
"Divljanje" cena kirija: Treba li država da interveniše?
Kirije u Novom Sadu i Beogradu neprestano rastu, a u nekim delovima grada su se udvostručile.

Foto: 021.rs
Kako piše Danas, prava je borba između zakupaca da se uopšte dođe do stana pod naletom migranata iz Rusije i izbeglica iz Ukrajine, što je poslednjih meseci nekima donelo i ekstraprofit.
Kao odgovor na ovaj problem Inicijativa Ne davimo Beograd izašla je sa predlogom da se ograniče kirije koja je naišla na burnu reakciju javnosti.
Predlog predviđa maksimalni iznos zakupa koji bi se određivao prema posebnoj formuli i koji bi zavisio od prosečne plate, od lokacije, energetske efikasnosti i stanja nekretnine koja se izdaje.
Prema pisanju Danasa, revizija zakupnine Revizija zakupnine bi se radila jednom godišnje, a bila bi uslovljena stopom inflacije i rastom prosečne plate. Dakle, ako bi rasle plate mogle bi da rastu i zakupnine.
Prema njihovom predlogu za početak bi cene zakupa bile utvrđene tako da se za jedan kvadratni metar plaća jedan odsto prosečne plate.
Tako bi sada za stan od 50 kvadrata kirija bila najviše 325 evra, pa ako se još nalazi na periferiji, ako je oronuo ili ako je stolarija dotrajala sve bi to uticalo da zakup bude još jeftiniji.
Dalje, prema njihovom predlogu od ovog bi bila izuzeta novogradnja, najviše sedam godina stari stanovi kako bi investitori mogli da povrate svoju investiciju, prenosi Danas.
Da bi se cene zakupa mogle kontrolisati on mora biti u legalnim tokovima. Zato se predviđa i da se svaki ugovor o zakupu overi kod notara, a uslov za overu bio bi da ispunjava uslove o ceni zakupa.
Kao vid podsticaja da stanodavci ponude svoje stanove u zakup predviđa se i oslobađanje od poreza izdavanje jednog stana u zakup. U javnosti je ovakav poziv na državnu kontrolu tržišta rentiranja stanova proizveo različite, mada burne reakcije sa glavnim pitanjem da li država treba da se meša u ovo tržište.
Svetislav Kostić, profesor na Pravnom fakultetu u Beogradu i jedan od kreatora ovog predloga zakona, odgovara na ove kritike tvrdnjom da najrazvijenije trišne ekonomije regulišu stanarine i to već decenijama.
"Beč koji se već godinama proglašava najboljim mestom za život od 1922. godine ima kontrolu zakupnina, odnosno propise koji ograničavaju maksimalnu visinu iznosa za zakup. Tamo ne samo što država reguliše cene nego je i najveći stanodavac sa oko 220.000 stanova koje izdaje po povlašćenim cenama. U SAD već 100 godina postoji kontrola visine zakupa. Ljubitelji serije Seks i grad znaju da Keri Bredšo u Njujorku živi u stanu sa povlašćenom zakupninom. U Švedskoj se već 80 godina visina zakupa određuje kolektivnim ugovorom između stanodavaca i zakupaca", napominje Kostić za Danas.
Jedna od zamerki je i pitanje ustavnosti ovakvog zakona jer se faktički ograničava pravo na uživanje imovine.
Kostić se poziva na odluku Evropskog suda pravde iz 1989. godine koji je u sporu između zakupaca i države Austrije doneo odluku da država može da štiti širi interes ograničenjem cene zakupa, kao i članovima našeg Ustava koji to omogućavaju.
On dodaje i da ovaj predlog ne isključuje druge programe kao što je gradnja državnih stanova koji bi se iznajmljivali po povlašćenim cenama, ali je za to potrebno vreme, a ovo je trenutno rešenje.
Ipak, Uroš Jovanović, direktor agencije za nekretnine ART nekretnine, ističe da trenutno stanje na tržištu nije regularno i predstavlja poremećaj.
"Razumem motiv iza predloga jer su ovim cenama zakupci ugroženi. Jasno je da naša prosečna porodica ne može da plati zakup 1.000 evra mesečno. Ali s druge strane treba se staviti i u cipele vlasnika stanova. Ne tako davno kirije su bile daleko manje. Takođe ovo bi bio prvi put da se država tako direktno meša u tržište. Ne znam koliko bi bilo dobro da se tako naruši tržište", napominje sagovornik Danasa dodajući da za sve što se izdaje preko agencija za nekretnine postoje zaključeni ugovori.
On ističe i da u drugim zemljama, kao na primer u Austriji država ima programe priuštivog stanovanja i te stanove izdaje po povlašćenim cenama određenim kategorijama zakupaca, ne svima.
On postavlja i pitanje zašto onda država ne bi određivala cene i drugih važnih proizvoda kao na primer hrane.
Prema rečima Kostića, trenutno stanje izdavanja nekretnina je neuređeno i nema nijednog razloga da stanodavac ne poveća stanarinu ako može da dobije više na tržištu.
Prema predlogu zakona, kazna zakupodavcima koji ne bi potpisali ugovor sa stanarima sledila bi kazna od 50.000 do 150.000 dinara.
Takođe, ako bi naplaćivali više od kontrolisane cene stanar bi mogao da ga tuži i dobije povraćaj više naplaćene kirije.
Jelena Žarković, profesorka na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, smatra da država ne bi trebalo da se meša u tržište osim da pomogne socijalno ugroženima.
"Mislim da je važno da se uradi analiza koliko ljudi su podstanari, koji su to ljudi, da li su socijalno ugroženi… Recimo jedan deo njih su studenti, ali mislim da je taj problem bolje rešiti gradnjom studentskih domova. Za sada se sve svodi na novinske natpise, individualna iskustva uglavnom sa Rusima. Osim toga ovo je trenutni poremećaj i nisam sigurna da bi ga trebalo rešavati trajnom merom, bar ne još. Ni ne znamo da li će oni ostati ovde. Ako ostanu možda će želeti da kupe svoj stan čime bi smanjili tražnju za rentiranjem", napominje ona.
Još jedan aspekt je primena takvog zakona na neuređenom tržištu kao što je naše.
"Ne bi trebalo da gledamo da li tako nešto postoji u SAD ili Nemačkoj. Tamo je uređeno tržište, poštuju se propisi. Čini mi se da bi naši ljudi brzo našli načina da zaobiđu propise. Osim toga tamo mnogo više ljudi iznajmljuje stanove, dok kod nas veliki procenat ljudi ima nekretnine u vlasništvu kao zaostavštinu socijalizma", zaključuje Žarković za Danas.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Koliko bi mogla da iznosi rata kredita za mlade nakon šest godina otplate: Ovo je računica
30.03.2025.•
12
Krediti za mlade sa jedan odsto učešća odobravaju, za sada, tri banke. Unikredit, NLB Komercijalna i Poštanska štedionica.
Ukrajina se u ratu davi u dugovima, a isto je čeka i u miru: Kako će vratiti pare?
30.03.2025.•
1
Odgovor na pitanje odakle će Ukrajina namaći novac za obnovu u ovom trenutku je možda još neizvesniji od predviđanja kada će se okončati rat.
Objavljen kalendar poreskih obaveza firmi za april
30.03.2025.•
0
Poreska uprava objavila je poreski kalendar firmi za april.
Novi pokušaji da se privrednici prevare da uplate za upis u registar: APR izdao upozorenje
30.03.2025.•
0
Poslednjih dana na adrese privrednika ponovo stižu koverte sa uplatnicama i uputstvom da u roku od pet dana uplate novac radi upisa u registar, odnosno takozvanu "Poslovnu bazu".
Iz budžetske rezerve još 224 miliona Fudbalskom savezu Srbije
29.03.2025.•
13
Vlada Srbije u tehničkom mandatu donela je rešenje o upotrebi sredstava tekuće budžetske rezerve na osnovu kojeg je pre dva dana Fudbalskom savezu Srbije (FSS) dato 224,2 miliona dinara.
Agencija za restituciju: Isplata četvrtog krupa akontacije obeštećenja počinje 31. marta
29.03.2025.•
0
Agencije za restituciju obavestila je korisnike restitucije da će isplata četvrtog kruga akontacije obeštećenja početi u ponedeljak 31. marta.
NIS: Odložene sankcije, poslovanjem nismo doprineli ovoj akciji koja ugrožava rad kompanije
29.03.2025.•
0
Kompanija NIS saopštila je da je Ministarstvo finansija SAD izdalo novu, specijalnu licencu kojom je stupanje na snagu sankcija u punom obimu prema toj kompaniji odloženo do 28. aprila.
Živadinović: Obustavljeno analiziranje meda u Srbiji, neko iz ministarstva to koči
29.03.2025.•
5
Predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) Rodoljub Živadinović izjavio je da je Uprava za veterinu pre više od mesec dana prestala da analizira kvalitet i bezbednosti meda.
Projekat "eCarina" do kraja 2027. godine: Bez administracije, papirologije, dugog čekanja...
29.03.2025.•
7
Projekat "eCarina" planirano je da počne da se primenjuje do septembra 2027. godine, navodi pomoćnica direktora Uprave carina Sektora za carinske postupke Nataša Mirković.
Đedović Handanović: Stigla potvrda SAD da su odložene sankcije NIS-u do 28. aprila
29.03.2025.•
12
Stigla je zvanična potvrda Sjedinjenih Američkih Država da odlažu sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) do 28. aprila.
APR: Rok za dostavljanje redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja za 2024. kraj marta
29.03.2025.•
2
Krajem marta ističe rok za dostavljanje redovnog finansijskog izveštaja za 2024. godinu.
Koliko su kupci u Srbiji spremni da plate novi automobil?
28.03.2025.•
11
Kupci novih automobila u Srbiji najčešće su spremni da izdvoje do 20.000 evra za novo vozilo, pokazala je anketa na sajtu Polovni automobili, objavljena danas.
Bajatović: Nadam se odlaganju sankcija NIS-u, danas poslednji razgovor advokata i Vlade
28.03.2025.•
1
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je danas da se nada odlaganju sankcija SAD Naftnoj industriji Srbije (NIS), kako je naveo, "i do tri meseca".
Objavljene nove cene goriva: Skuplji i evrodizel i benzin
28.03.2025.•
6
Evrodizel i benzin od danas u 15 časova pa do sledećeg petka u isto vreme biće skuplji u odnosu na prethodnu nedelju.
Vučić: Propali pregovori o sprečavanju sankcija, Srbija u riziku da izgubi pristup sirovoj nafti
27.03.2025.•
48
Srbija se suočava sa rizikom da u petak izgubi pristup sirovoj nafti iz uvoza, jer su propali pregovori o sprečavanju uvođenja sankcija jedinoj rafineriji u zemlji, rekao je predsednik Srbije.
Kako klimatske promene utiču na sektor osiguranja
27.03.2025.•
0
U Beogradu je održana konferencija o trendovima u finansijskom i osiguravajućem sektoru u ovoj godini.
Tramp nakarikao carine Kini, pa ponudio: Smanjiću ih malo ako prodate Tiktok; Oni rekli: "Ne"
27.03.2025.•
2
Kina je odbila danas ponudu predsednika SAD Donalda Trampa da bi joj dao carinske ustupke u zamenu za prodaju aplikacije Tiktok, u vlasništvu kineske firme Bajtdens, nekineskom kupcu.
Bajatović: Očekujem da će ponovo biti odloženo uvođenje sankcija NIS-u
27.03.2025.•
1
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je da očekuje da će biti produžen rok za uvođenje američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS).
Proizvedeni prvi probni primerci električnog "citroena C3" u Kragujevcu
27.03.2025.•
2
Prvi probni primerci električnog automobila "citroen C3" proizvedeni su u fabrici Fiat-Krajsler automobili Srbija u Kragujevcu.
Tramp uvodi carinu od 25 odsto na automobile koji nisu proizvedeni u SAD
27.03.2025.•
0
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da će efektivno uvesti carinu od 25 odsto na sve automobile koji nisu proizvedeni u toj zemlji.
Profesor Arsić: Privredni rast Srbije niži od očekivanog, prognoze sve neizvesnije
26.03.2025.•
3
Makroekonomski trendovi u Srbiji na početku 2025. godine nagoveštavaju lošije rezultate nego 2024. godine.
Komentari 110
!!!!!!!!!
Zašto se oni ne izdavaju običnom narodu kao u Austriji ili Nemačkoj.
Korist i za državu i za narod.
Ali o tome se ćuti i nikom na vlasti nije u interesu da se prica o tome.
Jedan od takvih stanova je dobio i predsednik vučić kao zaslužni građanin u huskanju naroda, vođenju ratova i bonbardovanja države
Vladimir
- da u kalkulaciju ne uđe samo prosečna plata, nego i prosečna cena kvadrata;
- da se uzme u obzir lokacija, nije isto Pupinova palata, Liman, Adice ili Kać;
- da se uzme u obzir dužina ugovora i garancije/sredstva obezbeđenja koje zakupac daje, ali i koje daje država i osiguravajuće kuće (npr. po nekim kategorijama, paketima, klasama ugovora...);
- da se napravi nešto kao kreditni biro za kredite, ali za podstanare, pa da, ako si kasnio sa plaćanjem to ostane zabeleženo i lako dostupno na nekom sajtu i da je tada cena veća zbog rizika (što takođe postoji u uređenim državama);
- još mnogo toga...
Pa da sve utiče na cenu, a ne samo 1% k'o iz pištolja i rešen problem. Tipičan populizam - jednostavno i pogrešno;
NS49
Najviše mi je žao studenata. Neki dan se šetam pored Filozofskog fakulteta i vidim na kraju velikog parkinga verovatno slobodno mesto gde bi se mogao izgraditi veći studentski dom, po mom mišljenu za najbolje studente možda i uz pomoć nekih međunarodmih ustanova.
U tom smmislu bi država morala hitno da interveniše bar u Novom Sadu i Beogradu za početak jer će se slično verovatno dešavati i u drugim većim gradovima koji imaju fakulatete.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar