
Kako živeti uz sušu? Sejati druge useve, cisternama prikupljati kišnicu
Nije dovoljno da se konstatuje kako suša i manjak vode postaju naša svakodnevica, potrebno je uobičajene aktivnosti i stil života prilagoditi promenjenim okolnostima.

Foto: 021.rs
Evropski metereolozi su potvrdili da je leto koje ističe bilo najtoplije unazad 70 godina, detaljnija analiza pokazaće je li ovogodišnja suša bila i najveća na Starom kontinentu unazad pet vekova. Za sada naučnici potvrđuju da je među pet najvećih, pri čemu je čak 47 odsto evropske teritorije na metereološkoj mapi bilo obojeno crvenom bojom, što znači da je vladao deficit vode.
Ružičasta boja na dodatnih 17 odsto ukazuje na sušu. Mada je jara poslednjih decenija postala češća, u Srbiji je prvi put zabeležena suša u dve uzastopne godine.
Pakao nije iznenađenje
Teško bi se, međutim, moglo reći da je ovoletnji pakao iznenađenje. Kao izrazite suše vode se 2017. i 2012. godine, dok je u međuvremenu bilo i pet sezona sa tek nešto manje prekomerne toplote. Statistička analiza metereoloških podataka za period 1951-2011. godine jasno pokazuje da je prosečna temperatura u stalnom i ne baš malom porastu. Tokom letnjih meseci (jun, juli, avgust) porast maksimalne dnevne temperature iznosio je od 0,25 do 0,3 stepena Celzijusa na svaku deceniju. Dakle, u novom milenijumu najviša dnevna temperatura letnjeg dana je u proseku viša za 1,5 do 1,8 stepeni nego što je bila u prvoj posleratnoj dekadi.
Rast maksimalne dnevne temperature je izraženiji zimi (decembar, januar, februar) i iznosi 0,4 do 0,6 stepeni Celzijusa po dekadi. Znači da je maksimalna dnevna temperatura povišena za 2,4 do čak tri stepena. Kada se zna za ovaj podatak onda ne predstavlja iznenađenje da je padavina, a naročito snega sve manje. Upravo ovaj poslednji manjak je i doveo do ovogodišnje suše čiji je samo najvidljiviji deo bio od sredine juna do poslednje dekade avgusta.
Počelo je sa zimskom sušom, odnosno potpunim izostankom snega, time i drastično umanjenim prilivom padavina u reke što je stvorilo ogroman deficit vode u celoj Evropi tokom ovog leta. Zapravo, sve su češće godine u kojima je istovremeno i suša i deficit vode.
Sve manje padavina
Ako se ponovo pozovemo na statističku obradu podataka koju je obavio Republički hidrometereološki zavod Srbije, ni objedinjavanje dve nevolje u istoj sezoni nije iznenađenje. Analiza ističe i stalno umanjenje padavina kao izrazito obležje Srbije u proteklom periodu. Tako u zapadnim regionima Vojvodine poslednjih sezona po kvadratnom metro padne, u proseku, 45 litara manje nego 60 godina ranije, dok je u severoistočnim predelima umanjenje 70 litara. Dakle, ni manjak vode ne bi smeo da nas previše iznenađuje, kao ni to da suša postaje deo naše svakodnevice.
Posledice i suše i manjka vode, po pravilu, najviše se ispolje u poljoprivredi. Kako je umanjenje izraženije u vegetacionom periodu, biljke nemaju dovoljno vode za neophodan razvoj. Posebno stradaju usevi koji se seju u proleće i imaju dosta kraći razvojni period. Kukuruz, soja, krmni usevi i suncokret su baš takve biljke i stoga od suše stradaju više nego usevi zimi.

Foto: Pixabay
Jari usevi stradali
Stručnjaci novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo procenili su da će ovogodišnji rod kukuruza, inače najzastupljenije biljke u setvi kod nas, pa je proletos zasejana na čak 970.000 hektara. Rod će biti manji i za 50 odsto u odnosu na prosečnu sezonu, pa se iščekuje prosečan prinos od tek 3,5 tone po hektaru, odnosno 3,4 miliona tona ukupno. Teško da zadovoljava i domaće potrebe od gotovo 3,8 miliona tona. Podsetimo se, u protekle dve decenije prosečan prinos je iznosio otprilike 7,5 miliona tona i u inostranstvo godišnje smo plasirali po 3,5 miliona tona.
Očekuje se da će prinos soje biti manji barem za 20 odsto, koliko otprilike i kod šećerne repe, dok je suncokret otporniji na manjak vlage i prinos će biti umanjen za cirka 12 odsto. Mnogo više je nastradalo krmno bilje, baš kao i pojedino povrće, poput paradajza i krompira. Na žestokoj vrelini i krave manje jedu, pa je i prinos mleka umanjen za cirka 1.000 litara po grlu.
Rani hibridi
Kao retko kada ovog leta bio je izražen i manjak vode. Pouka je jasna, podjednako je važno uporedo se boriti i protiv suše i protov deficita vode. Reč je o bitnim promenama karakteristika ovog podneblja i potrebno je da se društvo u celini, posebno vlast koja upravlja javnom imovinom i državnim prihodima, suoči sa novim izazovom. Dragocen je svaki pojedinačan doprinos običnog čoveka, ali i njegovi napori davaće ograničene efekta ako društvo ne preuzme na sebe svoj deo obaveza.

Foto: Pixabay
Poređenje sa Mađarskom, gde se suša javlja kada i u Srbiji, pokazuje da se ne male uštede postižu sejanjem sorti ranijih faza zrenja, FAO 300 i 400, dok naš seljak još uvek forsira hibride FAO 500 i FAO 600 koji u prosečnoj godini daju za gotovo 1,5 tonu bolji prinos. Međutim, tokom suše pad prinosa je kod ranih hibrida za 50 odsto manji nego što je pad prinosa kod kukuruza srednje faze zrenja. No, koliko je ovogodišnja suša bila žestoka pokazuje upravo slučaj mađarskih paora, koji su zbog suše na oko 400.000 hektara morali da, usled izostanka oplodnje, time i klipa, stabljike poseku i tako ostanu bez prinosa.
Navodnjavanje daje rezultate, ali je to skupa i mera koja zahteva dosta ulaganja i troši mnogo energije. Stav domaćih stručnjaka je da se koristi pre svega za voćarstvo, povrtarstvo i uzgoj semenskog bilja, pri čemu je važno da u masovnoj upotrebi budu sistemi za zalivanje koji racionalno troše vodu.
Najvažnija je uloga države
Posle ovogodišnjeg manjka vode neosnovano je iščekivati još veći deficit kako bi se društvo definitivno opredelilo za štedljiviju upotrebe vode. Prosečni stanovnik Srbije dnevno koristi oko 140 litara vode, od čega 27 odsto odlazi na potrebe toaleta, dodatnih 37 odsto na tuširanje i kupanje. Postoje racionalniji tuševi i wc šolje, u Nemačkoj počinju da vodu, nakon kupanja, filtriraju tako da je upotrebljiva za zalivanje bašte ili toalet.
Racionalnost je naročito značajna kod navodnjavanja, ali će količina iz rečnog toka privremeno izmeštene vode biti pod sve većim ograničenjem, jer se i protok evropskih reka kontinuirano smanjuje, pa se procenjuje da će Dunav za jedan vek nositi i do 15 odsto manje vode nego danas. Stoga ne mali broj stručnjaka zagovara plansku i sistemsku izgradnju rezervoara za kišnicu u kojima bi se čuvala napadana voda.
Svakako da svaki pojedinac, pogotovo lično zainteresovan, može dati određen doprinos u prilagođavanju nailazećem sušnom i bezvodnom vremenu. Ipak, da bi se izveli bazični poslovi i da bi se koordinisali pojedinačni napori neophodno je da država ne samo podstiče već i da započne sa aktivnostima na ovom planu. Poseban problem su ustaljeni tehnološki postupcima kojima se utroši "brdo" energije. Primera radi, za proizvodnju jednog automobila neophodno je čak 400.000 litara dragocene tečnosti, dok se 100 litara utoši za samo kilogram papira. Tokom reciklaže stare hartije za kilogram novog papira neophodno je deset puta manje, tek deset litara.
Kadija te tuži, kadija ti sudi
Uspeh u borbi sa prirodnim nepogodama podrazumeva i borbu ekonomskim merama, odnosno osiguranjem za slučaj štete. Za početak, država Srbija bi morala da službu osiguranja reformiše prema evropskim kanonima, dakle da odvoji službu za procenu štete od osiguravajućeg društva. Kao nasleđe socijalističkih vremena, u Srbiji i danas, 22 godine nakon promena, procenu štete obavlja sama osiguravajuća kuća. Praktično, visinu odštete određuje onaj ko isplaćuje štetu.
Situacija "kadija te tuži, kadija ti sudi" je osnovni razlog zašto poljoprivrednici malo osiguravaju, a državni podsticaji za osiguranje useva i stoke umesto da pomažu seljaku zapravo je transfer novca od države prema osiguravajućoj kući. Posle letnje suše, pravi je trenutak da se reformiše sistem osiguranja u Srbiji kao prvi korak da se seljak protiv zla koje mu sve više preti počne nositi i ekonomskim merama.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Objavljene nove cene goriva u narednih osam dana
17.04.2025.•
1
Cene benzina i evrodizela u narednih osam biće niže za po tri dinara u odnosu na prethodnih nedelju dana.
Rublja postala valuta sa "najboljim kursom na svetu"
17.04.2025.•
9
Ruska rublja postala je valuta sa najboljim kursom na svetu, preneo je britanski list "Dejli mejl".
Temu i Šejn dižu cene zbog Trampovih carina
17.04.2025.•
3
Kineski brendovi onlajn prodavnica Temu i Šejn podići će cene svojih proizvoda sledeće nedelje.
Ima li mesta za novu rafineriju u Srbiji?
16.04.2025.•
9
Pretnja sankcijama još jednom aktuelizuje pitanje izgradnje još jednog prerađivača nafte u Srbiji.
NLB Banka Banja Luka i Mastercard poklanjaju 2.500 evra za najbolja webshop rešenja na Konverziji
16.04.2025.•
0
Ovog aprila u Banjaluci, Konverzija osim što donosi više od 20 vrhunskih predavanja i konkretne lekcije iz prakse, konferencija nudi i dodatni stimulans za sve vlasnike web shopova.
SAD bi Kini mogle da uvedu carine od 245 odsto
16.04.2025.•
3
Sjedinjene Američke Države bi mogle da uvedu Kini carine do 245 odsto, objavila je Bela kuća.
Japan optužio Gugl za kršenje antimonopolskih zakona
15.04.2025.•
0
Japansko regulatorno telo je danas optužilo američkog tehnološkog giganta Gugl za kršenje antimonopolskih zakona, ponavljajući slične poteze u SAD i Evropi.
Predsednik Stelantisa: Automobilska industrija u Evropi i SAD u opasnosti
15.04.2025.•
3
Automobilska industrija je u opasnosti i u SAD i u Evropi, upozorio je predsednik grupe Stelantis Džon Elkan, navodeći kao razlog povećanje carina kao i plan za smanjenje emisija štetnih gasova.
Vlada spasava poslednju železaru u Britaniji
15.04.2025.•
0
Vlada Velike Britanije saopštila je da je kupila dovoljno sirovina da bi poslednje britanske visoke peći za proizvodnju čelika nastavile da rade "narednih nedelja".
Kina zabranjuje kupovinu od Boinga
15.04.2025.•
1
Kina je naložila svojim avio-kompanijama da obustave sve buduće isporuke aviona američkog proizvođača Boing, kao odgovor na nove američke carine koje je predsednik Donald Tramp uveo na kinesku robu.
RZS: Mali rast broja izdatih građevinskih dozvola
15.04.2025.•
0
Republički zavod za statistiku saopštio je da je u februaru izdato 1.817 građevinskih dozvola, što predstavlja povećanje od 1,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Pada cena zlata sa rekordnog maksimuma: Ipak, ostaje iznad 3.200 dolara po unci
14.04.2025.•
1
Cene zlata pale su za 0,4 odsto sa rekordnog nivoa od 3.245,42 dolara po unci.
Rani prolećni mraz "pao na behar", na voće: Ugrožene kajsija, trešnja, šljiva i breskva
13.04.2025.•
0
Kajsije, šljive, trešnje i breskve našle su se na udaru mraza zbog iznenadnog zahlađenja i snega koji je prethodnih dana padao u Zapadnoj Srbiji.
Objavljen pravilnik o novim propisima za pelet i brikete: Laboratorijska analiza na štetne materije
13.04.2025.•
2
Privredna komora Srbije (PKS) saopštila je da je donet pravilnik o novim propisima za pelet i brikete.
Raspisan tender od 8,4 miliona evra za nadzor nad izgradnjom Železničke stanice Novi Beograd
13.04.2025.•
10
Ministarstvo građevinarstva u tehničkom mandatu raspisalo je tender za stručni nadzor nad izgradnjom kompleksa Železničke stanice Novi Beograd sa rekonstrukcijom mostovske konstrukcije.
Srbija će se od Novog Sada, preko Mađarske, povezati na ruski naftovod: Dve koristi i dva rizika
13.04.2025.•
17
Srbija bi uskoro mogla da se poveže na najduži naftovod na svetu, "Družbu", koja dovodi naftu iz Rusije u istočnu Evropu.
Predloženo da država pomogne kompanijama koje su pogođene carinama SAD: Dobra ideja?
13.04.2025.•
12
Carina od 37 odsto na izvoz robe iz Srbije u SAD najviše će ugroziti poslovanje malih i srednjih preduzeća iz automobilske, metalske, hemijske i namenske industrije.
Frilenseri imaju rok do kraja aprila da podnesu poresku prijavu
13.04.2025.•
1
Rok za podnošenje poreskih prijava za prvi kvartal ove godine za frilensere počeo je 1. aprila i traje do 30. aprila, saopštila je Poreska uprava.
Mercedes zbog velikih troškova seli proizvodnju u Mađarsku
13.04.2025.•
3
Mercedes želi da izmesti radna mesta iz Nemačke, a fokus kompanije je na Mađarskoj, posebno na lokaciji Kečkemet, gradu od oko 100.000 stanovnika, piše Dojče vele.
Republički zavod za statistiku: Inflacija u martu 4,4 odsto, prosečne cene veće za 1,2 procenta
12.04.2025.•
1
Republički zavod za statistiku (RZS) objavio je da je međugodišnja inflacija u Srbiji u martu ove godine bila 4,4 odsto, a mesečna 0,1 odsto.
Prada kupuje modnu kuću Versaće
12.04.2025.•
0
Italijanska modna kuća Prada saopštila je da je postigla "definitivni dogovor" sa američkom grupom Kapri Holdings o preuzimanju 100 odsto čuvene marke Versaće za 1,25 milijardi evra.
Komentari 7
Joska
Gnjurac
Nije toliki problem izbor hibrida, nego prosto, biljke bez vode ne rastu, a još manje rastu kad je vrlo visoka temperatura.
Hm
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar