
Poslovanje NIS-a - između sankcija, konkurencije i političara
Cilj zabrane transporta nafte ruskog porekla Jadranskim naftovodom je i smanjivanje profitabilnosti srpske naftne kompanije u trenutku kada osvaja tržište Bosne i Hercegovine i drugih suseda.

Foto: 021.rs
Upornost Evropske unije da Srbiji nametne ograničenja u važnoj delatnosti kakvo je snabdevanje gorivom iznenađuje. U pitanju je uticaj na svakodnevan život, na šta građani brzo i snažno reaguju. Evropski čelnici svakako znaju čemu vode nestašice i preskupa goriva, kao što znaju i da ne postoji baš nikakav osnov da se Srbija kažnjava.
Samo jedan naftovod
No, čini se da cilj zabrane naftovodu JANAF da transportuje naftu ruskog porekla nije samo u funkciji američke i evrounijske težnje da rat na istoku Evrope iskoriste kao zgodan momenat da realizuju plan. Osim građana Srbije, koji će plaćati skuplja goriva, teret zapadne inicijative će najviše osetiti Naftna industrija Srbije, nakon privatizacije sve uspešnija i profitabilnija kompanija.
Podsetimo, kako Srbija ima samo jedan pravac kojim pribavlja naftu, putem nekada Jugoslovenskog a danas Jadranskog naftovoda, zabrana praktično znači da će ovdašnji uvoznik kupovati naftu neruskog porekla. Problem je u ceni. Na tržištu ruska nafta je jeftinija za gotovo 25 odsto. Kako poslednjih dana na berzama cena nafte oscilira od 86 do 103 dolara za barel, Rusija, pritisnuta sankcijama, energent prodaje za od 73 do 80 dolara. Razlika je otprilike 160 dolara po toni. Poslednjih godina Srbija preradi 3,95 miliona tona nafte od kojih je 900.000 sa domaćih nalazišta. Uveze se oko 3,1 milijarda tona, pa bi pazar neruske nafte značio izdvajanje 600 miliona dolara više. To bi bio dodatni trošak NIS-a kod kog završi sva uvezena roba ove vrste.
Profitabilniji derivati
Nasuprot tome, ulaganjem cirka 2,1 milijarde evra novog vlasnika, Gaspromnjefta, NIS je modernizovao sve segmente aktivnosti, od istraživanja do prodaje, "počistio" rivale na domaćem tržištu i uspešno se usmerio prema okolnom. Već desetak godina nekadašnji gubitaš je pristojno profitabilna firma, posebno mu je zapažen nastup u Rumuniji, BiH i Bugarskoj, dok u Mađarskoj istražuje nalazišta.
Možda je u Srbiji uspeh NIS-a nedovoljno poznat, međutim susedi su itekako uočili širenje kompanije u većinskom ruskom vlasništvu. Što je još intrigrantnije, kompanija razvoj na inotržištima ne zasniva na ponudi goriva. Naprotiv, uspeh ostvaruje plasmanom profitabilnijih derivata.
Gasom sa polja kod rumunskog gradića Žombolja se proizvodi struja i plasira na evropsko tržište. Ovim poslom NIS se uključio i na evropsku berzu električne energije. U Bosni i Hercegovini kompanija je prisutna sa 38 pumpi, dok istraživanja radi na dve lokacije. Uspeh ostvaruje plasmanom finijih i mnogo profitabilnijih derivata, naročito u poslednje tri-četiri godine, nakon što je modernizovana Pančevačka rafinerija. Nova tehnologija omogućava da se finiji i skuplji derivati "izvuku" i iz takozvane "teške", za rafinerije manje poželjne, nafte. Slično je i na 34 pumpe po zapadnim delovima Bugarske.
I jare i pare
Razmah zasnovan na skupljim derivatima su primetili u Hrvatskoj. Naime, tokom zajedničkog jugoslovenskog perioda, zagrebačka kompanija INA, sa slavonskim bušotinama i rafinerijama u Rijeci i Sisku, bila je vodeća jugoslovenka naftna firma. Posebno je bila uspešnija u sektoru prodaje. Od nekadašnjeg Naftagasa, preteče NIS-a, bila je dva do dva i po puta veća i bolja u svakom pogledu, od rudarstva, preko prerade do mreže prodajnih pumpi i istraživanjima u inostranstvu.
Naravno da su u Hrvatskoj mnogo očekivali od privatizacije svog čeda i država se uključila u pronalaženje partnera i forme privatizacije. Izgleda da je prevelik upliv države više smetao nego što je pomogao. Uvećani su apetiti, pa se poželelo da se dobije dosta novca za prodaju manjinskog dela akcija i da se obezbede dalja ulaganja i razvoj firme. Ispalo je da ne može i jare i pare.
Kada je mađarski Mol kroz dve kupovine akcije, vremenski dosta razmaknute, došao do dovoljnog vlasništva i upravljačkih prava, zaustavio je ulaganja. Firma iz Budimpešte ima rentabilnija nalazišta od slavonskih, sa sisačkom rafinerijom nije znala šta da radi, te je nedavno doneta odluka da se ukine. Veći šok po javnost bila je spoznaja da novi vlasnik nema ambicija da razvija ni riječku rafineriju, koja se u nekadašnjoj Jugoslaviji smatrala najrazvijenijom.
Poraz u "sopstvenom dvorištu"
Godinama je trajao spor između Mola i države Hrvatske, u čijim je rukama ostalo 49 odsto akcija. Zagreb se često žalio i Budimpešti, računajući da će Mađarska, radi očuvanja dobrih odnosa, sugerisati MOL-u, inače privatnoj kompaniji, da investira i u riječkog prerađivača. Bilo je i sudskih sporova okončanih međunarodnom arbitražom. Tek pre dve sezone, 15 leta nakon privatizacije, Mol je obećao da će modernizovati Riječku rafineriju. Za dve godine urađena je tek trećina posla, a kraj investicije vredne 520 miliona evra je planiran za jesen 2024. godine.
Sve dotle riječki prerađivač i INA biće inferiorni spram modernizovane pančevačke rafinerije. Prednost će doći do izražaja u Federaciji BiH, gde je INA decenijama bila dominantni prodavac, često i monopolista. Poraz na "svom" terenu očito je zaboleo naftaše i državu Hrvatsku. Razumljivo je što su poželeli da povrate pozicije. Smeta, međutim, način za koji su se opredelili. Koristeći se haotičnim ratnim prilikama na istoku Evrope i modom uvođenja sankcija, stali su, ako nisu bili baš i inicijatori, na stranu onih koji kazniše Srbiju. I to bez pravnog osnova, samo zato što se država, nakon što se osudom ruskog napada na Ukrajinu i odbijanjem da prizna rusku aneksiju četiri ukrajinska regiona politički izjasnila, odlučila da neuvođenjem sankcija prema Moskvi sačuva vojnu neutralnost.
Špijunska sapunica
Zavist prema NIS-u vidljiva je i u medijski žestoko rabljenoj vesti iz Rumunije kako je NIS "odavao detalje istraživanja u Rumuniji". Navodno su rukovodioci NIS petrola, ćerke firme u Temišvaru, odavali delikatne podatke. Narednih dana se ispostavilo da je reč o proceni količine nafte na nalazištu, a optuženi su da su rezultate slali centrali u Srbiji pre nego što je Nacionalni savet za mineralne resurse odobrio transfer. Saslušano je osam stručnjaka među kojima nema srpskih državljana, četvoro je pritvoreno.
Kasnije se ispostavilo da su inspekcijske službe Rumunije, čim je započet rat u Ukrajini, višestruko povećale broj kontrola NIS petrola. Nakon nekoliko detaljnih provera dokumentacija, sve se završilo prekršajnim kažnjavanjem za sitne propuste. Tek da se u svesti javnosti na neki način oparavda stalna kontrola ćerke firme rusko-srpskih naftaša.
Kada oči zasvetle
Naravno da su se odmah oglasili i srpski opozicioni poilitičari. Ponovo se spominjala navodna potreba da se NIS ili podržavi ili preproda nekom drugom vlasniku i tako izbegne zamku sankcija koja mu se neprekidno priprema od kako se na istoku Starog kontinenta zapucalo.
Nakon deset godina ulaganja Gaspromnjefta u srpsku kompaniju i svrstavanja na vodeću poziciju među naftašima u regionu, mnogima oči zasvetle čim čuju za NIS i sada bi da se vlasnički približe uspešnoj firmi. Otuda stalna kritika i netačno predstavljanje privatizacije naftne kompanije.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
EU odlaže uvođenje carine na robu iz SAD
10.04.2025.•
0
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da će EU odložiti uvođenje recipročnih carina na američku robu na 90 dana.
Apple iz Indije avionima u SAD prebacio 600 tona telefona da izbegne Trampove carine
10.04.2025.•
2
Američki tehnološki gigant Apple iznajmio je kargo letove da preveze ukupno 600 tona telefona iPhone, ili čak 1,5 miliona uređaja, iz Indije u SAD, vođen željom da "pobedi" carine Donalda Trampa.
NBS referentnu kamatnu stopu zadržala na 5,75 odsto
10.04.2025.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je danas da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto.
Sankcije još nisu zaživele, a već problemi: Pojedine firme obustavile kupovinu goriva od NIS-a
10.04.2025.•
12
NIS se muči da kupuje naftu od trgovaca u inostranstvu, dok kod kuće njeni bivši klijenti traže alternativne dobavljače goriva, jer su sankcije SAD koje su na čekanju uticale na poslovanje.
Mraz uništio oko 100.000 tona voća u Srbiji
09.04.2025.•
5
Mraz je u martu i početkom aprila uništio oko 100.000 tona voća u Srbiji, izjavio je profesor novosadskog Poljoprivrednog fakulteta u penziji, stručnjak za voće, Zoran Keserović.
Tramp pauzirao carine za većinu zemalja na 90 dana, Kini uveo još veće
09.04.2025.•
6
Predsednik SAD Donald Tramp, suočen sa pucanjem globalnog tržišta, naglo je danas odlučio da većini trgovinskih partnera na 90 dana odloži uvođenje američkih carina.
Kina povećava carine na američke proizvode za 84 odsto
09.04.2025.•
4
Kineske vlasti saopštile su da će podići carine na američke proizvode na 84 odsto, umesto na prvobitno planiranih 34 odsto, u novom zaoštravanju trgovinskog rata između Pekinga i Vašingtona.
Strana ulaganja u Srbiji - evo u čemu je problem
09.04.2025.•
8
Ne tako davno prizivali smo strane investicije i moljakali vlade razvijenih zemalja da pritisnu vodeće kompanije kako bi pojedine investicije realizovale u Srbiji.
Počele da važe Trampove carine koje je uveo svima redom, Srbiji 37 odsto, a Kini - 104 odsto
09.04.2025.•
7
Nove carine koje SAD uvode zemljama širom sveta, uključujući i onu od 104 odsto prema Kini, stupile su danas na snagu.
Počelo proširenje skladišta gasa Banatski dvor
08.04.2025.•
0
Skladište gasa Banatski dvor proširuje se za 12 bušotina, što je povećanje kapaciteta za 100 odsto, a radovi su počeli ovih dana, prenela je Radio-televizija Srbije (RTS).
Ekonomista: Trampove carine pogodiće Zapadni Balkan indirektno
08.04.2025.•
1
Carine koje uvodi predsednik SAD pogodiće Zapadni Balkan indirektno, kroz smanjenje izvoza u EU, navodi se u analizi Branimira Jovanovića sa Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WiiW).
Mask apelovao na Trampa da poništi nove carine
08.04.2025.•
5
Američki milijarder i direktor "Tesle" Ilon Mask apelovao je na predsednika SAD Donalda Trampa da poništi nove carine.
Milenijum tim i Konkord vest kupili državno preduzeće "Ivan Milutinović PIM"
08.04.2025.•
2
Država nije mnogo čekala od prve neuspele prodaje preduzeća "Ivan Milutinović PIM" do momenta da ga opet ponudi kupcima.
Bojkot velikih trgovaca kroz podatke Poreske: Da li je akcija građana bila uspešna?
08.04.2025.•
20
Jednodnevni bojkoti velikih trgovaca izazvali su smanjenje izdatih fiskalnih računa za oko četvrtinu, dok duža obustava kupovine, kako tvrdi Poreska uprava, nije dala značajne rezultate.
Ako bude sankcija - šta je alternativa?
07.04.2025.•
10
Sankcije koje su SAD 10. januara bez osnova nametnule NIS-u osmišljene su tako da bi, ako bi se primenile, direktno, i to ozbiljno, štetile Srbiji.
U PKS razmatrane mere za podršku izvoznicima u SAD nakon povećanja carina
07.04.2025.•
3
Povodom odluke SAD o novim uvoznim carinama, u Privrednoj komori Srbije održan je sastanak sa predstavnicima kompanija izvoznika na američko tržište.
Srbija angažovala lobističku firmu da joj pomogne oko sankcija NIS-u
07.04.2025.•
27
Država Srbija angažovala je lobističku firmu "BlackSummit Capital" zbog američkih sankcija energetskom sektoru.
Stručnjak sa energetiku: "Nama litijum nije potreban, okrenuti se solarnoj i energiji vetra"
06.04.2025.•
10
Međunarodni stručnjak za energetiku Ivan Kokeza kaže da nema potrebe preuzimati ekološki rizik u Jadru i da bi se trebalo okrenuti solarnoj i energiji vetra, jer Srbija ima stare termoelektrane.
Srbija jedina zemlja u Evropi koja iskazuje cene u apoenima koje nema još od 2017.
06.04.2025.•
38
Stručnjaci kažu da je u pitanju marketinška prevara, kako bi građani imali iluziju da je nešto na akciji ili jeftinije, na primer 89,99 dinara, što je fiktivno ipak manje od 90 dinara.
Tramp daje Tiktoku dodatni rok od 75 dana da nađe američkog kupca
06.04.2025.•
0
Predsednik SAD Donald Tramp rekao je da će produžiti rok Tiktoku da pronađe američkog kupca ili da se suoči sa zabranom, čime je kineskoj kompaniji Bajtdens dato dodatnih 75 dana da postigne dogovor.
Mali: Srbija nije prezadužena zemlja
05.04.2025.•
20
Učešće javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) Srbije iznosi danas 44,3 odsto i daleko je ispod proseka EU koji je 81,6 odsto BDP-a, saopštio je ministar u tehničkom mandatu Siniša Mali.
Komentari 18
Djoka
Evo ja cu ti reci za ruske plate: menadzment ima oko 400 000 din
Anonimus
Joja
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar