
Budućnost saobraćaja: Nema projekta koji može da spreči haos na ulicama ako ima previše automobila
Saobraćaj je oblast u kojoj se "nova normalnost" najbrže i najvidljivije uspostavlja.

Foto: Pixabay
Kolosalne promene obuhvataju bezmalo sva segmente, automobilsku industriju, urbanističko planiranje, upravljanje prometom, načine kretanja po gradu.
Posle Sajma automobila u Minhenu teško da više ima nedoumica - promene u saobraćaju ne samo da su neophodne, već se i dešavaju, svakim danom sve intenzivnije i kompletnije. Tokom sedam dana trajanja sajma, predstavljeno je najnovije u saobraćaju, a u sklopu tendencije izbegavanja izduvnih gasova i zagađivanja životne sredine.
Mnogo toga što je prikazano na najvećem sajmu automobila u svetu, moglo se videti, još više čuti, i na novosadskom dvodnevnom Sajmu e-mobilnosti održanom gotovo u isto vreme.
Promena ambijenta
Prvi utisak je snažan i nedvojben - promene obuhvataju gotovo sve segmente svakodnevice, mnogo toga biće bitno drugačije nego samo pre godinu-dve. Sajam automobila, koji se posle sedam decenija iz Frankfurta izmestio u još jedno sedište nemačke autoindustrije, naglasio je verovatno i najkrupniju novinu. Nije reč samo o saobraćaju, promene se dešavaju unutar šireg koncepta mobilnosti, ukljućujući neobično mnogo inovacija i prezentacija u samostalnoj vožnji, dakle bez čoveka ili robota kao vozača.
Sajam je promenio i ambijent, ne dešava se u ogromnim halama, već po trgovima najvećeg bavarskog grada. Gro aktivnosti je na severu Minhena, odakle vodi saobraćajnica do centra grada na kojoj se, zapravo, događaju i prikazi najinovativnijih promena. Tu su i primeri primene veštačke inteligencije u autovožnji, promocije raznih bicikala, trotineta, rolera... Sve, naravno, u električnoj ili hibridnoj verziji.
Budućnost pripada električnima
Dok su jedni posetioci bili oduševljeni promenama, drugima je nedostajala fokusiranost na automobil. Mada se popriličan broj svetskih kompanija("Tesla", "Toyota", "General Motors") nije pojavio u glavom gradu Bavarske, vodeći domaći trio "Mercedes", BMW i Wolksvagen, prikazao je sjajnu ponudu.
Samo je "Mercesdes" izložio osam novih modela, od kojih je čak pet električnih. Ugodno su iznenadili i "Hyundai", "Renault-Dacia", ali i nekoliko manjih kineskih kompanija. Istina, same promocije više nisu tako spektakulrane, sve je, primereno ekološkim trendovima, neuporedivo skromnije i diskretnije, bez preterane pompe po kojima su, inače, decenijama bili poznati automobilski sajmovi. Već na prvom minhenskom izdanju Sajma, gotovo svi proizvođači su predstavili i naredni korak u razvoju automobilizma, vozila bez vozača.
Kada je reč o proizvođačima izostalim sa revije u Minhenu, i oni su pažnju i novac usmerili na segment električnih putničkih, komercijalnih i lakih teretnih vozila. Tako je "Stellantis", pod čijom kapom je pet zvučnih prozvođača - "Opel", "Peugeot", "Chrysler", FIAT, "Citroen" - sa čak 14 brendova za narednih pet godina najavio ulaganje 30 milijardi evra u program na strujno pokretanje.
Plan je da 2030. godine 70 odsto vozila ponuđenih evropskom, a 45 odsto američkom kupcu, bude na električni ili hibridni pogon. Pet godina ranije svaki brend imaće i svoju električnu varijantu. Grupacija u koju potpada i kragujevački FAS ne želi da u nabavljanju baterija zavisnost od spoljnih dobavljača bude veća od 50 odsto, pa stoga namerava da u SAD izgradi dve i na "Starom kontinentu" četiri fabrike daleko najvažnijeg dela električnih vozila.
Previše vozila
Zanimljivo je da ova grupacija ubuduće očekuje godišnju prodaju od čak 8,7 miliona automobila, cirka pet odsto više nego što je bila poslednjih predpandemijskih sezona. Međutim, na "Starom kontinentu" se procenjuje da će realizacija biti za šest i po odsto manja, uglavnom zbog očekivanja realizacije novog koncepta mobilnosti po evropskim gradovima, češću upotrebu bicikla i drugih dvotočkaša.
Izgleda da i proizvođači imaju u vidu sve glasnija promišljanja žitelja najurbanijih gradova da je potrebno da se vidljivije smanji broj vozila na ulicima. Nema tog urbanističkog projekta koji može da spreči saobraćajne haose i predugo trajanje vožnje ako je na ulicama prevelik broj automobila. Upravljanje lokalnim saobraćajem umnogome bi mogao da se reguliše finansijskim opterećenjem suvišne automobilizacije.
Tako je u Minhenu pohvale dobio projekat po kome je porez na imovinu za drugi porodični automobil 20, a za treći 70 puta veći nego za prvi.
Automobil ne rešava sve
Organizator, Savez nemačkih autoproizvođača, nov koncept priredbe je osmislio oslanjajući se na procenu da je reč o širem konceptu mobilnosti. Promene su prihvatile i pojedine vodeće kompanije, te su proizvodni program dopunili raznim skuterima i rolerima. Njihove prezentacije su privlačile neobično velik broj zainteresovanih.
Orijentacija se pokazala i finansijski veoma uspešnom. Lane je u prvom polugodištu 16 najuspešnijih proizvođača zabeležilo gubitak od pet milijardi evra. Prvih šest meseci tekuće sezone su sa stanovišta kontrole pandemije mnogo uspešnije, pa ne čudi da je i prodaja proradila. Mnogo više nego što je iko očekivao.
Šesnaest najboljih ovog puta beleže visokih 71,5 milijardi evra profita, pri čemu je udeo električnih i hibridnih vozila u prodaji bio pet, a u dobiti 22 odsto.
Prvi posle pandemije
Nije sve u promeni energetskog pogona vozila, možda je suštinski značajnije sve raširenije shvatanje da automobil ne rešava sve saobraćajne potrebe čoveka. Na svetu nema tog grada koji može bez štetnih posledica da trpi sve veći broj vozila po gradskim saobraćajnicama.
Za svaki polis postoji granica koja ne bi smela da se pređe. Trend je da se individualna vožnja kolima zameni drugim konceptima mobilnosti kada je god moguće. Tu su na usluzi javni saobraćaj, skuteri, bicikli, ali i uvođenje putarine za vožnju automobilom po najvažnijim (pri)gradskim trasama.
Skup u Minhenu, prvi veliki sajam sa publikom uživo od kako je počela korona pandemija, posetilo je oko 400.00 ljudi, tek stotinak hiljada manje nego poslednji sajam u Frankfurtu pre dve godine. O davnašnjih milion "autohodočasnika" danas se ne razmišlja.
Bilo je i protivnika, možda ponajviše radikalnih "zelenih" za koje "električno vozilo nije rešenje ni sa društvenog, ni sa ekološkog aspekta". Preterana oslonjenost na automobil i prevelika šteta po prirodu od upotrebe fosilnih goriva očito nailaze na jak otpor, ponekad i na nelagodnije reakcije.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Vučić: Propali pregovori o sprečavanju sankcija, Srbija u riziku da izgubi pristup sirovoj nafti
27.03.2025.•
22
Srbija se suočava sa rizikom da u petak izgubi pristup sirovoj nafti iz uvoza, jer su propali pregovori o sprečavanju uvođenja sankcija jedinoj rafineriji u zemlji, rekao je predsednik Srbije.
Kako klimatske promene utiču na sektor osiguranja
27.03.2025.•
0
U Beogradu je održana konferencija o trendovima u finansijskom i osiguravajućem sektoru u ovoj godini.
Tramp nakarikao carine Kini, pa ponudio: Smanjiću ih malo ako prodate Tiktok; Oni rekli: "Ne"
27.03.2025.•
2
Kina je odbila danas ponudu predsednika SAD Donalda Trampa da bi joj dao carinske ustupke u zamenu za prodaju aplikacije Tiktok, u vlasništvu kineske firme Bajtdens, nekineskom kupcu.
Bajatović: Očekujem da će ponovo biti odloženo uvođenje sankcija NIS-u
27.03.2025.•
0
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je da očekuje da će biti produžen rok za uvođenje američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS).
Proizvedeni prvi probni primerci električnog "citroena C3" u Kragujevcu
27.03.2025.•
1
Prvi probni primerci električnog automobila "citroen C3" proizvedeni su u fabrici Fiat-Krajsler automobili Srbija u Kragujevcu.
Tramp uvodi carinu od 25 odsto na automobile koji nisu proizvedeni u SAD
27.03.2025.•
0
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da će efektivno uvesti carinu od 25 odsto na sve automobile koji nisu proizvedeni u toj zemlji.
Profesor Arsić: Privredni rast Srbije niži od očekivanog, prognoze sve neizvesnije
26.03.2025.•
3
Makroekonomski trendovi u Srbiji na početku 2025. godine nagoveštavaju lošije rezultate nego 2024. godine.
Rok za prijavu za subvencije ističe, poljoprivrednici očekuju isplatu do kraja meseca
25.03.2025.•
6
Rok za prijavu za subvencije od 18.000 dinara po hektaru u Srbiji ističe danas, 25. marta.
Dogovor Vlade i odgajivača svinja i živine o rešavanju problema: Subvencije, plan za kreiranje mera
25.03.2025.•
2
Predstavnici Vlade Srbije i predstavnici udruženja odgajivača svinja i živine su se dogovorili o donošenju kratkoročnih mera koje bi doprinele prevazilaženju pojedinih problema.
Potpisani prvi ugovori za "stanove za mlade", skoro 1.800 prijava
25.03.2025.•
8
U Poštanskoj štedionici u Beogradu su potpisana prva četiri ugovora o subvencionisanim stambenim kreditima za mlade od 20 do 35 godina.
Poskupljuje struja za privrednike - šta će to značiti za ostale cene i inflaciju?
25.03.2025.•
9
Od početka ove godine u pojedinim gradovima i opštinama u Srbiji povećane su cene vode, iznošenja smeća, poreza na imovinu, zatim je nedavno država povećala akcize na gorivo, duvan, grejanje na gas...
Do sada za jeftinije stambene kredite apliciralo 1.566 mladih: Evo šta je najpopularnije
25.03.2025.•
5
Banci Poštanske štedionice koja je prva u Srbiji uzela učešće u programu povoljnih stambenih kredita za mlade do juče u 11 časova je podneto 1.566 zahteva.
Pad prodaje Teslinih vozila u Evropi, Maskovu firmu prestigli Folksvagen, BMW i rivali iz Kine
25.03.2025.•
1
Prodaja Teslinih vozila u Evropi je u padu, a američku firmu su, prema februarskim podacima, prestigli kako Folksvagen, tako i BMW i rivali iz Kine, pokazuje izveštaj kompanije JATO Dynamics.
Vlada Srbije uputila pismo SAD za novo odlaganje sankcija Naftnoj industriji Srbije
24.03.2025.•
4
Vlada Srbije uputila je pismo administraciji predsednika Donalda Trampa u kojem podržava zahtev Naftne industrije Srbije da ponovo bude odložena primena sankcija koje su SAD uvele toj kompaniji.
Pomama za solarnim energanama
24.03.2025.•
4
Nesporno je da je prelazak na obnovljive izvore energije trend naročito izražen u Evropi, pa je prirodno da se i Srbija sa fosilnih preorijentiše na moderne energetske pogone.
Odbor za finansije predložio Ivicu Gavrilovića za predsednika Saveta Državne revizorske institucije
24.03.2025.•
0
Odbor Skupštine Srbije za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava predložio je Skupštini da izabere Ivicu Gavrilovića za predsednika Saveta Državne revizorske institucije.
Šestogodišnjak i desetogodišnjak vlasnici dve novosadske firme: Koliko je takvih kompanija u Srbiji
24.03.2025.•
19
Tačno 171 firma u Srbiji u vlasničkoj strukturi ima makar jedno dete.
Jedna od najcenjenijih investicionih zlatnih kovanica: Koja je cena dukata Franc Jozef u Srbiji?
23.03.2025.•
5
Dukat Franc Jozef predstavlja jednu od najcenjenijih investicionih zlatnih kovanica na srpskom tržištu.
VIDEO Tesla opozvala više od 46.000 "sajbertrak" vozila: Karoserija može otpasti tokom vožnje
23.03.2025.•
3
Američki proizvođač električnih automobila "Tesla" opozvao je više od 46.000 svojih "sajbertrak" vozila zbog problema sa karoserijom koji bi mogle da ugroze bezbednost.
Poskupljuje li struja za privrednike: Nova metodologija obračuna nekima neprihvatljiva
22.03.2025.•
8
Elektroprivreda Srbije je dostavila preduzećima nove ponude za snabdevanje električnom energijom, koje predviđaju rast cena od osam do 12 odsto.
Direktor PIO fonda: Raste naplata doprinosa, država dotira više od petine penzija
22.03.2025.•
9
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) je do polovine marta naplatio oko 192,3 milijarde dinara doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Komentari 8
Glavni
Ns 49
Izgradnja javnih garaža isto nikad da počne a merenja su pokazala da 40% vozila oko centra kruži tražeći parking.
Sve više građana se doselljava u Novi Sad a ranije nisu ništa uložile u njega, a svi oni imaju bar po 2 auta tako da nam se crno piše.
Nedavno 021 najavio izgradnju sedmo spratnice na uglu Radničke i Stražilovske a koja će imati samo po jednu garažu za svaki stan što znači dodatno zagušenje ulica blizu centra.
Ne vidim rešenje sve dok se ne pojave leteća vozila. Možda da pomognemo Željku Mitroviću da ih proizvodi?
Zokins
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar