
Vreme je da plate rasipnici: Poboljšanje tarifnog sistema umanjuje uvoz struje
Možda će povećanje cene nešto i pridoneti smanjenu potrošnje električne energije. Međutim, učinak korigovanja tarifnog pravilnika bio bi mnogo veći.

Foto: Pixabay
Nova ministarka energetike i rudarstva Dubravka Đedović je već u prvom javnom nastupu obelodanila da će struja i gas poskupeti i time zaintrigirala javnost. Obrazložila je da su ovi energenti u Srbiji jeftiniji nego bezmalo u celoj Evropi.
To je osnovni razlog što srpska javna enegetska preduzeća nemaju profita ni za potrebne rekonstrukcije, dok ulaganja u nove pogone nije bilo tri decenije. Siromašniji se štite socijalnim kartama, a ne cenom struje niskom za sve, pa i za one najbogatije.
Preskup uvoz struje
Imponuje odlučnost žene koja je i u finansijskom svetu, odakle je došla na novu poziciju, poznata po potezima kojima su bitno menjani i zatečeno stanje i navike iz drugačijih vremena. Svakako će viša cena struje poboljšati finansijsko poslovanje Elektroprivrede Srbije, verovatno će i nešto umanjiti ovdašnju potrošnju električne energije, time i preskupi uvoz, što je u aktuelnoj situaciji i preči cilj. Međutim, čini se da bi, bar kada su nivo potrošnje i uvoz struje u pitanju, učinak korekcije i dopune tarifnog pravilnika bio znatno veći.
Da se podsetimo: korisnik električne energije u Srbiji plaća osnovnu cenu za svaki kilovat do utrošenih 350. To je takozvana zelena zona, za veću potrošnju i ulaz u plavu zonu, do 1.600 kilovata, plaća se po kilovatu 50 odsto više. Za svaki kilovat iznad, čime se zalazi u takozvanu crvenu zonu, cena je trostruko veća od osnovne. Noću, od 23 do 7 časova ujutru, osnovna cena, time i sve iz nje izvedene, upola je niža.
Restrikcije 57 dana
Tarifni pravilnik je uveden sredinom 2001. godine, nakon što smo zime 2000/2001. godine pregurali preko glave čak 57 planskih, dugih i grubih, isključenja. Posle dosta dvoumljenja, energetičari su odlučili da se uvede tarifni pravilnik, što je, zapravo, bilo uvođenje različitih cena struje, u zavisnosti od ukupne potrošnje, ali i od dnevnog vremena kada se pale bojleri, termoakumulacione peći i ostali kućni uređaji koji su veći potrošači.
Naredna zima, 2001/2002. bila je uočljivo hladnija od prethodne. Ipak, potrošnja je umanjena, restrikcija je bilo u samo dva dana i to zbog havarija na proizvodnim blokovima. Primenom tarifnog pravilnika se uštedelo oko 600 megavata u vršnoj snazi i, tokom zime, oko 1,35 milijardi kilovata.
U međuvremenu, Srbija se razvijala, gradilo se, otvarale su se fabrike. Društvo se i raslojilo, takav je kapitalizam. Veliki deo stanovništva je na rubu siromaštva ili živi skromno, u stilu niže srednje klase. Vode računa o svakom dinaru, svakako i o potrošnji struje.
Ipak, kako je zemlja na brdovitom Balkanu nedovoljno gasifikovana, prosečno domaćinstvo mesečno troši 450 kilovata, otprilike 130 više od prosečnog korisnika u Evropskoj uniji. Čak 70 odsto građana Srbije mesečno potroši između 270 i 400 kilovata i racionalni su potrošači. Prveliku potrošnju grade preostalih 30 odsto korisnika koji mogu da se baškare.
Socijalno odgovorni
Tu i jeste suština. Prekomernu potrošnju naduvavaju oni koji nemilice arče električlnu energiju. U aktuelnoj situaciji time vrtoglavo uvećavaju i potrebe za uvozom struje. Red je da oni i plate najveći deo preskupe uvozne struje, a ne da sopstveni komfor prevaljuju na sve građane Srbije, među njima i na najsiromašnije.
Korekcija i dopuna tarifnog pravilika su potrebni upravo stoga da bi teret preskupe struje iz uvoza bio logičnije raspoređen, što bi, ujedno, i vodilo racionalnijoj potrošnji. Jasno je da bi se promene prvenstveno odnosile na veće potrošače, jer od porodice koja troši do 400 kilovata struje mesećno teško se može očekivati da ima većeg prostora za uštedu.
Problemi počinju u gornjem delu plave zone. Potrošnja iznad 1.000 kilovata je prevelika, pa ovu zonu treba suziti, odnosno granicu sa 1.600 spustiti na 1.000 kilovata. Iznad bi bila crvena zona, ali samo do potrošnje 2.000 kilovata. Dalje bi bila novouvedena crna zona, u kojoj bi potrošnja bila dvostruko skuplja nego u crvenoj. Razlog uvođenju nove klase kupaca je u većem broju korisnika koji troši enormne količine struje, recimo za privatne bazene.
U crnoj zoni osam puta skuplje
Druga korekcija bi se odnosila na promenu pariteta cena. Osnovna cena, koja ne bi morala da se menja u odnosu na današnju, važila bi za zelenu zonu. Utrošeni kilovat iz plave zone bi bio dvostruko skuplju, iz crvene četvorostruko, a iz crne osmostruko. Noćni popust bi ostao isti za sve potrošače, upola jeftinije.
Ljudi smo i svi, neko ređe, neko češće, volimo da se pokazujemo - i luksuznim arčenjem struje. Legitimno ponašanje, jedino što je potrebno da se takva komocija i plati iz sopstvenog džepa. Naravno da će mnogi na novi tarifni pravilnik reagovati racionalno i smanjiti potrošnju. Time i umanjiti potrebe za uvozom struje, što će u predstojećim mesecima biti možda i preka potreba kako bi se izbegle kako restrikcije, tako i odliv deviza.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Odlazak iz Rusije zapadne kompanije koštao skoro 14 milijardi dolara
23.02.2025.•
0
Odlazak iz Rusije koštao je zapadne kompanije skoro 14 milijardi dolara, preneli su ruski mediji.
U Britaniji se svakog dana zatvori jedan pab, traži se hitna akcija vlade
23.02.2025.•
0
U Velikoj Britaniji je tokom prošle godine svakih nedelju dana vrata zauvek zatvorilo prosečno oko šest pabova, što je rezultiralo gubitkom oko 4.500 radnih mesta.
Srbija nema zakon kojim bi nacionalizovala NIS
23.02.2025.•
7
Kako se primiče 25. februar, odnosno dan D za primenu sankcija NIS-u, tako se u javnosti povećava broj spekulacija o mogućim rešenjima.
Samo tri evropske zemlje imaju skuplji dizel od Srbije
23.02.2025.•
11
Poslednje poskupljenje goriva u Srbiji izjednačilo je cene sa onima u razvijenim evropskim državama.
NIN: NIS je Rusima samo deo paketa u pregovorima sa SAD, stav Moskve je da to nije "posao" Srbije
22.02.2025.•
37
Stav Moskve je da rešavanje problema poslovanja Naftne industrije Srbije (NIS) nije "posao" Srbije, već prvenstveno stvar pregovora koji treba da se vode na relaciji Rusije i SAD, piše NIN.
Stočarstvo u Srbiji "zlatnog doba": Više od 50.000 goveda izgubljeno u 2022. godini
21.02.2025.•
4
Broj goveda u Srbiji smanjen je skoro za četiri odsto, dok je broj svinja, ovaca i živine u porastu, pokazuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Objavljene nove cene goriva
21.02.2025.•
7
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Banke u subotu gase račune NIS-a: Da li će biti zatvorene pumpe?
21.02.2025.•
34
Banke u Srbiji odredile su subotu, 22. februar, kao dan kada će zatvoriti račune NIS-a i prestati da obavljaju transakcije s tom firmom, piše Nova ekonomija.
Danas bojkot benzinskih pumpi: "Akcize ne bi smele da budu toliko velike"
21.02.2025.•
16
Inicijativa Politički sindikat pozvala je građane da danas ne sipaju gorivo i bojkotuju benzinske pumpe.
Evropski komesar: Reciprocitet carina sa SAD treba da bude od koristi za sve
20.02.2025.•
0
Ako EU ne odbaci princip recipročnih carina koje američki predsednik želi da uvede, onda taj reciprocitet treba da bude od koristi za sve, izjavio je evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič.
Vučić: Počeo izvoz "fijat pande" iz Kragujevca
20.02.2025.•
15
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je danas počeo izvoz električnih automobila "fijat panda".
Sve veći broj starijih radi i posle penzionisanja: Penzija nedovoljna za život
20.02.2025.•
8
U Srbiji je prosečna penzija znatno ispod polovine prosečne potrošačke korpe, niža je i od minimalne potrošnje.
Gugl će platiti Italiji 326 miliona evra nakon optužbi za utaju poreza
19.02.2025.•
1
Italijanski tužioci danas su saopštili da će obustaviti istragu o utaji poreza protiv kompanije Gugl nakon što je pristala da plati 326 miliona evra u okviru nagodbe.
Veliki pad profita EPS-a
19.02.2025.•
20
Rezultati poslovanja EPS-a u 2024. godini pokazali su nagli pad profitabilnosti - sa 958 miliona evra u 2023. godini profit je pao na svega 200 miliona evra.
NBS: Međugodišnja inflacija u januaru iznosila 4,6 odsto
19.02.2025.•
1
Međugodišnja inflacija je u januaru iznosila 4,6 odsto dok su na mesečnom nivou, cene robe i usluga u okviru indeksa potrošačkih cena u proseku povećane za 0,6 odsto, navodi Narodna banka Srbije.
Efektiva: Sledi bojkot pojedinačnih trgovinskih lanaca na sedam do 10 dana
18.02.2025.•
58
U Srbiji je, nakon jednodnevnog, prošle nedelje održan petodnevni bojkot pet najvećih trgovinskih lanaca.
NIS sutra unapred isplaćuje plate, banke im obustavljaju međunarodna plaćanja 28. februara
18.02.2025.•
16
Poslovodstvo Naftne industrije Srbije (NIS) najavilo je zaposlenima da će u sredu unapred dobiti februarsku platu, piše danas Kompas-info.
Borba za telekomunikacije i uticaj u Srbiji: Kupuj, ne pitaj
18.02.2025.•
6
Mnogo toga je unazad tri decenije pretrpeo ovaj narod, pa se mislilo da ga ništa ne može posebno uzbuditi.
Džonson elektrik vratio skoro milion evra subvencija državi: Bez posla ostaje 300 ljudi
17.02.2025.•
10
Ugovorom iz 2016. godine, Džonson elektrik trebalo ie da ima najmanje 2.400 novih radnika, ali pre nekoliko dana, oko 300 radnika ove fabrike dobilo predlog za sporazumni raskid ugovora o radu.
Odlaganje roka ili uvođenje sankcija NIS-u: Evo šta je realnije
17.02.2025.•
6
Američke sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) za sada zvanično stupaju na snagu 25. februara, odnosno za nedelju dana.
Od Mobtela, preko NIS-a i rudnika bakra u Boru, do SBB-a: Najvrednije kompanije prodate u Srbiji
16.02.2025.•
14
Junajted grupa postigla je dogovor o prodaji SBB-a firmi e& PPF, dok će kompanija Eon TV i prava prenosa sportskih događaja na zapadnom Balkanu u vlasništvu Sport kluba biti prodati Telekomu Srbija.
Komentari 53
Dobri
Pec na pelet i to jos domace proizvodnje (alfa dino27) ja rodoljub
Nema veze sto u mojoj opstini nema subvencija za nabavku kotlova (peci) jer je nepoznato zadto nema. Drzava obecava jeftinije grejanje a i prirodu cuvamo, jel,te. Pelet ode u P.M. ja vratio drva ali pec slaba mora se dogrevati, cime, strujom..
Jeste ali ode u crvenu zonu pa mi ispade kao pelet. Naravoucenije: kad ti Vucko tj. vlada predlozi nesto, uradi suprotno i bice ti MALO bolje.
Veljko
Etažno grejanje u dobro izolovanoj kući, sa energetski efikasnim prozorima i vratima, sa indukcionim kotlom upregnutim na samo 6kw, ili toplotnom pumpom ekvivalentne ulazne snage, može da greje 100-130m² lagano! Oni koji za sve gore navedeno, greju se na TA peć, i potroše više. Pogotovo ako se u domaćinstvu nalazi više članova, a to obično biva tamo gde nema para za kvadrate!
Po meni bi trebalo struju razrezati kao vodu. Po članu određen br.kw, i onda podeliti po zonama.
Naravno, podesiti mehanizme prijave članova, da bi se smanjile malverzacije.
Musa kesedžija
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar