
Letnje brige za zimske nevolje: Problem je u Mići, ali ne samo u njemu
Proizvodni kapaciteti TENT A i TENT B su toliko umanjeni da je Srbija i pre početka leta počela da uvozi lignit kako bi nadoknadila očekivani nedostatak struje tokom hladnijih dana.

Foto: 021.rs (ilustracija/Screenshot/Nova S)
Međutim, nikako nije izvesno da zimi u Srbiji neće biti ograničenja u radu elektroenergetskog sistema. Mnogo toga zavisi od toga hoće li decembar i januar biti hladniji nego što je uobičajeno, ali i od vodotoka Dunava. Ni na jedno, ni na drugo aktuelna vlast ne može da utiče. Problem je u tome što nadležni u cilju obezbeđivanja kakve-takve energetske sigurnosti ne povlače ni one poteze koje mogu.
Loše upravljanje
Podsetimo se, krajem prošle godine došlo je do niza sukcesivnih tehnoloških incidenata u radu srca energetskog sistema Srbije, energana TENT A i TENT B, koje same proizvode blizu polovine domaće proizvodnje. Pokazalo se da nedaće nisu "od juče", već se tiču višegodišnjeg lošeg upravljanja otkrivkama na ležištima uglja. Došlo se dotle da je kvalitet trenutno dostupnog goriva očajno loš, neupotrebljiv čak i u termalkama koje su davnašnji planeri, sasvim ispravno, projektovali upravo za potrošnju slabijeg lignita, kakav se dominantno i vadi na najvećem srpskom nalazištu.
Mada nerado, vlast je, ipak, smenila čelnog čoveka EPS-a na čiji rad su i ranije upućivane brojne primdbe, posebno baš u vezi sa nestručnim radovima u procesu pripreme terena i vađenja uglja. Kako su naprednjaci već desetak godina na vlasti u Srbiji i njenoj energetici, nesporno da snose punu odgovornost za krah preduzeća koje se decenijama smatralo temeljem srpske industrije.
Manjak 12 odsto potrošnje
Ipak, ne bi bilo realno baš svu odgovornost usmeriti na gotovo karikaturalne energetske kadrove najpopularnije stranke. Duže od tri decenije u Srbiji nije izgrađena niti jedna nova energana, a isto toliko je cena struje izrazito niska što je, skupa sa ekstremnim partijskim zapošljavanjem, itekako uticalo na dugogodišnje ruiniranje Elektroprivrede Srbije. Do kasnojesenjeg kraha.
Spalo se na to da je postalo sporno hoće li na zimu, kada se potrošnja značajnije poveća, moći iz domaćih energana da dobija više od 93 miliona kilovata dnevno. A pre šest-sedam leta 'ladno smo i po sedam-osam dana kontinuirano proizvodili i po 135 miliona kilovata. Jadno stanje prinudilo je vlast da, istina potiho, prizna da su procene kako će u tri-četiri najhladnija meseca manjak struje iznositi otprilike 12 odsto domaće potrošnje. U slučaju da zima bude hladnija nego što je uobičajeno, minus može biti i dvostruko veći.
Sa druge strane, posle decenije uočljivo jeftine struje širom Evrope, od polovine prošle godine počeo je nezapamćeni uzlet cena, uostalom kao i svih energenata. Lane, u julu, struja se na berzama u okruženju mogla nabaviti i za 55 evra po megavatu, danas se kreće od 180 do 230 evra.

Uvoz uglja
Naravno da u takvim okolnostima nije uputno osloniti se samo na uvoz struje kada nedostaje. Stoga se vlast odlučila da uvozom uglja reši najkrupniju slabu tačku u sistemu i, ipak, potrošačima isporuči struju iz domaćih elektrana, ali dobijenu i iz uvoznog uglja. Tako ovih dana vozovi iz Banovića u BiH dovoze gorivo u Lazarevac i Obrenovac, uskoro će vlakovi pristizati i iz Bugarske i Rumunije. Procenjuje se da se cena tone lignita vrti oko 22 evra, a ceni se da će biti potrebno uvesti više od 4,5 miliona tona uglja. Samo za predstojeći period pet hladnijih meseci, a gotovo je izvesno da će "crnog zlata" manjkati i naredne zime.
Kada se uračuna i cena prevoza stiže se do 60-65 evra po toni. Kako je za proizvodnju jednog megavata potrebno utrošiti oko 1,65 tona lignita, to samo troškove utroška podiže na cirka 110 evra. Naravno, sa cenama drugih repromaterijala i rada energane, cena megavata teško da može da bude ispod 150-160 evra.
Međutim, u Srbiji je cena struje u takozvanom garantovanom snabdevanju, u koje spadaju domaćinstva, otprilike 55 evra. Država je, ulazeći u područje rada Agencija za električnu energiju, EPS-u naredila da privredi, sa kojima bi proizvođač trebalo pojedinačno da ugovara uslove isporuke, struju prodaje za 75 evra po megavatu. Takođe, vlada je naredila da cena onima koji su se opredelili za drugog dobavljača, potom, kada su trgovci struje počeli da bankrotiraju u jeku uzleta cene, ostali bez isporučioca, bude 97,5 evra.
Baš kada mora
To bi do pre osam meseci bila sasvim solidna cena, ali već duže vreme megavat u okruženju se kreće između 180 i 230 evra. Uostalom, računica pokazuje da u slučaju proizvodnje uglja iz uvoza, EPS bi trpeo ne mali gubitak. Vidi se jasno da cene struje moraju da porastu i u Srbiji, čak i ona za najšire građanstvo koju svaka vlast nerado uvećava. Samo baš kada mora.
Naša vlast okleva da poveća cenu, mada je leto period kada građani manje troše struju, pogotovo oni siromašniji koji se ne koriste aparatima za hlađenje prostorija, pa se i povećanje na računu manje iskaže. Time EPS ostaje bez dovoljno prihoda, odnosno sa nedovoljno novca za remonte, posebno za investicije. A mora da uradi ozbiljne i ne baš jeftine radove kako bi za godinu-dve došao do nekadašnjih proizvodih kapaciteta koji su mu omogućavali da decenijama struju količinski izvozi tri-četiri puta više nego što uvozi.
Socijalne karte
Snebivanje vlasti iznenađuje. Srbija je i pre talasa rasta cena bila među četiri-pet evropskih država sa najjeftinjom strujom. Kako za građane, tako i za privredu. U društvu je sa Gruzijom, Ukrajinom, Moldavijom... U očima potrošača ovakav potez vlasti može izgledati kao "briga za stanovništvo", ali, istovremeno, takvo ponašanje onemogućava proizvođača struje da se razvija. Zapravo, tera ga u minus i na mukotrpno preživljavanje. Jesenas smo videli kuda vodi takav pristup.
Istina, pre nego što poveća cenu bilo bi dobro, čak neophodno, da država, nakon višegodišnjih priprema, napokon izađe sa takozvanim socijalnim kartama. Time bi se stekla mogućnost da država povisi cenu električne energije, ali da postojeću cenu zadrži za siromašnije potrošače i onima u najtežim prilikama i dodatno snizi cenu. Bio bi to i prelazak na moderan koncept brige o siromašnijima, uz rast cene za bogatije kako bi domaći proizvođači mogli da iz sopstvenih prihoda obavljaju kompletne remonte, a za koju godinu počnu i da investiraju u nove pogone.
Sadržaj podržala organizacija The European Endowment for Democracy (EED).
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Odlazak iz Rusije zapadne kompanije koštao skoro 14 milijardi dolara
23.02.2025.•
2
Odlazak iz Rusije koštao je zapadne kompanije skoro 14 milijardi dolara, preneli su ruski mediji.
U Britaniji se svakog dana zatvori jedan pab, traži se hitna akcija vlade
23.02.2025.•
0
U Velikoj Britaniji je tokom prošle godine svakih nedelju dana vrata zauvek zatvorilo prosečno oko šest pabova, što je rezultiralo gubitkom oko 4.500 radnih mesta.
Srbija nema zakon kojim bi nacionalizovala NIS
23.02.2025.•
7
Kako se primiče 25. februar, odnosno dan D za primenu sankcija NIS-u, tako se u javnosti povećava broj spekulacija o mogućim rešenjima.
Samo tri evropske zemlje imaju skuplji dizel od Srbije
23.02.2025.•
12
Poslednje poskupljenje goriva u Srbiji izjednačilo je cene sa onima u razvijenim evropskim državama.
NIN: NIS je Rusima samo deo paketa u pregovorima sa SAD, stav Moskve je da to nije "posao" Srbije
22.02.2025.•
37
Stav Moskve je da rešavanje problema poslovanja Naftne industrije Srbije (NIS) nije "posao" Srbije, već prvenstveno stvar pregovora koji treba da se vode na relaciji Rusije i SAD, piše NIN.
Stočarstvo u Srbiji "zlatnog doba": Više od 50.000 goveda izgubljeno u 2022. godini
21.02.2025.•
4
Broj goveda u Srbiji smanjen je skoro za četiri odsto, dok je broj svinja, ovaca i živine u porastu, pokazuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Objavljene nove cene goriva
21.02.2025.•
7
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Banke u subotu gase račune NIS-a: Da li će biti zatvorene pumpe?
21.02.2025.•
34
Banke u Srbiji odredile su subotu, 22. februar, kao dan kada će zatvoriti račune NIS-a i prestati da obavljaju transakcije s tom firmom, piše Nova ekonomija.
Danas bojkot benzinskih pumpi: "Akcize ne bi smele da budu toliko velike"
21.02.2025.•
16
Inicijativa Politički sindikat pozvala je građane da danas ne sipaju gorivo i bojkotuju benzinske pumpe.
Evropski komesar: Reciprocitet carina sa SAD treba da bude od koristi za sve
20.02.2025.•
0
Ako EU ne odbaci princip recipročnih carina koje američki predsednik želi da uvede, onda taj reciprocitet treba da bude od koristi za sve, izjavio je evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič.
Vučić: Počeo izvoz "fijat pande" iz Kragujevca
20.02.2025.•
15
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je danas počeo izvoz električnih automobila "fijat panda".
Sve veći broj starijih radi i posle penzionisanja: Penzija nedovoljna za život
20.02.2025.•
8
U Srbiji je prosečna penzija znatno ispod polovine prosečne potrošačke korpe, niža je i od minimalne potrošnje.
Gugl će platiti Italiji 326 miliona evra nakon optužbi za utaju poreza
19.02.2025.•
1
Italijanski tužioci danas su saopštili da će obustaviti istragu o utaji poreza protiv kompanije Gugl nakon što je pristala da plati 326 miliona evra u okviru nagodbe.
Veliki pad profita EPS-a
19.02.2025.•
20
Rezultati poslovanja EPS-a u 2024. godini pokazali su nagli pad profitabilnosti - sa 958 miliona evra u 2023. godini profit je pao na svega 200 miliona evra.
NBS: Međugodišnja inflacija u januaru iznosila 4,6 odsto
19.02.2025.•
1
Međugodišnja inflacija je u januaru iznosila 4,6 odsto dok su na mesečnom nivou, cene robe i usluga u okviru indeksa potrošačkih cena u proseku povećane za 0,6 odsto, navodi Narodna banka Srbije.
Efektiva: Sledi bojkot pojedinačnih trgovinskih lanaca na sedam do 10 dana
18.02.2025.•
58
U Srbiji je, nakon jednodnevnog, prošle nedelje održan petodnevni bojkot pet najvećih trgovinskih lanaca.
NIS sutra unapred isplaćuje plate, banke im obustavljaju međunarodna plaćanja 28. februara
18.02.2025.•
16
Poslovodstvo Naftne industrije Srbije (NIS) najavilo je zaposlenima da će u sredu unapred dobiti februarsku platu, piše danas Kompas-info.
Borba za telekomunikacije i uticaj u Srbiji: Kupuj, ne pitaj
18.02.2025.•
6
Mnogo toga je unazad tri decenije pretrpeo ovaj narod, pa se mislilo da ga ništa ne može posebno uzbuditi.
Džonson elektrik vratio skoro milion evra subvencija državi: Bez posla ostaje 300 ljudi
17.02.2025.•
10
Ugovorom iz 2016. godine, Džonson elektrik trebalo ie da ima najmanje 2.400 novih radnika, ali pre nekoliko dana, oko 300 radnika ove fabrike dobilo predlog za sporazumni raskid ugovora o radu.
Odlaganje roka ili uvođenje sankcija NIS-u: Evo šta je realnije
17.02.2025.•
6
Američke sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) za sada zvanično stupaju na snagu 25. februara, odnosno za nedelju dana.
Od Mobtela, preko NIS-a i rudnika bakra u Boru, do SBB-a: Najvrednije kompanije prodate u Srbiji
16.02.2025.•
14
Junajted grupa postigla je dogovor o prodaji SBB-a firmi e& PPF, dok će kompanija Eon TV i prava prenosa sportskih događaja na zapadnom Balkanu u vlasništvu Sport kluba biti prodati Telekomu Srbija.
Komentari 9
Marko
Rotkvarija
Naravno uz uvođenje zaštitne zone oko nje od minimalno 1 km, da joj kadrovi i članovi SNS ne prilaze.
Banderaš
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar