
Savić: Strane firme pucaju praznom puškom kada prete da će otići iz Srbije iz političkih razloga
Tvrdnje da bi strane kompanije mogle da se povuku iz Srbije iz političkih razloga, među kojima je i stav državnih zvaničnika prema Rusiji, su pucanj iz prazne puške.

Foto: Medija centar Beograd
To je rekao profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić i naveo da su to privatne kompanije koje donose odluke na osnovu svojih interesa, a ne na osnovu toga šta neki političari zagovaraju.
"Strane firme pucaju praznom puškom kada prete da će se odseliti iz Srbije. Zar bi se nemačka firma vratila tamo da plaća gas, ne 270 dolara za 1.000 kubnih metara, nego 2.000 dolara, struju nekoliko puta skuplje ili radnika, umesto minimalno 300-400 evra, najmanje 1.500 evra", rekao je Savić.
Istakao je da veruje da menadžeri stranih firmi i ne razmišljaju o odlasku jer "gde ima bolje", osim ako Srbija uvede sankcije Rusiji, pa gas poskupi ili značajno poraste cena struje.
Dodao je da nemački kancelar Olaf Šolc ne bi nadomestio gubitak nemačkoj kompaniji koja bi zatvorila fabriku u Srbiji.
Na pitanje da li je napravljena greška što su strane firme daleko više subencionisane umesto domaćih, koje se ne bi iselile i u ovim teškim političkim uslovima zbog rata u Ukrajini, Savić je rekao da vlada pogrešno uverenje da su domaće firme u neravnopravnom položaju u odnosu na strane kada je reč o kriterijumima dodele te finansijske podrške.
Po Zakonu o ulaganjima iz 2014. godine, status inostranih i domaćih firmi je, prema njegovim rečima, izjednačen u pogledu dodele subvencija. Međutim, multinacionalne kompanije koje su došle u Srbiju imale su već spremnu tehnologiju, pripremljen proizvodni brend, sigurno tržište, lakše dolazle do finansijskih sredstava, pa su zbog toga i lakše dobijale subvencije, ali i funkcionišu tako što ne proizvode za magacine, već kada imaju narudžbinu delova za određeni proizvod odmah ga istovaruju na proizvodnu traku.
To, kako je rekao, znači da, na primer, kada Fijat ima kupca, zaposleni rade, ne sedam-osam sati, već 10-12 i više i zbog toga nisu adekvatno plaćeni, a uz to većina nije u stalnom radnom odnosu.
Savić je rekao da je greška napravljena posle 2.000 godine kada je masovnom privatizacijom ili "navodnim" restrukturiranjem uništena domaća industrija i danas nema velikih firmi koje bi imale spreman proizvod, obezbeđene finansije i sigurno tržište i kao takve ne mogu da konkurišu stranim kompanijama, pa čak ni kao podizvođači.
"Ne dolaze strane firme u Srbiju da bi njoj bilo bolje, već zbog toga što one imaju koristi, a zadatak države je da u sklapanju ugovora ispregovara što bolje uslove", rekao je Savić.
Zabluda da u Srbiji ima stručne i jeftine radne snage
Sa druge strane, koordinator Mreže za poslovnu podršku Dragoljub Rajić ocenio je da će se strane firme ipak ponašati u skladu sa direktivom iz centrale koja će zavisiti i od političke odluke.
"Neke inostrane firme su već slale upite svojim ispostavama u Srbiji da bi saznale kakvi su uslovi poslovanja i kakva je politička stabilnost. Jeftine radne snage ima i u drugim zemljama koje su članice NATO pakta, a i u onima koje nisu, pa to neće biti presudan faktor za ostanak u Srbiji", ocenio je Rajić.
Dodao je da je "zabluda da u Srbiji ima stručne i jeftine radne snage, a iako je ima na izmaku je zbog smanjenog nataliteta i odliva u inostranstvo, a trošak za radnu snagu je, u nekoliko poslednjih godina značajno povećan, čak udvostručen".
Još jedna otežavajuća okolnost za Srbiju je to što su, po oceni Rajića, skoro sve inostrane kompanije na taj način zasnovale proizvodnju da za nekoliko meseci mogu da sve spakuju u kamione i odu.
"Vlast je pogrešila što nije napravila drugačiji poreski sistem koji bi imao daleko presudniji uticaj na odluku kompanije da li otići ili ostati. U Srbiji postoji manji porez na dodatu vrednost, na primer, nego u Mađarskoj, gde je 27 odsto i gde je ta stopa za sedam odsto viša, ali u našoj zemlji ima mnogo parafiskalnih nameta, ukinuto je oslobađanje od poreza na dobit koja se investira i avansno se naplaćuje porez na dobit, bez obzira kako fima posluje i da li će je imati", rekao je Rajić.
Dodao je da poreski sistem treba da bude u saglasnosti sa snagom firme, umesto što liči na uravnilovku i što Srbiji ne obezbedjuje konkurentnu prednost.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Odlazak iz Rusije zapadne kompanije koštao skoro 14 milijardi dolara
23.02.2025.•
0
Odlazak iz Rusije koštao je zapadne kompanije skoro 14 milijardi dolara, preneli su ruski mediji.
U Britaniji se svakog dana zatvori jedan pab, traži se hitna akcija vlade
23.02.2025.•
0
U Velikoj Britaniji je tokom prošle godine svakih nedelju dana vrata zauvek zatvorilo prosečno oko šest pabova, što je rezultiralo gubitkom oko 4.500 radnih mesta.
Srbija nema zakon kojim bi nacionalizovala NIS
23.02.2025.•
7
Kako se primiče 25. februar, odnosno dan D za primenu sankcija NIS-u, tako se u javnosti povećava broj spekulacija o mogućim rešenjima.
Samo tri evropske zemlje imaju skuplji dizel od Srbije
23.02.2025.•
10
Poslednje poskupljenje goriva u Srbiji izjednačilo je cene sa onima u razvijenim evropskim državama.
NIN: NIS je Rusima samo deo paketa u pregovorima sa SAD, stav Moskve je da to nije "posao" Srbije
22.02.2025.•
36
Stav Moskve je da rešavanje problema poslovanja Naftne industrije Srbije (NIS) nije "posao" Srbije, već prvenstveno stvar pregovora koji treba da se vode na relaciji Rusije i SAD, piše NIN.
Stočarstvo u Srbiji "zlatnog doba": Više od 50.000 goveda izgubljeno u 2022. godini
21.02.2025.•
4
Broj goveda u Srbiji smanjen je skoro za četiri odsto, dok je broj svinja, ovaca i živine u porastu, pokazuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Objavljene nove cene goriva
21.02.2025.•
7
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Banke u subotu gase račune NIS-a: Da li će biti zatvorene pumpe?
21.02.2025.•
34
Banke u Srbiji odredile su subotu, 22. februar, kao dan kada će zatvoriti račune NIS-a i prestati da obavljaju transakcije s tom firmom, piše Nova ekonomija.
Danas bojkot benzinskih pumpi: "Akcize ne bi smele da budu toliko velike"
21.02.2025.•
16
Inicijativa Politički sindikat pozvala je građane da danas ne sipaju gorivo i bojkotuju benzinske pumpe.
Evropski komesar: Reciprocitet carina sa SAD treba da bude od koristi za sve
20.02.2025.•
0
Ako EU ne odbaci princip recipročnih carina koje američki predsednik želi da uvede, onda taj reciprocitet treba da bude od koristi za sve, izjavio je evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič.
Vučić: Počeo izvoz "fijat pande" iz Kragujevca
20.02.2025.•
15
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je danas počeo izvoz električnih automobila "fijat panda".
Sve veći broj starijih radi i posle penzionisanja: Penzija nedovoljna za život
20.02.2025.•
8
U Srbiji je prosečna penzija znatno ispod polovine prosečne potrošačke korpe, niža je i od minimalne potrošnje.
Gugl će platiti Italiji 326 miliona evra nakon optužbi za utaju poreza
19.02.2025.•
1
Italijanski tužioci danas su saopštili da će obustaviti istragu o utaji poreza protiv kompanije Gugl nakon što je pristala da plati 326 miliona evra u okviru nagodbe.
Veliki pad profita EPS-a
19.02.2025.•
20
Rezultati poslovanja EPS-a u 2024. godini pokazali su nagli pad profitabilnosti - sa 958 miliona evra u 2023. godini profit je pao na svega 200 miliona evra.
NBS: Međugodišnja inflacija u januaru iznosila 4,6 odsto
19.02.2025.•
1
Međugodišnja inflacija je u januaru iznosila 4,6 odsto dok su na mesečnom nivou, cene robe i usluga u okviru indeksa potrošačkih cena u proseku povećane za 0,6 odsto, navodi Narodna banka Srbije.
Efektiva: Sledi bojkot pojedinačnih trgovinskih lanaca na sedam do 10 dana
18.02.2025.•
58
U Srbiji je, nakon jednodnevnog, prošle nedelje održan petodnevni bojkot pet najvećih trgovinskih lanaca.
NIS sutra unapred isplaćuje plate, banke im obustavljaju međunarodna plaćanja 28. februara
18.02.2025.•
16
Poslovodstvo Naftne industrije Srbije (NIS) najavilo je zaposlenima da će u sredu unapred dobiti februarsku platu, piše danas Kompas-info.
Borba za telekomunikacije i uticaj u Srbiji: Kupuj, ne pitaj
18.02.2025.•
6
Mnogo toga je unazad tri decenije pretrpeo ovaj narod, pa se mislilo da ga ništa ne može posebno uzbuditi.
Džonson elektrik vratio skoro milion evra subvencija državi: Bez posla ostaje 300 ljudi
17.02.2025.•
10
Ugovorom iz 2016. godine, Džonson elektrik trebalo ie da ima najmanje 2.400 novih radnika, ali pre nekoliko dana, oko 300 radnika ove fabrike dobilo predlog za sporazumni raskid ugovora o radu.
Odlaganje roka ili uvođenje sankcija NIS-u: Evo šta je realnije
17.02.2025.•
6
Američke sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) za sada zvanično stupaju na snagu 25. februara, odnosno za nedelju dana.
Od Mobtela, preko NIS-a i rudnika bakra u Boru, do SBB-a: Najvrednije kompanije prodate u Srbiji
16.02.2025.•
14
Junajted grupa postigla je dogovor o prodaji SBB-a firmi e& PPF, dok će kompanija Eon TV i prava prenosa sportskih događaja na zapadnom Balkanu u vlasništvu Sport kluba biti prodati Telekomu Srbija.
Komentari 15
Mile
Pauly Ester
Лиманац
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar