udela jako starih ljudi na svetu.
Island je pak pokrenuo sopstveno testiranje četvorodnevne radne nedelje još pre šest godina, takođe s jednakom platom za radnike koji rade kraće.
Početni probni program, u kojem je učestvovalo više od 2.500 radnika, što iznosi oko jedan odsto radno sposobnog stanovništva Islanda, trajao je do 2019. godine, a nakon toga su analizirali rezultate. Istraživači su u julu ove godine objavili izveštaj prema kojem je eksperiment bio "veoma uspešan".
Produktivnost je tokom eksperimenta ostala ista ili je porasla na većini radnih mesta, objavili su istraživači. Radnici su takođe izvestili da su pod manjim stresom, a tvrde i da se osećaju zdravije, kao i da imaju bolju ravnotežu poslovnog i privatnog života.
Mnogi radnici trajno su prešli sa 40-časovne radne nedelje na 35 ili 36-časovnu nedelju, rekli su istraživači iz Autonomy i Udruženja za održivu demokratiju" (Alda) na Islandu. Za sada je 86 odsto islandske radne snage ili prešlo na kraće radno vreme za istu platu ili će tek steći pravo na to, dodali su istraživači.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Poljoprivrednici nisu dobili podsticaj do 1. aprila kako je obećala Vlada Srbije
01.04.2025.•
5
Poljoprivrednicima do danas nije isplaćen osnovni podsticaj od 18.000 dinara po hektaru, iako je sporazumom iz oktobra pošle godine obećano da će dobiti novac do 1. aprila.
Fon der Lajen: EU ima odgovor na američke carine, ali radije bi da pregovara
01.04.2025.•
0
EU ima ozbiljan plan za odgovor na carine koje je uveo i koje bi trebalo da uvede američki predsednik Donald Tramp, iako bi radije pregovarala o rešenju, kaže predsednica Evropske komisije.
Spoljnotrgovinska razmena Srbije porasla u prva dva meseca, deficit veći za 47 odsto
31.03.2025.•
4
Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u prva dva meseca iznosila je 11,1 milijardu evra i bila je 4,7 odsto viša nego nego u isto vreme prošle godine saopštio je Republički zavod za statistiku.
Ministarstvo poljoprivrede: U Srbiji nema sumnje niti potvrđenog slučaja slinavke i šapa
31.03.2025.•
0
Ministarstvo poljoprivrede saopštilo je da u Srbiji nije zabeležena nijedna sumnja, niti potvrđen slučaj slinavke i šapa, kao i da je poslednji slučaj te bolesti registrovan 1996. godine, na Kosovu.
Sankcije NIS-u: Moljakanje Amerike
31.03.2025.•
12
Po drugi put je odložena primena američkih sankcija prema Naftnoj industriji Srbije i narod je odahnuo.
AIK banka pripojila Eurobank direktnu banku
31.03.2025.•
4
AIK banka je saopštila da je završila proces pripajanja Eurobank direktne i od danas spojena banka posluje pod novim imenom AikBank ad Beograd i sa novim vizuelnim identitetom.
Programeri više nisu najplaćeniji u Srbiji, prestiglo ih jedno zanimanje
31.03.2025.•
25
Programeri više nisu najplaćenije zanimanje u Srbiji, budući da su najveći prosek zabeležili zaposleni u proizvodnji koksa i derivata nafte i on je iznosio 332.994 dinara.
Šta znači novo odlaganje sankcija NIS-u: "Kupovina" vremena kao uvod u trajno rešenje?
30.03.2025.•
12
Sjedinjene Američke Države (SAD) odložile su u petak Naftnoj industriji Srbije (NIS) uvođenje sankcija za još 30 dana, što znači da je novi rok 28. april.
Anketa PKS: Polovina preduzeća trpi posledice političke krize
30.03.2025.•
9
Skoro polovina od 378 kompanija koje je Privredna komora Srbija (PKS) anketirala trpi "direktne i vrlo značajne posledice" zbog političke krize i blokada koje se organizuju širom države.
Više od 10 stranih kompanija koje su dobile državne subvencije otišlo, a krenuo novi talas otkaza
30.03.2025.•
10
Deo stranih kompanija koje su godinama dobijale subvencije i podsticaje od države, otpušta zaposlene, dok neke zatvaraju pogone u Srbiji.
Koliko bi mogla da iznosi rata kredita za mlade nakon šest godina otplate: Ovo je računica
30.03.2025.•
21
Krediti za mlade sa jedan odsto učešća odobravaju, za sada, tri banke. Unikredit, NLB Komercijalna i Poštanska štedionica.
Ukrajina se u ratu davi u dugovima, a isto je čeka i u miru: Kako će vratiti pare?
30.03.2025.•
5
Odgovor na pitanje odakle će Ukrajina namaći novac za obnovu u ovom trenutku je možda još neizvesniji od predviđanja kada će se okončati rat.
Objavljen kalendar poreskih obaveza firmi za april
30.03.2025.•
0
Poreska uprava objavila je poreski kalendar firmi za april.
Novi pokušaji da se privrednici prevare da uplate za upis u registar: APR izdao upozorenje
30.03.2025.•
0
Poslednjih dana na adrese privrednika ponovo stižu koverte sa uplatnicama i uputstvom da u roku od pet dana uplate novac radi upisa u registar, odnosno takozvanu "Poslovnu bazu".
Iz budžetske rezerve još 224 miliona Fudbalskom savezu Srbije
29.03.2025.•
13
Vlada Srbije u tehničkom mandatu donela je rešenje o upotrebi sredstava tekuće budžetske rezerve na osnovu kojeg je pre dva dana Fudbalskom savezu Srbije (FSS) dato 224,2 miliona dinara.
Agencija za restituciju: Isplata četvrtog krupa akontacije obeštećenja počinje 31. marta
29.03.2025.•
2
Agencije za restituciju obavestila je korisnike restitucije da će isplata četvrtog kruga akontacije obeštećenja početi u ponedeljak 31. marta.
NIS: Odložene sankcije, poslovanjem nismo doprineli ovoj akciji koja ugrožava rad kompanije
29.03.2025.•
0
Kompanija NIS saopštila je da je Ministarstvo finansija SAD izdalo novu, specijalnu licencu kojom je stupanje na snagu sankcija u punom obimu prema toj kompaniji odloženo do 28. aprila.
Živadinović: Obustavljeno analiziranje meda u Srbiji, neko iz ministarstva to koči
29.03.2025.•
6
Predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) Rodoljub Živadinović izjavio je da je Uprava za veterinu pre više od mesec dana prestala da analizira kvalitet i bezbednosti meda.
Projekat "eCarina" do kraja 2027. godine: Bez administracije, papirologije, dugog čekanja...
29.03.2025.•
7
Projekat "eCarina" planirano je da počne da se primenjuje do septembra 2027. godine, navodi pomoćnica direktora Uprave carina Sektora za carinske postupke Nataša Mirković.
Đedović Handanović: Stigla potvrda SAD da su odložene sankcije NIS-u do 28. aprila
29.03.2025.•
12
Stigla je zvanična potvrda Sjedinjenih Američkih Država da odlažu sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) do 28. aprila.
APR: Rok za dostavljanje redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja za 2024. kraj marta
29.03.2025.•
2
Krajem marta ističe rok za dostavljanje redovnog finansijskog izveštaja za 2024. godinu.
Komentari 1
The Fixer
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar