
Toliko o merama: Štediše plaćaju hir rasipnika
Snižavanjem granice "plave" i "crvene" zone sa 1.600 na 1.000 kilovata mesečne potrošnje dodatno bi se finansijski sankcionisalo neracionalno ponašanje najvećih potrošača.

Foto: 021.rs (Ilustracija/Pixabay)
Upravo njihova komotnost najviše stvara potrebu za prekomernim uvozom struje.
Mora da je baš dogorelo do noktiju kada se i aktuelna vlast, poslovično neodgovorna kada je reč o elektroprivredi, napokon setila da podstakne racionalnu potrošnju struje. Od prvog dana havarije u srcu EPS-a, u termoelektranama u Obrenovcu, bilo je jasno da će problemi u proizvodnji električne energije postojati duži period, pa se odmah moralo i početi sa podsticanjem štednje. No, vlast uopšte nije stimulisala energetsku racionalnost.
Srbi troše više struje
Tek kada su nizak vodostaj svih reka, naročito Dunava, i energetska kriza u celoj Evropskoj uniji dodatno otežali poziciju i srpskog energetskog sistema u celini, ovdašnji čelnici su se setili kampanje štednje struje. Veliko je pitanje koliko će biti koristi od najavljenog umanjenja visine računa potrošačima koji tekuće sezone potroše manje električne energije nego istog meseca prethodne godine. Analiza strukture potrošnje među individualnim potrošačima u Srbiji ukazala bi na efikasnije metode podsticaja racionalnosti.
Prosečni srpski individualni korisnik potroši oko 480 kilovata struje mesečno, dosta više od 400 kilovata nekog Evropljanina. Kako potrošači u razvijenijim sredinama žive dinamičnije, sa više dnevnih aktivnosti i koriste se većim brojem pomagala, bilo bi očekivano i da troše više energije. U Evropi je i gasifikacija neuporedivo raširenija nego u Srbiji, pa je tamo korišćenje struje za grejanje gotovo nezamislivo, dok se u Srbiji najmanje deset odsto domaćinstava primarno oslanja na struju, a bar se dvostruko više prostorija dogreva uz pomoć "najplemenitije energije". Takođe, bela tehnika i kućni uređaju su u srpskim domaćinstvima dosta stariji, što znači i da troše vise struje spram modernih uređaja na Zapadu. Tu je objašnjenje za veću potrošnju građana Srbije.
Pozitivno iskustvo
Međutim, čak 70 odsto ovdašnjih korisnika mesečno troši između 340 i 400 kilovata, što je, pogotovo za ovdašnje uslove, racionalno ponašanje. Glad za električnom energijom i potreba za prekomernim uvozom kreira, zapravo, manjina potrošača koja troši znatno više, često i iznad 2.500 kilovata za mesec dana. Ponekad je reč o prikrivenoj privrednoj aktivnosti koja se vodi po ceni struje za građane, ali u Srbiji postoji i ne tako mali broj građana koji arči struju.
Pojava je odavno uočena, pa je krajem 2001. godine po prvi put u Srbiji uvedeno pravilo da cena po jednom kilovatu zavisi i od količine utrošene struje. Potrošnja je skalirana u tri zone, "zelena", "plava" i "crvena", pri čemu je cena utrošenog kilovata u "plavoj" zoni za 50 odsto, u crvenoj za 200 odsto viša. Kako u noćnoj, tako i u dnevnoj, višestruko skupljoj, potrošnji. Već prve sezone primećena je ušteda veća od milijarde kilovatsata, dok je i vršna snaga snižena za 500 kilovata.
Naravno, pre dve decenije na ovim prostorima je bilo teško, sankcije prema Srbiji tek što su ukinute, život se odvijao na minimalnom egistencijalnom nivou, pa je i potrošnja struje bila i trećinu niža nego što je današnjih cirka 32 milijarde kilovata. U takvim uslovima, ušteda od milijarde kilovata mnogo je značila.
Štediše plaćaju hir rasipnika
Procene stručnjaka su da bi da se danas promenom tarifnog sistema moglo uštedeti i više od dve milijarde kilovata struje na godišnjem nivou. Gro uštede se, kako pre dve decenije, tako i danas, dešava u periodu najveće potrošnje, što je kod nas u razdoblju od 15. decembra do 15. februara. U tom razdoblju, kada su potrebe, time i uvoz, po pravilu najveći, promenom tarifnog sistema moglo bi da se uštedi i 20 odsto struje.
Ipak, tarifni pravilnik bi trebalo malo da se prilagodi novim okolnostima uspostavljenim u protekle dve decenije. Prvo bi granica između "plave" i "crvene" zone sa sadašnjih, dosta komotno određenih, 1.600 trebalo da se snizi na 1.000 kilovata mesečne potrošnje. Takođe bi se i utrošak u "plavoj", odnosno "crvenoj" zoni morao naplaćivati po još nešto uvećanoj ceni. Utrošeni kilovat u "plavoj" zoni bi koštao dvostruko, a u "crvenoj" zoni četvorostruko skuplje nego kilovat u "zelenoj" zoni.
Razlog za promene je u činjenici da kada ne bi bilo "trošadžija" "crvene" zone, dok bi potrošači relativno malo ulazili u "plavu" zonu, ne bi bilo ni potrebe za uvozom struje, čak ni u sadašnjim limitiranim uslovima proizvodnje. Praktično, uvoz električne energije kreiraju veliki potrošači, a sadašnje ekstremne cene uvezene struje plaćaju, naravno ne u istom obimu, svi korisnici Elektroprivrede Srbije, dakle i mali potrošači. Čini se da je pravi trenutak za korekciju tarifa kako bi se primerio novim okolnostima.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Poljoprivrednici nisu dobili podsticaj do 1. aprila kako je obećala Vlada Srbije
01.04.2025.•
5
Poljoprivrednicima do danas nije isplaćen osnovni podsticaj od 18.000 dinara po hektaru, iako je sporazumom iz oktobra pošle godine obećano da će dobiti novac do 1. aprila.
Fon der Lajen: EU ima odgovor na američke carine, ali radije bi da pregovara
01.04.2025.•
0
EU ima ozbiljan plan za odgovor na carine koje je uveo i koje bi trebalo da uvede američki predsednik Donald Tramp, iako bi radije pregovarala o rešenju, kaže predsednica Evropske komisije.
Spoljnotrgovinska razmena Srbije porasla u prva dva meseca, deficit veći za 47 odsto
31.03.2025.•
4
Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u prva dva meseca iznosila je 11,1 milijardu evra i bila je 4,7 odsto viša nego nego u isto vreme prošle godine saopštio je Republički zavod za statistiku.
Ministarstvo poljoprivrede: U Srbiji nema sumnje niti potvrđenog slučaja slinavke i šapa
31.03.2025.•
0
Ministarstvo poljoprivrede saopštilo je da u Srbiji nije zabeležena nijedna sumnja, niti potvrđen slučaj slinavke i šapa, kao i da je poslednji slučaj te bolesti registrovan 1996. godine, na Kosovu.
Sankcije NIS-u: Moljakanje Amerike
31.03.2025.•
12
Po drugi put je odložena primena američkih sankcija prema Naftnoj industriji Srbije i narod je odahnuo.
AIK banka pripojila Eurobank direktnu banku
31.03.2025.•
4
AIK banka je saopštila da je završila proces pripajanja Eurobank direktne i od danas spojena banka posluje pod novim imenom AikBank ad Beograd i sa novim vizuelnim identitetom.
Programeri više nisu najplaćeniji u Srbiji, prestiglo ih jedno zanimanje
31.03.2025.•
25
Programeri više nisu najplaćenije zanimanje u Srbiji, budući da su najveći prosek zabeležili zaposleni u proizvodnji koksa i derivata nafte i on je iznosio 332.994 dinara.
Šta znači novo odlaganje sankcija NIS-u: "Kupovina" vremena kao uvod u trajno rešenje?
30.03.2025.•
12
Sjedinjene Američke Države (SAD) odložile su u petak Naftnoj industriji Srbije (NIS) uvođenje sankcija za još 30 dana, što znači da je novi rok 28. april.
Anketa PKS: Polovina preduzeća trpi posledice političke krize
30.03.2025.•
9
Skoro polovina od 378 kompanija koje je Privredna komora Srbija (PKS) anketirala trpi "direktne i vrlo značajne posledice" zbog političke krize i blokada koje se organizuju širom države.
Više od 10 stranih kompanija koje su dobile državne subvencije otišlo, a krenuo novi talas otkaza
30.03.2025.•
10
Deo stranih kompanija koje su godinama dobijale subvencije i podsticaje od države, otpušta zaposlene, dok neke zatvaraju pogone u Srbiji.
Koliko bi mogla da iznosi rata kredita za mlade nakon šest godina otplate: Ovo je računica
30.03.2025.•
21
Krediti za mlade sa jedan odsto učešća odobravaju, za sada, tri banke. Unikredit, NLB Komercijalna i Poštanska štedionica.
Ukrajina se u ratu davi u dugovima, a isto je čeka i u miru: Kako će vratiti pare?
30.03.2025.•
5
Odgovor na pitanje odakle će Ukrajina namaći novac za obnovu u ovom trenutku je možda još neizvesniji od predviđanja kada će se okončati rat.
Objavljen kalendar poreskih obaveza firmi za april
30.03.2025.•
0
Poreska uprava objavila je poreski kalendar firmi za april.
Novi pokušaji da se privrednici prevare da uplate za upis u registar: APR izdao upozorenje
30.03.2025.•
0
Poslednjih dana na adrese privrednika ponovo stižu koverte sa uplatnicama i uputstvom da u roku od pet dana uplate novac radi upisa u registar, odnosno takozvanu "Poslovnu bazu".
Iz budžetske rezerve još 224 miliona Fudbalskom savezu Srbije
29.03.2025.•
13
Vlada Srbije u tehničkom mandatu donela je rešenje o upotrebi sredstava tekuće budžetske rezerve na osnovu kojeg je pre dva dana Fudbalskom savezu Srbije (FSS) dato 224,2 miliona dinara.
Agencija za restituciju: Isplata četvrtog krupa akontacije obeštećenja počinje 31. marta
29.03.2025.•
2
Agencije za restituciju obavestila je korisnike restitucije da će isplata četvrtog kruga akontacije obeštećenja početi u ponedeljak 31. marta.
NIS: Odložene sankcije, poslovanjem nismo doprineli ovoj akciji koja ugrožava rad kompanije
29.03.2025.•
0
Kompanija NIS saopštila je da je Ministarstvo finansija SAD izdalo novu, specijalnu licencu kojom je stupanje na snagu sankcija u punom obimu prema toj kompaniji odloženo do 28. aprila.
Živadinović: Obustavljeno analiziranje meda u Srbiji, neko iz ministarstva to koči
29.03.2025.•
6
Predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) Rodoljub Živadinović izjavio je da je Uprava za veterinu pre više od mesec dana prestala da analizira kvalitet i bezbednosti meda.
Projekat "eCarina" do kraja 2027. godine: Bez administracije, papirologije, dugog čekanja...
29.03.2025.•
7
Projekat "eCarina" planirano je da počne da se primenjuje do septembra 2027. godine, navodi pomoćnica direktora Uprave carina Sektora za carinske postupke Nataša Mirković.
Đedović Handanović: Stigla potvrda SAD da su odložene sankcije NIS-u do 28. aprila
29.03.2025.•
12
Stigla je zvanična potvrda Sjedinjenih Američkih Država da odlažu sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) do 28. aprila.
APR: Rok za dostavljanje redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja za 2024. kraj marta
29.03.2025.•
2
Krajem marta ističe rok za dostavljanje redovnog finansijskog izveštaja za 2024. godinu.
Komentari 47
Mako
BoeserWolf
Vrachar Republika
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar