Litijum - u iščekivanju nemačkog čuda
Ukoliko se nova nemačka tehnologija izdvajanja i koncetrovanja litijuma pokaže ekološki prihvatljivom, gro danas aktuelnih proizvođača "nafte 21. veka" propašće na tržištu.
Foto: Pixabay
To znači i da će se mnoge investicije u otkrivanju i eksploataciji "belog metala" pokazati promašenim i pre nego što se izvadi prvi grumen rude.
Elektromobili su hit današnjice, a biće i narednih godina. Funkcionišu na osnovu litijum-jonske baterije, na koju odlazi skoro 45 odsto troškova izrade vozila. Ključna komponenta je litijum, laki metal bele boje iz grupe takozvanih retkih. Nije baš da ga na globusu ima malo, ali se donedavno nije samostalno proizvodio, već samo u sklopu vađenja ruda i proizvodnje drugih metala.
Grube posledice
Sa električnim vozilima i baterijama došlo je do temeljitog zaokreta i počela je prava potraga za laganim elementom. Oko 75 odsto ukupne količine ovog metala upotrebljava se za baterije, 15 odsto pri proizvodnji stakla i keramike, 4,5 odsto za pojedina maziva i cena mu je pre dve godine dostigla pik, 95.000 dolara za tonu koncetrovanog litijuma. Od tada je pala na 71.000, ali i na ovom nivou prodavcu je obezbeđena izuzetna zarada.
Problem je u ekološki neprihvatljivim posledicama eksploatacije elementa, pri vađenju, još više pri koncetraciji kada se upotrebljava i sumporna kiselina. Za proizvodnju kilograma litijuma zagadi se i do 500 litara vode, a zagađuju se i vazduh i zemljište ne samo u blizini mesta eksploatacije.
Kako bi se produkcija elektromobila intenzivirala, moćni su zažmurili i proizvodnju neophodne sirovine skoncetrisali u Kini, nekoliko siromašnih država sa Andskog područja Južne Amerike i u Australiji, kontinentu daleko najređe naseljenim na kome se ekologiji ne poklanja dovoljna pažnja.
Veliki resursi
Trenutno najveća nalazišta su ili na slanim ležištima Čilea, Argentine, Bolivije ili u čvrstom stanju u Australiji. Tehnike pridobijanja čistog litijuma iz dve forme ležišta su dijametralno različite, ali u oba slučaja sa krupnim posledicama.
Koncetracija litijuma se retko kada radi u zemlji u kojoj se vadi, bezmalo svi litijum šalju u Kinu, gde se, na veliko nezadovoljstvo pojedinih regiona, obavlja obogaćivanje, najprljaviji segment dobijanja laganog belog metala. Evropa nema ni proizvodnju litijuma, a sasvim je skromna i proizvodnja litijum-jonskih baterija. I pre pandemijskih nevolja sa transportom komponenti, u Briselu su se pripremali da smanje zavisnost od dalekih dobavljača, što bi značilo da se na Starom kontinentu obezbedi ceo lanac elekroautombilske proizvodnje.
Pokazalo se da rezervi, mada manje nego u Južnoj Americi, ima u Španiji, Češkoj, Portugaliji, Srbiji, a najviše u Nemačkoj, gde osim rudnih nalazišta na severu i uz granicu sa Češkom, resursa ima i u pojedinim zonama termalnih voda. Tako na dubini od tri do pet kilometara vode u basenu Gornje Rajne, dužine 300, a širine 30-40 kilometara, sadrže od 200 do 400 miligrama litijuma na litar vode.
Kako je temperatura ovih voda između 120 i 200 stepeni Celzijusa, na području su odavno podignute brojne termoenergane. Nakon što se na pogon tople vode okrenu turbine i proizvede struja, voda ohlađena na 60-80 stepeni se vraća u zemlju.
Savršena tehnologija
Tehnološka novina najavljena iz Karlsruea, nemačkog sedišta za istraživanja belog metala, gotovo je neverovatna - filtriranjem otpadne vode dobija se početna količina litijumske soli. Razvijena je i nova tehnologija koncetracije metala do 99,9 odsto čistote. Nema rudarenja, niti zagađenja vode, vazduha ili zemljišta, pri radu se ne koriste ni sumporna kiselina, ni fosilna goriva... Nakon filtriranja, voda se vraća u zemlju.
Praktično, litijum se dobija kao nusproizvod u već ekološki prihvatljivoj proizvodnji struje. Uza sve, prve procene govore da bi proizvodnja bila uočljivo jeftinija nego što je u Čileu ili Argentini, gde se prva faza izdvajanja litijuma takođe radi iz podzemnih voda. Posebna vrednost novog tehnološkog postupka je odsustvo emisije ugljendioksida, čega, inače, ima u danas primenjivanim tehnologijama.
Izlazak na berzu
Kompanija "Vulkan", u okviru koje se razvija nov izum, komercijalnu proizvodnju najavljuje već za početak 2024. godine i do tada će imati pet fabrika, svaka pri drugoj termoenergani, koje bi zbirno godišnje proizvodile oko 40.000 tona litijuma, što je dovoljno za otprilike 1,2 miliona elektroautomobila. Već su potpisali ugovore sa najvećim svetskim trgovcem baterija, kao i sa francuskim "Renoom". Razgovori se vode i sa "Stelantisom", matičnom kompanijom "Opela", kao i sa "Drajmerom".
Za izdvajanje jona metala koristi se posebno jonsko sito, sve dok se litijum ne dobije u obliku soli. Za kasniju koncentraciju je osmišljena posebna tehnologija za koju u Nemačkoj tvrde da je "zlatni biser" domaće nauke i tehnologije.
Da bi se sve realizovalo potrebno je da kompanija "Vulkan" uloži ne mali novac, oko 1,7 milijardi evra, a iz firme su već obavestili javnost da će inicijalnom prodajom akcija na Frankfurtskoj berzi prikupiti dve trećine potrebnog novca, dok će ostatak biti iz kredita jedne od najstarijih banaka na Starom kontinentu.
Poslovni izazov
Reč je o još jednom snažnom tehnološkom iskoraku kojim se postiže jeftinija i, što je naročito značajno, ekološki prihvatljiva, gotovo savršena, proizvodnja litijuma, a potom i baterije elektroautomobila. Inovator je iz zemlje u kojoj je autoindustrija kamen temeljac privrednog razvoja, pa će u narednom periodu svi današnji i budući proizvođači litijuma, baterija i automobila morati itekako da povećaju efikasnost, ali i da eliminišu ekološke manjkavosti kako bi uopšte opstali na tržištu.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Stručnjaci za energetiku: Sankcije NIS-u nelogične, verujemo da će biti odložene
04.02.2025.•
1
Sankcije SAD prema Naftnoj industriji Srbije (NIS) ekonomski nisu logične, kaznila bi se Srbija, a ne Rusija, što je bio njihov cilj, kažu stručnjaci za energetiku.
Dečji dodatak od januara 4.300 dinara
04.02.2025.•
4
Osnovni iznos dečjeg dodatka koji se isplaćuje roditeljima i starateljima po detetu od 1. januara je 4.299,63 dinara, a za samohrane roditelje i staratelje je za 30 odsto veći i iznosi 5.589,5 dinara.
Precenjen dinar uništava stočarstvo
04.02.2025.•
18
Tužno je ovih dana u Banatskom Aranđelovu, baš kao i u desetak obližnjih sela blizu tromeđe s Rumunijom i Mađarskom.
Dokle seže poreska ruka na vašu zaradu u inostranstvu: Šest odgovora na šest nedoumica
04.02.2025.•
2
Nedavno usvojene izmene poreskih zakona predviđaju i evidenciju fizičkih lica gde se za različite kategorije naših državljanja ili tražioce azila prate i njihove poreske obaveze.
Oglasila se Poreska uprava: Koliko je izdato fiskalnih računa na dan bojkota?
04.02.2025.•
19
Poreska uprava dostavila je podatke o broju izdatih fiskalnih računa u pet velikih trgovinskih lanaca 31. januara, kada je Udruženje Efektiva pozvalo potrošače na bojkot tih trgovina.
Efektiva poziva na smanjenje cena: Ukoliko ne bude promene, biće još bojkota
04.02.2025.•
38
Udruženje potrošača Efektiva, koje je prošle nedelje pozvalo na bojkot velikih marketa, pozvalo je Poresku upravu da obavesti o efektima istog.
NIS uputio zvaničan zahtev SAD: Traži odlaganje sankcija na tri meseca
04.02.2025.•
10
Naftna industrija Srbije uputila je zvaničan zahtev Odeljenju za kontrolu strane imovine Sekretarijata za finansije (OFAC) SAD za odlaganje sankcija.
Srbija dostavila dosije sa finansijskim detaljima o Expo - ali to proglasila tajnom
04.02.2025.•
13
Generalna skupština Međunarodnog biroa za izložbe usvojila je krajem novembra Dosije o priznavanju Srbije kao domaćina specijalizovanog Expo-a.
Cene nekretnina već visoke, a procena je da će nastaviti da rastu: Garaže koštaju kao stanovi
04.02.2025.•
24
Kupovinu nekretnine ne treba odlagati jer je u svim delovima Srbije prisutan rast cena zbog poskupljenja materijala i radne snage.
Ministarstvo: Proširena akcija za kupovinu dizela za određene korisnike NIS Agro kartica
03.02.2025.•
0
Ministarstvo poljoprivrede saopštilo je da je zajedno sa NIS-om proširilo akciju koja određenim korisnicima "NIS Agro" kartica za kupovinu Evro dizela i Opti dizela po akcijskoj ceni od 179 dinara.
Poljoprivrednici Srbije: Kasne subvencije, povraćaj akcize na gorivo i uredba o korišćenju zemljišta
03.02.2025.•
11
Poljoprivrednici u Srbiji nezadovoljni su realizacijom sporazuma sa Ministarstvom poljoprivrede, potpisanim u oktobru 2024. godine, o isplati subvencija za seme i kažu da sve kasni.
Od danas moguća prijava za subvencije za e-vozila
03.02.2025.•
2
Podnošenje zahteva za subvencije u iznosu od 250 do 5.000 evra za kupovinu novih električnih vozila moguće je od danas, saopštilo je Ministarstvo za zaštitu životne sredine.
Vlada je u ostavci, a treba doneti odluku o sudbini NIS-a: Ima li ona na to pravo?
03.02.2025.•
18
Poslednje vesti pred ostavku Miloša Vučevića o rešenju za NIS bile su da se razgovara i sa SAD i sa Rusijom i da će se tražiti odlaganje primene sankcija.
Država od frilensera preko poreza prihodovala 7,6 miliona evra, a taj namet sad plaćaju i moreplovci
03.02.2025.•
4
Država je na ime poreza na prihod frilensera u Srbiji za prvih devet meseci 2024. godine naplatila ukupno 887 miliona dinara ili oko 7,6 miliona evra.
Menjaće se izgled novčanica evra: Na njima Marija Kiri, Betoven, Da Vinči, ptice i životinje...
02.02.2025.•
7
Evropska centralna banka (ECB) odabrala je preliminarni dizajn novih novčanica evra koji uključuje ptice, reke i poznate ljude poput Marije Kiri i Leonarda da Vinčija.
Objavljen poreski kalendar za februar: Ovo su obaveze koje prve dolaze na naplatu
02.02.2025.•
2
Poreska uprava objavila je kalendar poreskih obaveza firmi za februar.
Vlasnicima oldtajmera olakšava se registracija njihovih ljubimaca: Evo i kako
01.02.2025.•
4
Pravilnik o utvrđivanju statusa od istorijskog značaja kojim se olakšava registracija i tehnički pregled za oldtajmera, stupio je 20. januara na snagu.
Fič potvrdio kreditni rejting Srbije
01.02.2025.•
0
Kreditna agencija Fič rejting potvrdila je kreditni rejting Srbije na nivou BB i zadržala pozitivne izglede za njegovo dalje povećanje.
U Juri pala prodaja za 45 odsto: Radnicima nude plaćeno odsustvo ili raskid ugovora uz otpremninu
31.01.2025.•
9
Kompanija Jura u Leskovcu zbog smanjenja prodaje svojih proizvoda nudi radnicima plaćeno odsustvo ili sporazumni raskid ugovora uz otpremnine, objavila je uprava te kompanije.
Rast BDP-a Srbije u četvrtom kvartalu prošle godine bio 3,3 odsto
31.01.2025.•
2
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u četvrtom kvartalu 2024. godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 3,3 odsto.
Objavljene nove cene goriva
31.01.2025.•
2
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti do sledećeg petka, 7. februara.
Komentari 16
Ringišpil apsurda
Svi oni koji podržavaju života i prirode cele Zapadne i Istočne Srbije pa vi lepo kofere, porodice u kola, fruštuk pa na put i preselite se tamo gde se planiraju rudnici.
Hipokrizija i samoživost!
Marcco
Dimitrije
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar