
Ljudi u svetu masovno daju otkaze
Svetske ekonomije su u velikim problemima zbog toga što su radnici počeli masovno da daju otkaze na trenutnim poslovima, uglavnom u prodavnicama i uslužnom sektoru.

Foto: Pixabay
Činjenica da su radnici počeli da otkazuju ugovore o radu u potrazi za boljim zaposlenjem, zakomplikovala je ionako napetu situaciju u svetskoj trgovačkoj mreži, pa menadžeri i poslodavci moraju da upravljaju s dve krize. S jedne strane, sve im je teže i skuplje da nabave sredstva za poslovanje, a, s druge strane, radnici im odlaze na druga radna mesta.
Svetski fenomen
Fenomen je najrašireniji u SAD-u, ali se proširio i po ostatku sveta, iako ne svuda na isti način. Broj radnika koji su dali otkaz popeo se sa 3,3 miliona mesečno u aprilu 2021. na 4,3 miliona mesečno u septembru ove godine, što je istorijski nivo.
Prema anketi na uzorku od 6.000 radnika u Ujedinjenom Kraljevstvu, čak 69 odsto radnika planira da potraži novi posao u sledećih nekoliko meseci, a 24 odsto u sledećih tri do šest meseci. Agencija za zapošljavanje koja je sprovela anketu procenjuje da su prethodnih godina mogli da očekuju da će 11 odsto radnika promeniti posao.
Od 7.500 ispitanih preduzetnika u Nemačkoj, njih 66 odsto navelo je da ne mogu da pronađu dovoljno stručnih radnika. Istraživanje Microsofta 2020, na uzorku od 30.000 radnika, pokazalo je da 41 odsto anketiranih planira da da otkaz.
Situacija u Evropi je znatno manje dramatična od one u SAD-u zbog toga što su standardno manje oscilacije u zaposlenosti/nezaposlenosti pa su radnici manje mobilni. U aprilu 2020, usled pandemije i zaključavanja, stopa nezaposlenosti u SAD-u naglo je skočila sa 4 odsto na 14 odsto, ali se brzo vratila na 5 odsto. S druge strane, u EU nije bilo naglog skoka nezaposlenosti, ali je ona još uvek iznad 7 odsto, viša nego u SAD-u.
Međutim, to je istorijska konstanta i očekivana s obzirom na razlike u socijalnim i radnim pravima između EU i SAD-a.
Daju otkaz jer mogu da ga priušte
Analitičari tržišta rada glavni razlog vide u pandemiji i politikama vezanima za nju. Zaključavanja su prisilila ljude da uspore tempo i razmisle o svojim karijerama i životima.
Velik rast zapošljavanja nakon otvaranja dao im je mogućnost da ideje o promeni karijere sprovedu u delo. S više od 10 miliona otvorenih radnih mesta - ta promena je relativno laka. Uz to, 2020. je bila godina velike štednje. Kako je velik deo godine dosta toga bilo zatvoreno, ljudi su manje trošili, odnosno menjali su svoje potrošačke navike.
Rekordni nivoi štednje omogućili su im da akumuliraju dovoljno novca da prebrode neko vreme do pronalaska novog posla i da uopšte sebi mogu priuštiti upuštanje u potragu.
Poboljšanje radnih uslova
Zavod za statistiku rada u SAD-u u oktobru je objavio podatke prema kojima raste zapošljavanje u svim sektorima, osim u javnom. Prosečna plata po satu rasla je 4,9 odsto u poslednjih godinu dana (na 30,96 dolara), a broj radnih sati u nedelji pada s 34,8 na 34,7 sati.
Poslodavci paničare oko novonastale situacije i boljim uslovima nastoje da zadrže radnike i privuku nove.
Radnici iskorišćavaju novonastalu situaciju ne samo da bi poboljšali svoje radne uslove nego pokušavaju da naprave bolji balans između privatnog i radnog života. To je posebno osnažilo žene, koje, prema dosadašnjim istraživanjima, stavljaju veću važnost na ravnotežu između privatnog i poslovnog života od muškaraca i više vrednuju slobodno vreme, brigu za porodicu i decu, hobije i rekreaciju.
Podaci za SAD pokazuju da su žene ostvarile brži rast plata od muškaraca, 4,9 odsto u odnosu na 3,4 odsto. Profitirali su i oni koji su promenili posao jer su im plate rasle za 5,4 odsto u odnosu na 2020, dok su onima koji nisu menjali posao rasle 3,9 odsto. Više su rasle plate srednje i niže kvalifikovanima nego visokoobrazovanima, a mlađi radnici imali su veći rast plata od starijih.
Društvene promene
Jedan aspekt "masovne ostavke" je i promena poslovne kulture po pitanju lokacije rada, tj. sve više kompanija dopušta zaposlenima da budu dislocirani iz kancelarije i rade od kuće. Takav razvoj situacije pogoduje ne samo radnicima nego i malim gradovima, koji se ne nalaze uz velika poslovna i industrijska središta.
Ljudi se sve više vraćaju da žive u malim mestima, podstaknuti mogućnošću rada na daljinu, ali i nižim troškovima života. Ako se ne mora, bolje je ne živeti u skupim gradskim središtima, a trenutna situacija omogućuje sve većem broju ljudi da bira i izabere rad od kuće u udaljenom malom gradu s niskim troškovima.
"Masovna ostavka" izmešala se sa već započetim promenama na tržištu rada, kao što su digitalizacija i omogućavanje rada na daljinu, čuvanje podataka u "cloudovima" umesto u fizičkom obliku i rast cena nekretnina u urbanim središtima, te tako ljudima ponudila alternativu, pritom pomažući malim gradovima da obnove život u sebi, ali i gradsku kasu.
Velike promene zahvataju i porodični život. Sve više članova porodice radi od kuće, kuva, brine se za decu u kući (umesto da ih odvode u vrtiće i škole), zabavljaju se u kući, pa čak i samostalno obrazuju decu. Udeo Amerikanaca koji žele da rade duže od 62. godine pao je na 50,1 odsto, na najniži nivo od 2014.
Preniske plate
Makroekonomisti smatraju da se primarno radi o problemu preniskih plata, tj. niskokvalifikovani radnici shvatili su da njihov rad vredi više nego što za njega dobijaju, a situacija s kovidom19 dala im je priliku ne samo da razmisle o tome šta žele nego su i, usled velikih direktnih i indirektnih državnih transfera stanovnicima, dobili dodatan kapital da mogu neko vreme da budu bez posla u potrazi za pozicijama s boljim uslovima.
Zbog toga se ni u SAD-u ni u EU nezaposlenost nije vratila na pretpandemijski nivo, iako je rekordno mnogo otvorenih radnih mesta.
Poslodavci će jednostavno morati povećavaju plate najslabije plaćenim radnicima, posebno u ugostiteljstvu i trgovini. To će se dogoditi, pa se nakon "masovne ostavke" može očekivati fenomen "masovnog zapošljavanja", u zavisnosti od toga da li će se ekonomija dovoljno brzo oporaviti.
Generalno takvim razvojem situacije mogu biti zadovoljni svi, osim, eventualno, menadžera i direktora, koji moraju da balansiraju s dve krize. S krizom "masovne ostavke" i krizom nabavnih lanaca.
Veće plate radnicima znače bolji životni standard, kompanijama veću prodaju i prihode, državi veće prihode od poreza. Taj rast plata će biti neodrživ na duge staze bez rasta produktivnosti, a to znači da će se morati ubrzati trendovi poput digitalizacije, robotizacije i automatizacije.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Projekat "eCarina" do kraja 2027. godine: Bez administracije, papirologije, dugog čekanja...
29.03.2025.•
0
Projekat "eCarina" planirano je da počne da se primenjuje do septembra 2027. godine, navodi pomoćnica direktora Uprave carina Sektora za carinske postupke Nataša Mirković.
Đedović Handanović: Stigla potvrda SAD da su odložene sankcije NIS-u do 28. aprila
29.03.2025.•
0
Stigla je zvanična potvrda Sjedinjenih Američkih Država da odlažu sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) do 28. aprila.
APR: Rok za dostavljanje redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja za 2024. kraj marta
29.03.2025.•
1
Krajem marta ističe rok za dostavljanje redovnog finansijskog izveštaja za 2024. godinu.
Koliko su kupci u Srbiji spremni da plate novi automobil?
28.03.2025.•
8
Kupci novih automobila u Srbiji najčešće su spremni da izdvoje do 20.000 evra za novo vozilo, pokazala je anketa na sajtu Polovni automobili, objavljena danas.
Bajatović: Nadam se odlaganju sankcija NIS-u, danas poslednji razgovor advokata i Vlade
28.03.2025.•
1
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je danas da se nada odlaganju sankcija SAD Naftnoj industriji Srbije (NIS), kako je naveo, "i do tri meseca".
Objavljene nove cene goriva: Skuplji i evrodizel i benzin
28.03.2025.•
5
Evrodizel i benzin od danas u 15 časova pa do sledećeg petka u isto vreme biće skuplji u odnosu na prethodnu nedelju.
Vučić: Propali pregovori o sprečavanju sankcija, Srbija u riziku da izgubi pristup sirovoj nafti
27.03.2025.•
48
Srbija se suočava sa rizikom da u petak izgubi pristup sirovoj nafti iz uvoza, jer su propali pregovori o sprečavanju uvođenja sankcija jedinoj rafineriji u zemlji, rekao je predsednik Srbije.
Kako klimatske promene utiču na sektor osiguranja
27.03.2025.•
0
U Beogradu je održana konferencija o trendovima u finansijskom i osiguravajućem sektoru u ovoj godini.
Tramp nakarikao carine Kini, pa ponudio: Smanjiću ih malo ako prodate Tiktok; Oni rekli: "Ne"
27.03.2025.•
2
Kina je odbila danas ponudu predsednika SAD Donalda Trampa da bi joj dao carinske ustupke u zamenu za prodaju aplikacije Tiktok, u vlasništvu kineske firme Bajtdens, nekineskom kupcu.
Bajatović: Očekujem da će ponovo biti odloženo uvođenje sankcija NIS-u
27.03.2025.•
1
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je da očekuje da će biti produžen rok za uvođenje američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS).
Proizvedeni prvi probni primerci električnog "citroena C3" u Kragujevcu
27.03.2025.•
2
Prvi probni primerci električnog automobila "citroen C3" proizvedeni su u fabrici Fiat-Krajsler automobili Srbija u Kragujevcu.
Tramp uvodi carinu od 25 odsto na automobile koji nisu proizvedeni u SAD
27.03.2025.•
0
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da će efektivno uvesti carinu od 25 odsto na sve automobile koji nisu proizvedeni u toj zemlji.
Profesor Arsić: Privredni rast Srbije niži od očekivanog, prognoze sve neizvesnije
26.03.2025.•
3
Makroekonomski trendovi u Srbiji na početku 2025. godine nagoveštavaju lošije rezultate nego 2024. godine.
Rok za prijavu za subvencije ističe, poljoprivrednici očekuju isplatu do kraja meseca
25.03.2025.•
6
Rok za prijavu za subvencije od 18.000 dinara po hektaru u Srbiji ističe danas, 25. marta.
Dogovor Vlade i odgajivača svinja i živine o rešavanju problema: Subvencije, plan za kreiranje mera
25.03.2025.•
2
Predstavnici Vlade Srbije i predstavnici udruženja odgajivača svinja i živine su se dogovorili o donošenju kratkoročnih mera koje bi doprinele prevazilaženju pojedinih problema.
Potpisani prvi ugovori za "stanove za mlade", skoro 1.800 prijava
25.03.2025.•
8
U Poštanskoj štedionici u Beogradu su potpisana prva četiri ugovora o subvencionisanim stambenim kreditima za mlade od 20 do 35 godina.
Poskupljuje struja za privrednike - šta će to značiti za ostale cene i inflaciju?
25.03.2025.•
9
Od početka ove godine u pojedinim gradovima i opštinama u Srbiji povećane su cene vode, iznošenja smeća, poreza na imovinu, zatim je nedavno država povećala akcize na gorivo, duvan, grejanje na gas...
Do sada za jeftinije stambene kredite apliciralo 1.566 mladih: Evo šta je najpopularnije
25.03.2025.•
5
Banci Poštanske štedionice koja je prva u Srbiji uzela učešće u programu povoljnih stambenih kredita za mlade do juče u 11 časova je podneto 1.566 zahteva.
Pad prodaje Teslinih vozila u Evropi, Maskovu firmu prestigli Folksvagen, BMW i rivali iz Kine
25.03.2025.•
1
Prodaja Teslinih vozila u Evropi je u padu, a američku firmu su, prema februarskim podacima, prestigli kako Folksvagen, tako i BMW i rivali iz Kine, pokazuje izveštaj kompanije JATO Dynamics.
Vlada Srbije uputila pismo SAD za novo odlaganje sankcija Naftnoj industriji Srbije
24.03.2025.•
4
Vlada Srbije uputila je pismo administraciji predsednika Donalda Trampa u kojem podržava zahtev Naftne industrije Srbije da ponovo bude odložena primena sankcija koje su SAD uvele toj kompaniji.
Pomama za solarnim energanama
24.03.2025.•
4
Nesporno je da je prelazak na obnovljive izvore energije trend naročito izražen u Evropi, pa je prirodno da se i Srbija sa fosilnih preorijentiše na moderne energetske pogone.
Komentari 8
Mirko
Pan5er
Miša
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar