
Izbori razaraju Elektroprivredu Srbije
Ako u Srbiji ni posle drastičnog skoka berzanskih cena ne poskupe struja, gas i goriva biće to samo na račun daljeg raubovanja domaćih proizvodnih i distributivnih resursa, pre svega elektroprivrede.

Foto: 021.rs
Nema spora da je u petak kasno uveče predsednik Vučić hrabro postupio i građane poprilično otvoreno upoznao u kakvoj situaciji se iznenda našla ne samo država, već, boga mi, i svako srpsko domaćinstvo, naročito kupci gasa, struje ili goriva. Sve kao posledica energetske krize.
Razvejao je rašireno uverenje da smo "do Nove godine potpuno obezbeđeni energentima". Pojasnio je da smo ugovorili isporuku gasa zaključno sa 31. decembrom, ali samo, u proseku, 6,5 miliona kubika dnevno.
Rano pristigla jesen učinila je da je naša potrošnja već početkom oktobra premašila uobičajeni nivo, a konzum će sa hladnijim danima sve više rasti da bi krajem decembra premašivao deset, jedanaest, a slavskih dana dostizao i 12,5 miliona kubika. Razliku, za sada, nadoknađujemo korišćenjem gasa iz skladišta u Banatskom Dvoru.
Mada su rezerve u skladištu skromne, tek 268 miliona kubika, već sredinom oktobra trošimo ono što je planirano da se koristi samo tokom najhladnijih zimskih dana. Razlog je jasan, nije lako izdvojiti 1.000 evra, koliko je trenutno cena na evropskoj referentnoj berzi u Holandiji, za hljadu kubika gasa.
Iz dugoročnog aranžmana sa Rusijom gas plaćamo tek 270 evra. Razlika je drastična, pa se državni vrh odlučio na korišćenje rezervi, nadajući se da će predsednik u najavljenom susretu sa predsednikom Rusije Vladimirom Putnom uspeti obezbediti znatno povoljniju cenu isporuke i tokom novog dugoročnog ugovora.
Susret sa Putinom
Prva ruska ponuda da se 70 odsto cene odredi berzanski, a 30 odsto na osnovu takozvane "naftne formule", znači za Srbiju previsokih 780 evra za hiljadu kubika. Dakle, u iščekivanju smo 25. novembra za kada je dogovoren susret, premda energetska kriza toliko potresa da ne bi bilo iznenađenje da se poseta Moskvi dogodi ranije.
U svakom slučaju teško se može očekivati da i dalje važi cena približna aktuelnoj, sve ispod 600 evra bio bi izraz ruskog razumevanja za prilike u kojima se nalazi Srbija. Jasno je da ni cena gasa u širokoj potrošnji ne može ubuduće biti ni približna aktuelnoj.
Rast od 50 odsto je minimum, ne bi bilo loše pripremiti se i za udvostručavanje cene. Pogledajmo Hrvatsku, tamo je cena već utrostručena, mada je udeo domaćeg gasa u tamošnjoj potrošnji trećinski, dok naš ne pokriva ni 15 odsto potreba.
Najveći blok na remontu
Slično je i sa strujom. Pre nekoliko meseci berzanska cena u okruženju se kretala između 49 i 52 evra po megavatu da bi tokom narednih meseci neprekidno rasla i do 320 evra. Poslednjih dana se kreće oko 230 evra, preskupo za Srbiju kojoj nedostaje devet odsto tekuće potrošnje.
Razlog je u činjenici da se na ozbiljnijem remontu od marta meseca nalazi blok B2 u termalki "Nikola Tesla B". I to od 650 megavata, jedan od dva naša najveća. To je godišnji manjak od blizu 3,8 milijardi, a dnevna produkcija gubi i do 14 miliona kilovata.
Mada struju uvozimo, ne plaćamo je po astronomskim cenama, već pozajmljujemo od Republike Srpske. Vratićemo kada budemo mogli, u struji. Naravno, željno iščekujemo 26. novemabar za kada je zakazano puštanje u rad obnvljenog energetskog bloka B2.
Kada je reč o struji umnogome zavisimo od vremenskih prilika. Ako zima bude duga i hladna, a dnevna potrošnja nekoliko puta uzastopno bude premašivala 150 miliona kilovata, teško da ćemo proći bez uvoza. I pored rada obnovljenog najvećeg bloka.
Bez zarade
Međutim, pravi problemi za elektroprivredu nastaće 2024. godine, kada smo obavezni iz rada isključiti nekoliko termalki ukupne snage 1.750 megavata i godišnje proizvodnje pet milijardi kilovatsata. Plan je do tada završiti treći blok B3 u termalki "Kostolac B". To bi značilo godišnje oko 2,3 milijardi kilovatsati.
Rupa od bezmalo tri milijarde ostaje nepopunjena. A od novih pogona ništa više nije u izgradnji.

Razlog je jednostavan. Niska cena struje, kojom se Vučić u petak neprekidno hvalio, ne odgovara Elektroprivredi Srbije. Nema profita, time ni akumulacije, izostaju investicije.
Gotovo tri decenije EPS nije izradio novi pogon. Država povremeno iz budžeta daje za obnavljanje tekućih kapaciteta, blok u Kostolcu se radi u saradnji sa kineskim kompanijama i novcem iz banaka najmnogoljudnije države na svetu.
Vreme skupe energije
Kako se stvari odvijaju, više je nego jasno da ćemo, pre ili kasnije, struju morati uvoziti. I to baš kada je skuplja nego ikada do sada. Procene su da će cena verovatno nešto pasti, ali doći ni blizu nivoa od pre pola godine.
Dolazi vreme skupe energije i za nove okolnosti se svi moraju pripremiti. Najblje je izgradjom sopstvene proizvodnje i poboljšanjem distributivne mreže.
Ali, novih pogona nema bez profita EPS-a, a zarade nema iz jeftine struje. Poskupljenje ne samo što je neophodno, već je, na duži rok, i dobit, najviše baš za potrošače. Pri tome ništa ne racionalizuje potrošnju korisnika kao (skuplja) cena.
Prosečna mesečna potrošnja srpskog domaćinstva je 403, evropskog 305 kilovata. Smatra se da je jedan od razloga i niska cena struje, nestimulativna da se kupuju bolji aparati, te prozori i vrata, kako ugrejani vazduh ne bi izlazio napolje.
Za samo tri meseca berzanska cena nafte je sa 52 skočila na 85 dolara za barel. Tolike oscilacije ne mogu proći bez ozbiljnijeg povećanja cene goriva na pumpama, bar za 30 odsto, koliko je povišena u Italiji i Hrvatskoj. Maksimalna propisana cena goriva samo je usmerila kompanije da premijum varijante isporučuje samo dok traju zalihe. Proizvodnja ovih varijanti se ne isplati uz ograničene cene.
Akcizom po bogatijima
Sličan skok je realno očekivati i na pumpama po Srbiji. Predlozi da se država odrekne akciza su interesanti i antisocijalni. Država mora odnekud da napuni budžet.
Akcize na goriva omogućavaju da se više olakša džep bogatijih, onih koji poseduju automobile, u odnosu na siromašnije. Sa drugim državnim zahvatanjima nije baš tako.
Tržišne prilike su takve da je neophodno poskupljenje energije i (svih) energenata. Srbija nema većih domaćih rudnih rezervi da bi energetsku politiku vodila isključivo na osnovu domaćih resursa. Prinuđena je da se umnogome ponaša saglasno prilikama na svetskom tržištu. Rast cena je aktuelan svuda i nigde neće biti mali.
Uloga izbora
Pokušaji Vučića da "poskupljenja odloži do kraja grejne sezone" nisu ništa drugo do pokušaji da se rast ne dogodi pre izbora čiji je krajnji rok 4. april.
Međutim, domaći proizvodni pogoni, pre svih EPS, najznačajnije i najveće preduzeće u državi, već su dobrano zaostali u razvoju upravo zbog politike preterano niske cene struje i nemogućnosti da iz poslovanja zarade investicioni novac. Nov atak bi dodatno i drastično oskatio proizvodne, prenosne i distributivne sisteme.
Time bismo već za koju godinu spali na još niže energetske grane i postali još više zavisni, do mogućnosti ucenjivanja, od moćnih stranih proizvođača. Čak i kada je električna energija u pitanju, koje, još uvek - sem u vanrednim prilikama - imamo dovoljuno.
Bio bi to put Srbije u društvo najsiromašnijih, u bedu. Izlaz je jedino u poskupljenju, odmerenom tako da potrošači, ne baš lako, izdrže novi teret, a da proizvođači i prenosnici steknu dovoljnu zaradu da izdrže krupan investicioni ciklus.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Profesor Arsić: Privredni rast Srbije niži od očekivanog, prognoze sve neizvesnije
26.03.2025.•
0
Makroekonomski trendovi u Srbiji na početku 2025. godine nagoveštavaju lošije rezultate nego 2024. godine.
Rok za prijavu za subvencije ističe, poljoprivrednici očekuju isplatu do kraja meseca
25.03.2025.•
6
Rok za prijavu za subvencije od 18.000 dinara po hektaru u Srbiji ističe danas, 25. marta.
Dogovor Vlade i odgajivača svinja i živine o rešavanju problema: Subvencije, plan za kreiranje mera
25.03.2025.•
2
Predstavnici Vlade Srbije i predstavnici udruženja odgajivača svinja i živine su se dogovorili o donošenju kratkoročnih mera koje bi doprinele prevazilaženju pojedinih problema.
Potpisani prvi ugovori za "stanove za mlade", skoro 1.800 prijava
25.03.2025.•
8
U Poštanskoj štedionici u Beogradu su potpisana prva četiri ugovora o subvencionisanim stambenim kreditima za mlade od 20 do 35 godina.
Poskupljuje struja za privrednike - šta će to značiti za ostale cene i inflaciju?
25.03.2025.•
9
Od početka ove godine u pojedinim gradovima i opštinama u Srbiji povećane su cene vode, iznošenja smeća, poreza na imovinu, zatim je nedavno država povećala akcize na gorivo, duvan, grejanje na gas...
Do sada za jeftinije stambene kredite apliciralo 1.566 mladih: Evo šta je najpopularnije
25.03.2025.•
5
Banci Poštanske štedionice koja je prva u Srbiji uzela učešće u programu povoljnih stambenih kredita za mlade do juče u 11 časova je podneto 1.566 zahteva.
Pad prodaje Teslinih vozila u Evropi, Maskovu firmu prestigli Folksvagen, BMW i rivali iz Kine
25.03.2025.•
1
Prodaja Teslinih vozila u Evropi je u padu, a američku firmu su, prema februarskim podacima, prestigli kako Folksvagen, tako i BMW i rivali iz Kine, pokazuje izveštaj kompanije JATO Dynamics.
Vlada Srbije uputila pismo SAD za novo odlaganje sankcija Naftnoj industriji Srbije
24.03.2025.•
4
Vlada Srbije uputila je pismo administraciji predsednika Donalda Trampa u kojem podržava zahtev Naftne industrije Srbije da ponovo bude odložena primena sankcija koje su SAD uvele toj kompaniji.
Pomama za solarnim energanama
24.03.2025.•
4
Nesporno je da je prelazak na obnovljive izvore energije trend naročito izražen u Evropi, pa je prirodno da se i Srbija sa fosilnih preorijentiše na moderne energetske pogone.
Odbor za finansije predložio Ivicu Gavrilovića za predsednika Saveta Državne revizorske institucije
24.03.2025.•
0
Odbor Skupštine Srbije za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava predložio je Skupštini da izabere Ivicu Gavrilovića za predsednika Saveta Državne revizorske institucije.
Šestogodišnjak i desetogodišnjak vlasnici dve novosadske firme: Koliko je takvih kompanija u Srbiji
24.03.2025.•
19
Tačno 171 firma u Srbiji u vlasničkoj strukturi ima makar jedno dete.
Jedna od najcenjenijih investicionih zlatnih kovanica: Koja je cena dukata Franc Jozef u Srbiji?
23.03.2025.•
5
Dukat Franc Jozef predstavlja jednu od najcenjenijih investicionih zlatnih kovanica na srpskom tržištu.
VIDEO Tesla opozvala više od 46.000 "sajbertrak" vozila: Karoserija može otpasti tokom vožnje
23.03.2025.•
3
Američki proizvođač električnih automobila "Tesla" opozvao je više od 46.000 svojih "sajbertrak" vozila zbog problema sa karoserijom koji bi mogle da ugroze bezbednost.
Poskupljuje li struja za privrednike: Nova metodologija obračuna nekima neprihvatljiva
22.03.2025.•
8
Elektroprivreda Srbije je dostavila preduzećima nove ponude za snabdevanje električnom energijom, koje predviđaju rast cena od osam do 12 odsto.
Direktor PIO fonda: Raste naplata doprinosa, država dotira više od petine penzija
22.03.2025.•
9
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) je do polovine marta naplatio oko 192,3 milijarde dinara doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Pravo na reklamaciju građani imaju i kod polovne robe, ali ne sve: O čemu je reč?
22.03.2025.•
3
Potrošači, po zakonu, imaju pravo i na reklamaciju kada kupuju polovnu robu, a ne samo novu - kako se često misli.
Mraz naneo štetu kajsiji: Koliki će biti gubici?
22.03.2025.•
1
Jak mraz proteklih dana uzrokovao je štete u voćnjacima širom Srbije.
Iz budžetske rezerve za Ekspo: Preusmereno 160 miliona za organizaciju događaja
22.03.2025.•
6
Generalnom sekretarijatu Vlade preusmereno je 160 miliona dinara iz budžetske rezerve za organizovanje događaja povezanog sa izložbom Ekspo 2027.
Nove cene goriva: Dizel jeftiniji, benzin košta isto kao prošle nedelje
21.03.2025.•
1
Vlada Srbije objavila je nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova, do sledećeg petka, 28. marta u isto vreme.
Smanjuje se broj grla svih vrsta stoke u Srbiji, osim ovaca
21.03.2025.•
8
U prethodnom desetogodišnjem periodu od 2015. do 2024. godine u Srbiji je primetan pad broja grla kod svih vrsta stoke, osim kod ovaca.
U Kragujevcu će se proizvoditi i električni "citroen C3"
20.03.2025.•
12
Osim "grande pande", u Kragujevcu će se proizvoditi još jedan novi model i brend - počela je montaža električnog "citroena C3".
Komentari 25
Mile rent-a mozak
Nn
Gnjurac
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar