
Vodeće IT kompanije ruše sve granice i menjaju svet kakav znamo
Potražnja za proizvodima i uslugama vodećih IT lidera je toliko velika da vrednosti njhovih akcija vrtoglavo rastu i premašuju i najveće barijere.

Foto: Pixabay
Pre desetak godina poznati Novsađanin je realizovao višegodišnje napore i inovativni proizvod prodao poznatom svetskom proizvođaču. Dobijeni novac je uložio u kupovinu poslovnog prostora na odličnoj lokaciji i poljoprivrednog zemljišta, a deo od oko 40.000 dolara, u akcije na svetskim berzama. Pri kupovini dvoumio se u čije hartije da uloži i pogledao je poslovne rezultate Gugla.
Iznenadio se kada je uočio da je dobit vlasnika čuvenog pretraživača tek 1,7 odsto ukupne tržišne kapitalizacije. Računica je pokazivala da je za povrat uloženog potrebno čak 60 godina.
U čije akcije uložiti
Zbunio se i opredelio za ulaganje u akcije američkih banaka upravo oporavljenih od krize nekretnina započete 2008. godine. Danas kupljene akcije vrede oko 125.000 dolara, a da se opredelio za prvobitni plan posedovao bi oko 235.000 dolara. Da je bio smeliji i uložio u akcije Amazona, tadašnjih 40.000 dolara je do pre mesec-dva iznosilo neverovatnih 1,1 milion "zelembaća". Nakon nedavnog pada vrednosti akcija najskuplje kompanija na svetu, hrabrija odluka našeg sugrađanina još uvek bi mu donosila teško shvatljivih 799.640 dolara.
Zaista, vodeće IT kompanije su odavno zaposele vrh kada je reč o najskupljim firmama. Epl je pre neku godinu prvi premašio 2.000 milijardi, a ovoj cifri se približuju Amazon, Gugl, Majkosoft. Fejsbuk je pre nedavnog pada vrednosti bio na ivici da dostigne milijardu. Ipak, mnoga preduzeća iz digitalne branše koja su pre deceniju vredela tek 10-15 milijardi danas imaju tržišnu kaptalizaciju od stotinak milijardi dolara. Istovremeno je, doduše, cena poprilično narasla i pojedinim klasičnim liderima, recimo Koka-koli ili Najku, ali neuporedivo manje nego što je rast u slučaju firmi iz digitalne branše.
Zabrinuti bankari
Na ogromnu vrednost i još veću moć digitalnog sveta sredinom prošle godine je ukazao niko drugi do Džejmi Dajman, direktor Džej Pi Morgan Čejz, najveće svetske banke. U tradicionalnom pismu akcionarima, osvrnuo se na mnoga značajna pitanja, međutim, dominirala je zabrinutost za budućnost bankarskog poslovanja. Razlog je sve veća prisutnost najvećih tehnoloških firmi i u ovoj branši. Najvećim delom se zasniva na činjenici da je sveopšta digitalizacija promenila tradicionane i stvorila nove bankarske poslove, tako da su izuzetno pogodni za upliv vodećih tehnoloških firmi u svet finansiranja. Dodatna prednost je velika svota novca akumuliranog u tehnološkim kompanijama koju valja neprekidno ulagati I oplođivati.
Primer Pejpela lepo ukazuje koliko digitalizacija može da tradicionalni bankarski posao, kakav je plaćanje, potpuno preobliči u posao primeren upravo firmama iz digitalne branše. Samo izuzetno stroga regulativa je sprečila da Pejpel bankarima ne preotme posao u još većem obimu, a i Ilon Mask, tvorac Pejpela, preusmerio je istraživanja na sasvim drugu delatnost.
Dajmond objašnjava da tehnološke kompanije poseduju izuzetan resurs u osnovnoj delatnosti kojom se bave i zarađuju mnogo. Stoga, kako bi reinvestirale profit, moraju neprekidno da šire polje rada. Pri tome, opšta digitalizacija ide smerom kojim mnoge usluge i robe preoblikuje tako da se idealno uklapaju upravo u polje IT kompanija. Jednostavno, ovo je vreme digitalizacije i sve ubrzanije raste potražnja za uslugama i proizvodima iz ove sfere. Naravno, i banke su opasnosti, pa se i same moraju što više prilagoditi novim vremenima i novim formama poslovanja.
Novi stil života
Kolika je uloga digitalizacije može se videti ako se prisetimo načina života pre samo jednu deceniju i podsetimo kako smo tada čekali u redovima pred poštom ili bankom da bismo uplatili i najstandardniju uplatu. Danas plaćamo mobilnim iz fotelje u kućnoj sobi. Slično je i sa, za sada manjim, pozajmicama. Lekove u apoteci podižemo na osnovu elektronskog recepta, bez potrebe da svaki put idemo kod lekara. Naravno i mnoge kupovine obavljamo iz kuće, a nekadašnje obilaženje prodavnica danas praktikujemo samo kada nam je kupovina zapravo prijatna šetnja gradom.
Pandemija je pomogla da otkrijemo koliki je domet onlajn skupova, sastanaka, razgovora. Nema spora da je digitalizacija umnogome preoblikovala našu svakodnevicu, a promena će biti još, možda i krupnijih nego što su i dosadašnje.
Upravo sve veća prisutnost novih digitalizovanih formi rada, plaćanja, zabave, života u celosti, jeste ono što izuzetno podiže značaj i vrednost firmi iz IT sektora. Tu se i krije objašnjenje slučaja da je vrednost akcije tek 1,7 odsto dobiti. Na berzama ne odlučuju samo realni ekonomski pokazatelji.
Naprotiv, mnogo je veći uticaj očekivanja. Kako, posebno mlađi, svet veruje da će digitalizacija biti još prisutnija u našim životima, shvata da će još brže rasti i potražnja za uslugama i robama kompanija iz IT sektora. Otuda i prava jagma za njihovim hartijama od vrednosti, potom i sledstveni rast cena ovih akcija do nezamislivih visina.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Đedović Handanović: Stigla potvrda SAD da su odložene sankcije NIS-u do 28. aprila
29.03.2025.•
0
Stigla je zvanična potvrda Sjedinjenih Američkih Država da odlažu sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) do 28. aprila.
APR: Rok za dostavljanje redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja za 2024. kraj marta
29.03.2025.•
1
Krajem marta ističe rok za dostavljanje redovnog finansijskog izveštaja za 2024. godinu.
Koliko su kupci u Srbiji spremni da plate novi automobil?
28.03.2025.•
8
Kupci novih automobila u Srbiji najčešće su spremni da izdvoje do 20.000 evra za novo vozilo, pokazala je anketa na sajtu Polovni automobili, objavljena danas.
Bajatović: Nadam se odlaganju sankcija NIS-u, danas poslednji razgovor advokata i Vlade
28.03.2025.•
1
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je danas da se nada odlaganju sankcija SAD Naftnoj industriji Srbije (NIS), kako je naveo, "i do tri meseca".
Objavljene nove cene goriva: Skuplji i evrodizel i benzin
28.03.2025.•
5
Evrodizel i benzin od danas u 15 časova pa do sledećeg petka u isto vreme biće skuplji u odnosu na prethodnu nedelju.
Vučić: Propali pregovori o sprečavanju sankcija, Srbija u riziku da izgubi pristup sirovoj nafti
27.03.2025.•
48
Srbija se suočava sa rizikom da u petak izgubi pristup sirovoj nafti iz uvoza, jer su propali pregovori o sprečavanju uvođenja sankcija jedinoj rafineriji u zemlji, rekao je predsednik Srbije.
Kako klimatske promene utiču na sektor osiguranja
27.03.2025.•
0
U Beogradu je održana konferencija o trendovima u finansijskom i osiguravajućem sektoru u ovoj godini.
Tramp nakarikao carine Kini, pa ponudio: Smanjiću ih malo ako prodate Tiktok; Oni rekli: "Ne"
27.03.2025.•
2
Kina je odbila danas ponudu predsednika SAD Donalda Trampa da bi joj dao carinske ustupke u zamenu za prodaju aplikacije Tiktok, u vlasništvu kineske firme Bajtdens, nekineskom kupcu.
Bajatović: Očekujem da će ponovo biti odloženo uvođenje sankcija NIS-u
27.03.2025.•
1
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je da očekuje da će biti produžen rok za uvođenje američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS).
Proizvedeni prvi probni primerci električnog "citroena C3" u Kragujevcu
27.03.2025.•
2
Prvi probni primerci električnog automobila "citroen C3" proizvedeni su u fabrici Fiat-Krajsler automobili Srbija u Kragujevcu.
Tramp uvodi carinu od 25 odsto na automobile koji nisu proizvedeni u SAD
27.03.2025.•
0
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da će efektivno uvesti carinu od 25 odsto na sve automobile koji nisu proizvedeni u toj zemlji.
Profesor Arsić: Privredni rast Srbije niži od očekivanog, prognoze sve neizvesnije
26.03.2025.•
3
Makroekonomski trendovi u Srbiji na početku 2025. godine nagoveštavaju lošije rezultate nego 2024. godine.
Rok za prijavu za subvencije ističe, poljoprivrednici očekuju isplatu do kraja meseca
25.03.2025.•
6
Rok za prijavu za subvencije od 18.000 dinara po hektaru u Srbiji ističe danas, 25. marta.
Dogovor Vlade i odgajivača svinja i živine o rešavanju problema: Subvencije, plan za kreiranje mera
25.03.2025.•
2
Predstavnici Vlade Srbije i predstavnici udruženja odgajivača svinja i živine su se dogovorili o donošenju kratkoročnih mera koje bi doprinele prevazilaženju pojedinih problema.
Potpisani prvi ugovori za "stanove za mlade", skoro 1.800 prijava
25.03.2025.•
8
U Poštanskoj štedionici u Beogradu su potpisana prva četiri ugovora o subvencionisanim stambenim kreditima za mlade od 20 do 35 godina.
Poskupljuje struja za privrednike - šta će to značiti za ostale cene i inflaciju?
25.03.2025.•
9
Od početka ove godine u pojedinim gradovima i opštinama u Srbiji povećane su cene vode, iznošenja smeća, poreza na imovinu, zatim je nedavno država povećala akcize na gorivo, duvan, grejanje na gas...
Do sada za jeftinije stambene kredite apliciralo 1.566 mladih: Evo šta je najpopularnije
25.03.2025.•
5
Banci Poštanske štedionice koja je prva u Srbiji uzela učešće u programu povoljnih stambenih kredita za mlade do juče u 11 časova je podneto 1.566 zahteva.
Pad prodaje Teslinih vozila u Evropi, Maskovu firmu prestigli Folksvagen, BMW i rivali iz Kine
25.03.2025.•
1
Prodaja Teslinih vozila u Evropi je u padu, a američku firmu su, prema februarskim podacima, prestigli kako Folksvagen, tako i BMW i rivali iz Kine, pokazuje izveštaj kompanije JATO Dynamics.
Vlada Srbije uputila pismo SAD za novo odlaganje sankcija Naftnoj industriji Srbije
24.03.2025.•
4
Vlada Srbije uputila je pismo administraciji predsednika Donalda Trampa u kojem podržava zahtev Naftne industrije Srbije da ponovo bude odložena primena sankcija koje su SAD uvele toj kompaniji.
Pomama za solarnim energanama
24.03.2025.•
4
Nesporno je da je prelazak na obnovljive izvore energije trend naročito izražen u Evropi, pa je prirodno da se i Srbija sa fosilnih preorijentiše na moderne energetske pogone.
Odbor za finansije predložio Ivicu Gavrilovića za predsednika Saveta Državne revizorske institucije
24.03.2025.•
0
Odbor Skupštine Srbije za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava predložio je Skupštini da izabere Ivicu Gavrilovića za predsednika Saveta Državne revizorske institucije.
Komentari 10
brz
Dtagam
Robot
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar