
Radnici Amazona spremaju globalni štrajk na Crni petak
Dok se kupoholičari širom sveta spremaju za 26. novembar i sniženja koja donosi Crni petak, u jednoj od najvećih kompanija na svetu sprema se štrajk.
Radnici "Amazona" Džefa Bezosa udružili su se na globalnom nivou i spemaju obustavu rada, jer kako kažu, vreme je da "nateraju Amazon da plati".
Koalicija od 70 sindikata i organizacija uključujući Greenpeace, Okfam i Amazon Vorkers International preko sajta "Make Amazon Pay" ("Naterajmo Amazon da plati") pozvao je radnike u više od 20 zemalja na protest.
"Pandemija je razotkrila kako Amazon stavlja profit ispred radnika, društva i naše planete. Amazon uzima previše, a vraća premalo. Vreme je da učinite da Amazon plati", navodi se na sajtu makeamazonpay.com.
Na sajtu na kojem stoji poziv na protest istaknuti su i zahtevi štrajkača - povećanje plata, veća bezbednost na poslu i "obustavljanje oštrog režima nadzora koji je Amazon koristio da bi pritiskao radnike".
Dalje se navodi da je "Amazon u srcu propalog sistema koji pokreće nejednakost, klimatski slom i demokratsko propadanje koji ostavljaju tragove na našem dobu".
"Make Amazon Pay" optužuje kompaniju i za izbegavanje poreza. Prema izveštaju ProPublica objavljenom u junu, Džef Bezos nije platio porez na dohodak između 2006. i 2018. godine.
"Tokom pandemije kovid-19, Amazon je postao korporacija vredna trilion dolara, a Bezos je postao prva osoba u istoriji koja je prikupila 200 milijardi dolara ličnog bogatstva. U međuvremenu, radnici Amazonovih skladišta rizikovali su svoje živote i samo nakratko dobili povećanje plate. Bogatstvo Amazona se toliko povećalo tokom pandemije da su njegovi vlasnici mogli da isplate svih 1,3 miliona svojih zaposlenih bonus od 690.000 dolara za koronu i da i dalje budu bogati kao što su bili 2020. godine", navodi se na stranici "Make Amazon Pay".
Previše radnih sati, premale plate
Amazon nije prvi put na meti kritika zbog uslova rada. Čak se može reći da je to zaštitni znak kompanije koja je svog vlasnika učinila najbogatijim čovekom na svetu.
Početkom 2020. godine 600 radnika Amazonovog skladišta JFK8 na Stetn Ajlendu u Njujorku potpisalo je peticiju u kojoj poziva kompaniju da objedini dve pauze od 15 minuta u jednu 30 minutnu, jer kako kažu, celih 15 minuta hoda im je potrebno da stignu do i od prostorije za odmor u ogromnom skladištu. Takođe, skrenuli su pažnju visoke stope povreda u tamošnjem objektu, za koje je utvrđeno da su tri puta veći od američkog proseka za skladišta.
Da su kritke na račun uslova rada u Amazonu istinite, iz prve ruke uverio se engleski novinar Džejms Blodvort koji se 2016. godine, za potrebe istraživanja za knjigu o slabo plaćenim poslovima u Britaniji, zaposlio u Amazonovom skladištu u Stafordširu.
Blodvortov "tajni zadatak" u Amazonu trajao je samo tri nedelje, ali to bio dovoljno da ono što je otkrio postane svetska priča broj jedan.
U tekstu za "Gardijan" Blodvort je naveo da je radio smene od 10,5 sati uz kolege koje su uglavnom iz Istočne Evrope, konkretno Rumunije. Svi oni, svakoga dana, marširali su gore-dole dugim uskim hodnicima uzimajući porudžbine kupaca sa polica visokih dva metra. Tokom samo jednog radnog dana morao je da prepešači čak 24 kilometra (predstavnici Amazona su se često hvalili da je skladište veličine deset fudbalskih terena), a taj rad bio je minimalno plaćen - tek sedam funti po satu, odnosno oko osam evra.
I on se, kao i brojni radnici iz različitih Amazonovih skladišta širom sveta, požalio da je do toaleta potrebno deset do 15 minuta hoda uz prolaz kroz sigurnosne kapije nalik na one na aerodoromu.
"Jednom prilikom na polici u magacinu usred raznovrsne robe pronašao sam flašu koka-kole u kojoj je bio urin. Očigledno, tamo ju je ostavio radnik koji je previše uplašen da napravi pauzu i ode u toalet", napisao je Blodvort.
Izjava o flašici sa urinom i uplašenim radnicima koji ne smeju da odu u toalet odjeknula je svetom i danas je verovatno prva asocijacija na Amazon.
Blodvort, koji period proveden u Amazonu naziva "boravkom u zatvoru sa minimalnim obezbeđenjem", imao je priliku i da se uveri i kako funkcioniše drakonski sistem bodova prema kojem su deljeni otkazi. Radnici su dobijali bodove ako ne ispune targete produktivnosti (zbog čega su se mnogi plašili da idu u toalet), za "vreme mirovanja", ali i ukoliko razgovaraju sa kolegama. Ko dobijete šest bodova, dobio je otkaz.
Novinar je naveo i sopstveni primer kažnjavanja po ovom sistemu - uzeo je dan bolovanja nakon što je javio Amazonu da je bolestan i ponudio dokaz od lekara. Kada se vratio na posao upisan mu je jedan kazneni bod. Na pitanje upućeno menadžeru zašto kažnjavaju ljude zbog bolesti, dobio je odgovor: "To je ono što je Amazon uvek radio".
Džef Bezos - najgori šef na svetu
Sredinom 2014. godine Džef Bezos, osnivač i vlasnik "Amazona" poneo je neslavnu titulu "najgori šef na svetu".
Međunarodna konfederacija sindikata (ITUC) na svom trećem kongresu u Berlinu 2014. godine orgnaizovala je prvi izbor za najgoreg šefa na planeti, a Bezos se kao pobednik našao ispred Daglasa MekMilon, izvršnog direktora "Wal-Mart Stores", Džejmija Dinoma iz "JP Morgan Chase" i Lojda Blankfejna, izvršnog direktora "Goldman Sachs Group".
Kako je tada objasnila Šaran Burou, glavna sekretarka ITUC, Bezos predstavlja nehumanost poslodavaca koji promovišu američki korporativni model.
"Odlučili smo da počnemo javno da razotkrivamo elemente fenomena najgoreg poslodavca - potkopavanje demokratije, potkopavanje radničkih prava i podrška ropstvu. Amazon u Nemačkoj prema svojim radnicima postupa kao da su roboti. Ne krije da će u roku samo nekoliko godina radnike zameniti robotima. Bogata američka korporacija koja posluje na globalnom nivou sa prezirom prema pravima radnika", navela je.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Međugodišnja inflacija u februaru 4,5 odsto
12.03.2025.•
1
Međugodišnja inflacija u Srbiji u februaru ove godine bila je 4,5 odsto, a mesečna 0,5 odsto.
Povećanje carina SAD na čelik i aluminijum stupilo na snagu, EU uvodi carine na američku robu
12.03.2025.•
2
Evropska komisija saopštila je da će od 1. aprila primeniti proporcionalne carine na niz američkih proizvoda, kao odgovor na američko povećanje carina od 25 odsto na čelik i aluminijum.
Mali: Prijavljivanje za kredite za stanove za mlade od 14. marta
11.03.2025.•
11
Mladi u Srbiji, starosti od 20 do 35 godina, će od 14. marta moći da se u poslovnim bankama prijavljuju za subvencionisane kredite ta stanove, najavio je ministar finansija Siniša Mali.
Trgovinski rat SAD i Kanade: Struja iz Ontarija skuplja za Amerikance, preti se i isključenjem
11.03.2025.•
2
Premijer kanadske provincije Ontario objavio je da se od sada naplaćuje 25 odsto više za struju za 1,5 miliona Amerikanaca, kao odgovor na trgovinski rat američkog predsednika Donalda Trampa.
Javni dug raste dok prognoze za rast privrede padaju
11.03.2025.•
3
Uprava za javni dug je povećala obim emisije obveznica preko kojih smo se zadužili u januaru, pa je taj dug narastao za dodatnih 60 milijardi dinara.
Efektiva: Od danas bojkot narednog trgovinskog lanca
10.03.2025.•
58
Udruženje za zaštitu potrošača "Efektiva" pozvalo je na novi bojkot ove sedmice.
"Ograničavanje cene brašna 'guši' mlinare"
10.03.2025.•
6
Državno ograničenje cene brašna, koje traje već godinu i po dana i koje je nedavno produženo za još šest meseci, nanelo je trošak mlinarima u Srbiji u ovom periodu od oko 150 miliona dinara.
Nemačka pošta ukida 8.000 radnih mesta
09.03.2025.•
1
Nemačka pošta, Deutsche Post saopštila je da namerava da ukine 8.000 radnih mesta u Nemačkoj kako bi smanjila troškove.
Nezaposlenost u SAD raste
09.03.2025.•
3
U Americi je u februaru otvoreno novih 150.000 radnih mesta ali je nezaposlenost i pored toga porasla na 4,1 odsto.
Svetska banka odobrila Srbiji zajam od 153,7 miliona evra za zelenu tranziciju
08.03.2025.•
14
Svetska banka odobrila je Srbiji zajam od 153,7 miliona evra za podršku nastavku reformi koje Srbija sprovodi u cilju ostvarenja zelene tranzicije.
Benzin i dizel od danas u 15h jeftiniji: Pogledajte za koliko
07.03.2025.•
4
Benzin i dizel će u Srbiji, danas od 15 časova do sledećeg petka, 14. marta u isto vreme, pojeftinti za po tri dinara po litru.
Zatvoriš račun u banci, a on vaskrsne: Zašto se to dešava?
07.03.2025.•
6
Građani su masovno zatvarali račune u Direktnoj banci, ali se nakon godinu ili dve ispostavilo - da račun uopšte nije zatvoren.
Ekonomista: Država sve bliže bankrotu, a ne "skoku u budućnost"
06.03.2025.•
39
Ekonomista prof. dr Slobodan Komazec izjavio je da dužničke obaveze Srbije iznose 105,3 milijardi evra i da je država sve bliže bankrotu.
Tramp pauzirao uvođenje carina na robu koju koristi automobilska industrija SAD
06.03.2025.•
1
Američki predsednik Donald Tramp privremeno je materijale iz Meksika i Kanade koje koristi automobilska industrija SAD izuzeo od povećana carina od 25 odsto na uvoz robe iz tih zemalja.
Kako su poslovale kompanije koje u Srbiji najavljuju otkaze i gašenje proizvodnje?
05.03.2025.•
11
Od početka ove godine tri firme koje posluju u Srbiji, Benetton, Johnson electric i Draxlmaier najavile su otpuštanje radnika.
Otkazan međunarodni sajam u Beogradu: "Lica iz inostranstva etiketirana kao neprijatelji"
05.03.2025.•
29
Otkazan je Međunarodni sajam South East Europe (SEE) Mobility, koji je bio zakazan za 24. i 25. april u Beogradu.
Tabaković: Za sada nema većih zastoja u industriji zbog studentskih protesta
05.03.2025.•
8
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković ocenjuje da je moguće da se studentski protesti odraze na ekonomsku aktivnost u Srbiji, iako za sada nema većih zastoja u proizvodnji i industriji.
Predsednica Meksika najavila uzvratne carine za robu iz SAD-a
05.03.2025.•
2
Predsednica Meksika Klaudija Šajnbaum izjavila je da će ta zemlja odgovoriti na uvođenje carina SAD od 25 odsto uvođenjem uzvratnih carina na američku robu, ne navodeći detalje.
Žitounija: Ograničena cena brašna nanosi štetu mlinovima, tražimo ukidanje mere
04.03.2025.•
3
Uporno produžavanje uredbe kojom je ograničena cena brašna u pakovanju od jednog kilograma, nanosi veliku ekonomsku štetu mlinovima, saopštila je Žitounija.
Šta ćemo sa strujom u budućnosti - a i sada?
04.03.2025.•
10
Napokon smo se malo smrzavali tokom drugog zimskog meseca i vratili u vremena kada je tokom februara i sneg, koga ni ovog puta nije bilo, i te kako padao.
Deficit budžeta Srbije u 2024. bio 212 milijardi dinara
04.03.2025.•
5
Deficit budžeta Srbije u 2024. godini iznosio je 212 milijardi dinara, što je 2,2 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija.
Komentari 6
002211
R49
Hahaha
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar