
Nekoliko scenarija za NIS - nacionalizacija, prodaja strancima, dogovor sa EU, prislila...
Od 15. maja na snagu stupa novi paket sankcija Evropske unije, kojim će biti zabranjen transport nafte ne samo iz Rusije, već i ruskih kompanija koje posluju na teritoriji EU.

Foto: 021.rs
Time je ugrožen dotok gasa za Srbiju, ali i ceo region Zapadnog Balkana. Iako je najavljen dogovor sa EU, kojim će Srbija biti izuzeta od dogovora, na stolu je još nekoliko rešenja, između ostalog nacionalizacija ili prodaja imovine trećem licu.
Iako se sankcije odnose na celu Evropu, Srbija se nalazi u znatno težoj situaciji nego zemlje regiona. Srbija je jedina zemlja u Evropi koja 100 odsto zavisi od ruskog gasa i nafte, a većinski paket kontrole nad NIS-om kontroliše Kremlj.
Da je velika glavobolja kod srpskih vlasti, potrđuje poslednji intervju Aleksandra Vučića koji je u četvrtak uveče dao na RTS, gde je rekao da su veliki pritisci pred Srbijom.
"Kažu nam: "Da li znate da odlučujemo o tome hoćemo li vas izuzeti iz paketa sankcija za naftu?". Da prevedem, EU je donela odluku koja se slučajno odnosi samo na Srbiju, po kojoj mi možemo do 15. maja da uvozimo naftu", rekao je Vučić.
Poslednje informacije koje su stigle do trenutka objavljivanja teksta, navodi Nova, jeste da će Srbija najverovatnije napraviti dogovor sa EU kojim bi nas isključili iz novog paketa sankcija. To može biti privremeno rešenje, a koje su dugoročne opcije Nova.rs je razgovarala sa stručnjacima koji prate prilike u energetskoj politici.
Ekonomista Mihailo Gajić predviđa da je pred Srbijom nekoliko scenarija - nacionalizacija, otkupljivanje dva odsto akcija od Gasproma, otkupljivanje 100 odsto akcija ili dogovor sa EU.
"Prvi scenario je da se otkupi paket akcija tako da država postane većinski vlasnik NIS-a, dakle to je onih dva odsto koji nedostaju da bismo mi postali vlasnici. Druga opcija bi podrazumevala da Gasprom proda sve akcije Srbiji, čime bismo mi u potpunosti kontrolisali industriju nafte u Srbiji", kaže Gajić.
On naglašava da postoji još jedna od opcija, a to je čista prisila.
"To bi podrazumevalo da se nacionalizuje imovina do nekog paketa akcija koji bi bio svima prihvatljiv, ali to sa sobom nosi veliki potencijal sukoba sa Rusijom. Ukoliko se to desi, mi ćemo gotovo izvesno imati probleme prilikom nabavke gasa iz ove zemlje, a mi još uvek samo iz Rusije nabavljamo gas. Ono što je sigurno jeste da mi biramo najmanje loše rešenje od svih loših", jasan je sagovornik lista Nova.
Gajić veruje da Rusija neće biti spremna da nam proda preostali paket akcija, a potencijalno rešenje vidi u dogovoru sa EU.
"Eventualni dogovor sa EU oko toga da se izuzme Zapadni Balkan iz ovog paketa sankcija može biti dobro rešenje i smatram da je takav dogovor realan. Izvesni dogovori su već napravljeni, ali to znači da će Srbija morati u potpunosti da prilagodi svoju politiku sa EU. Taj teren se već priprema i gotovo sam siguran da ćemo mi napraviti taj zaokret, čime će ka EU doći signal da smo sa njima, što dalje znači da neće biti sankcija", zaključuje sagovornik lista Nova.
Energetski stručnjak Miodrag Kapor naglašava da je realna mogućnost da Srbija otkupi većinski paket akcija od Gasproma.
"Rafinerija nafte kod nas prerađuje naftu ural, koja se najviše dovozi iz Iraka. Još uvek postoji opasnost da Jadranskim naftovodom neće moći da se prenosi ako se uspostave sankcije prema Gaspromu. Jedna od realnih opcija nakon toga je da onda naš NIS pređe u vlasništvo države Srbije ili nekog trećeg lica kako bi se nastavio promet", priča Kapor za novine Nova.
On ističe da ovakve transakcije predstavljaju političke dogovore, te da će se na tom nivou rešiti ovaj problem.
"U politici vladaju drugačiji odnosi od čisto ekonomskih, ali ako posmatramo racionalno situaciju u kojoj se nalaze Evropska unija i Srbija, nema logike da Rusi drže većinsko vlasništvo nad NIS-om. Mislim da bi to bio potez očajnika ukoliko se ne dozvoli promena vlasničke strukture", dodaje Kapor.
Objašnjava da je Evropskoj uniji "preko glave" koketiranja Srbije sa Rusijom.
"Postoji prilična određenost iz EU, ali i SAD da se više Srbiji ne gleda kroz prste prilikom saradnje sa Rusijom, što znači da ćemo morati da uskladimo svoju politiku sa onom koju zastupa Evropa", zaključuje Kapor.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Vučić: Propali pregovori o sprečavanju sankcija, Srbija u riziku da izgubi pristup sirovoj nafti
27.03.2025.•
22
Srbija se suočava sa rizikom da u petak izgubi pristup sirovoj nafti iz uvoza, jer su propali pregovori o sprečavanju uvođenja sankcija jedinoj rafineriji u zemlji, rekao je predsednik Srbije.
Kako klimatske promene utiču na sektor osiguranja
27.03.2025.•
0
U Beogradu je održana konferencija o trendovima u finansijskom i osiguravajućem sektoru u ovoj godini.
Tramp nakarikao carine Kini, pa ponudio: Smanjiću ih malo ako prodate Tiktok; Oni rekli: "Ne"
27.03.2025.•
2
Kina je odbila danas ponudu predsednika SAD Donalda Trampa da bi joj dao carinske ustupke u zamenu za prodaju aplikacije Tiktok, u vlasništvu kineske firme Bajtdens, nekineskom kupcu.
Bajatović: Očekujem da će ponovo biti odloženo uvođenje sankcija NIS-u
27.03.2025.•
0
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je da očekuje da će biti produžen rok za uvođenje američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS).
Proizvedeni prvi probni primerci električnog "citroena C3" u Kragujevcu
27.03.2025.•
1
Prvi probni primerci električnog automobila "citroen C3" proizvedeni su u fabrici Fiat-Krajsler automobili Srbija u Kragujevcu.
Tramp uvodi carinu od 25 odsto na automobile koji nisu proizvedeni u SAD
27.03.2025.•
0
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da će efektivno uvesti carinu od 25 odsto na sve automobile koji nisu proizvedeni u toj zemlji.
Profesor Arsić: Privredni rast Srbije niži od očekivanog, prognoze sve neizvesnije
26.03.2025.•
3
Makroekonomski trendovi u Srbiji na početku 2025. godine nagoveštavaju lošije rezultate nego 2024. godine.
Rok za prijavu za subvencije ističe, poljoprivrednici očekuju isplatu do kraja meseca
25.03.2025.•
6
Rok za prijavu za subvencije od 18.000 dinara po hektaru u Srbiji ističe danas, 25. marta.
Dogovor Vlade i odgajivača svinja i živine o rešavanju problema: Subvencije, plan za kreiranje mera
25.03.2025.•
2
Predstavnici Vlade Srbije i predstavnici udruženja odgajivača svinja i živine su se dogovorili o donošenju kratkoročnih mera koje bi doprinele prevazilaženju pojedinih problema.
Potpisani prvi ugovori za "stanove za mlade", skoro 1.800 prijava
25.03.2025.•
8
U Poštanskoj štedionici u Beogradu su potpisana prva četiri ugovora o subvencionisanim stambenim kreditima za mlade od 20 do 35 godina.
Poskupljuje struja za privrednike - šta će to značiti za ostale cene i inflaciju?
25.03.2025.•
9
Od početka ove godine u pojedinim gradovima i opštinama u Srbiji povećane su cene vode, iznošenja smeća, poreza na imovinu, zatim je nedavno država povećala akcize na gorivo, duvan, grejanje na gas...
Do sada za jeftinije stambene kredite apliciralo 1.566 mladih: Evo šta je najpopularnije
25.03.2025.•
5
Banci Poštanske štedionice koja je prva u Srbiji uzela učešće u programu povoljnih stambenih kredita za mlade do juče u 11 časova je podneto 1.566 zahteva.
Pad prodaje Teslinih vozila u Evropi, Maskovu firmu prestigli Folksvagen, BMW i rivali iz Kine
25.03.2025.•
1
Prodaja Teslinih vozila u Evropi je u padu, a američku firmu su, prema februarskim podacima, prestigli kako Folksvagen, tako i BMW i rivali iz Kine, pokazuje izveštaj kompanije JATO Dynamics.
Vlada Srbije uputila pismo SAD za novo odlaganje sankcija Naftnoj industriji Srbije
24.03.2025.•
4
Vlada Srbije uputila je pismo administraciji predsednika Donalda Trampa u kojem podržava zahtev Naftne industrije Srbije da ponovo bude odložena primena sankcija koje su SAD uvele toj kompaniji.
Pomama za solarnim energanama
24.03.2025.•
4
Nesporno je da je prelazak na obnovljive izvore energije trend naročito izražen u Evropi, pa je prirodno da se i Srbija sa fosilnih preorijentiše na moderne energetske pogone.
Odbor za finansije predložio Ivicu Gavrilovića za predsednika Saveta Državne revizorske institucije
24.03.2025.•
0
Odbor Skupštine Srbije za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava predložio je Skupštini da izabere Ivicu Gavrilovića za predsednika Saveta Državne revizorske institucije.
Šestogodišnjak i desetogodišnjak vlasnici dve novosadske firme: Koliko je takvih kompanija u Srbiji
24.03.2025.•
19
Tačno 171 firma u Srbiji u vlasničkoj strukturi ima makar jedno dete.
Jedna od najcenjenijih investicionih zlatnih kovanica: Koja je cena dukata Franc Jozef u Srbiji?
23.03.2025.•
5
Dukat Franc Jozef predstavlja jednu od najcenjenijih investicionih zlatnih kovanica na srpskom tržištu.
VIDEO Tesla opozvala više od 46.000 "sajbertrak" vozila: Karoserija može otpasti tokom vožnje
23.03.2025.•
3
Američki proizvođač električnih automobila "Tesla" opozvao je više od 46.000 svojih "sajbertrak" vozila zbog problema sa karoserijom koji bi mogle da ugroze bezbednost.
Poskupljuje li struja za privrednike: Nova metodologija obračuna nekima neprihvatljiva
22.03.2025.•
8
Elektroprivreda Srbije je dostavila preduzećima nove ponude za snabdevanje električnom energijom, koje predviđaju rast cena od osam do 12 odsto.
Direktor PIO fonda: Raste naplata doprinosa, država dotira više od petine penzija
22.03.2025.•
9
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) je do polovine marta naplatio oko 192,3 milijarde dinara doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Komentari 19
Acika
Rusko pitanje
Samo si naveo koliki je ukupan BDP Kine i EU, a ne kažeš koliko Kina, a koliko EU, ima stanovnika, tj. BDP-a po glavi stanovnika. Po tome se gleda koliko je zemlja bogata, kada se podeli BDP po glavi stanovnika (uzimaju se u obzir troškovi života i stopa inflacije - to ti je PKM ili PPP - pogledaj na vikipediji koliko je to, Kina(po podacima sa vikipedije) ima još manji nego što sam ti dole izračunao). Kina ima oko 1,412,000,000 stanovnika, dok EU ima oko 447,000,000 stanovnika. Kada podeliš te cifre, ukupan_BDP/BDP_po_stanovniku, Kina BDP po stanovniku ima oko 21250 $, dok EU ima oko 46900 $, što je više nego duplo, što dovodi do zaključka ko je bogatiji (da računamo pojedinačne države iz Evrope, npr. kapitalističku Nemačku, Francusku, Englesku, ovaj odnos bi bio još veći, ali i EU ima visok standard). Tako da tvoj komentar nema poentu, na njega će se zalepiti samo rusofili, kinofili, neuki i neobrazovani ljudi.
I da, što ne navedeš koliki je ruski BDP, a koliki, na primer, američki?
Lustracija
To sto si napisao se zove šibicarenje. Ti bi kinezima dao Dunav? Kako li taj tvoj mozak razmišlja?
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar