
Evropa izbegla energetsku krizu - za sada
EU uspela je da zasad izbegne energetsku krizu od koje su mnogi strahovali pošto je Rusija prekinula najveći deo isporuka gasa, zahvaljujući blagom vremenu, uštedama i alterantivnim snabdevanjem.

Foto: Pixabay
Evropa je, međutim, i dalje suočena s bolno visokim cenama gasa i podložna energetskim šokovima, dok su pred njenim jedinstvom dublji strukturni izazovi, prenosi Radio slobodna Evropa pisanje svetskih medija.
Ako je predsednik Rusije Vladimir Putin nameravao da parališe evropski energetski sistem smanjenjem izvoza ruskog gasa, to za sada nije uspelo, ocenjuje Blumberg.
Ipak, i pre nego što je Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu u februaru 2022, evropski energetski sistem je bio pod pritiskom, pošto je potražnja za energentima rasla usled oporavka privreda od pandemijskih mera zatvaranja, dok je prethodna duga i oštra zima povećala potrebu za grejanjem.
Proizvođači električne energije su bili u problemu pošto nije bilo dovoljno gasa koji napaja mnoge evropske elektrane, a neuobičajeno male brzine vetra su smanjile proizvodnju iz vetroturbina koje su postale vitalni deo energetskog miksa EU.
Rezultat tog je, ukazuje Blumberg, bio poskupljenje struje u drugoj polovini 2021, s više nego dvostruko većim cenama.
A onda je Moskva pokrenula vojnu kampanju u Ukrajini zbog čega je Zapad uveo sankcije Rusiji, na šta je Putin odgovorio korišćenjem gasa kao oružja. Do septembra 2022. Rusija je obustavila sve isporuke ključnim gasovodom do Nemačke.
Evropa je, međutim, uspela da održi puna skladišta gasa, što, prema analitičarima i političarima, znači da je Putin izgubio veliki deo energetske poluge uticaja, ukazuje AP.
Evropska zabrana većine ruske nafte, koja je stupila na snagu 5. decembra, kao ni ograničenja cena na rusku naftu od 60 dolara po barelu koju je uvela Grupa sedam vodećih demokratskih zemalja na rusku naftu, nisu dovela do iznenadnog skoka cena nafte.
Putin je rekao da će Rusija prekinuti isporuke nafte zemljama koje poštuju ograničenje. Međutim, kako ističe AP, pošto je postavljeno ograničenje iznad trenutne cene ruske nafte, to nije dovelo do toga da Moskva smanji proizvodnju - veliki deo ruske nafte koju zapadni kupci izbegavaju, isporučen je u Indiju i Kinu uz velike popuste.

Ipak, ukazuje AP, Evropa bi mogla biti ranjiva usled neočekivanih događaja kao što su akcidenti ili tehnički problemi na gasovodima ili terminalima za tečni prirodni gas (LNG), ekstremne vremenske prilike ili nizak nivo energije vetra ili hidroenergije.
S druge strane, od početka priprema Rusije za invaziju na Ukrajinu i gomilanja trupa na granici početkom 2021, cene gasa su prošle rolerkoster putanju. Od rekordnih 18 puta većih pale su na četiri puta veće tokom perioda od godinu dana. To je, podvlači AP, i dalje bolno visoko, pošto nagriza zarade kompanija i potrošačku moć kroz inflaciju i visoke račune za komunalne usluge.
Pre samo nekoliko meseci, ruski zvaničnici su ismevali Evropu tvrdeći da dolazi brutalna zima, dok se kontinent pripremao za energetsku krizu istorijskih razmera. Međutim, najgori scenario je izbegnut zahvaljujući uštedama energije, blagim temperaturama i alterantivnim snabdevanjima, piše Volstrit džurnal.
Domaćinstva i preduzeća širom Evrope troše znatno manje energije nego što se očekivalo zbog rekordno toplog vremena širom regiona u poslednje tri nedelje. Osim toga, visoke cene dale su snažan podsticaj da se koristi manje gasa i struje.
Zvaničnici i analitičari, kako ukazuje američki list, kažu i da su kampanje za edukaciju javnosti koje su pokrenule vlade izgleda doprinele uštedi energije.
Smanjenje potražnje je ublažilo moguće šokove za snabdevanje gasom Evrope, koja se od početka ruske invazije na Ukrajinu preorijentisala na druge proizvođače, uglavnom na SAD i Norvešku, užurbano praveći nove LNG terminale.

Usled svega toga, evropska skladišta gasa su popunjena oko 82 odsto što je znatno iznad normalnih nivoa od oko 65 odsto u ovom trenutku zime, ističe Volstrit džurnal, uz ocenu da neočekivane zalihe umanjuju ono malo mogućnosti što je ostalo Putinu da odvrati Evropu od podržavanja Ukrajine.
Ali...
Ipak, ukazuje list, evropski energetski problemi su daleko od kraja. Analitičari kažu da je ključno pitanje koliko je teškoća i ekonomske štete proizašlo iz napora da se uštedi energija, pošto gašenje energetske intenzivne proizvodnje preti da naruši industrijsku bazu Evrope, dok se neka domaćinstva i pored napora da troše manje energije suočavaju s rastom računa za struju i gas.
Ujedinjena Evropa je prebrodila krizu, ali i dalje ostaju dublji izazovi, poput razlika u pristupu proširenju NATO-a i EU, energetici i klimi, kao i odnosima sa SAD, Kinom, Rusijom i Ukrajinom, piše Njujork tajms, dodajući da će to biti teme razgovora ove nedelje na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu.
Rat u Ukrajini je poslednja kriza koja je pomela Evropu i razbila njene iluzije. Povratak teritorijalnog rata u punom obimu koji se retko viđao u Evropi od Drugog svetskog rata promenio je EU i NATO, kao i njihovu sadašnjost i budućnost, s posledicama koje su još nejasne.
I EU i NATO su dobro odgovorili i ostali ujedinjeni, barem na površini, naspram izazova koji uključuju rat, ekonomski stres, poremećaje u energetici i humanitarne krize, ocenjuje list, ukazujući da su EU i Velika Britanija reagovale deklaracijama solidarnosti, nizom ekonomskih sankcija Rusiji, velikodušnim prihvatanjem izbeglica iz Ukrajine, kao i značajnim isporukama finansijske i vojne pomoći.
Evropske institucije takođe dobro funkcionišu, posebno Evropska komisija, koja je pametno iskoristila postojeće instrumente, poput Evropskog mirovnog fonda, kao mehanizam za finansiranje vojne pomoći Ukrajini. Takođe je iskoristila zajedničke resurse, oko 300 milijardi evra iz fonda za oporavak od kovida da ubrza tranziciju ka obnovljivoj energiji i radikalno smanji potreba za ruskim energentima.
Ipak, evropski lideri su manje jedinstveni kada je u pitanju izgradnja odbrambenih kapaciteta Evrope, ocenjuje Njujork tajms, ukazujući da je Evropa takođe podeljena oko toga kako bi rat u Ukrajini trebalo da se završi.

Dok zemlje Centralne i Istočne Evrope, sa svojim sećanjima na sovjetsku okupaciju, žele da Rusija bude poražena i oterana s cele teritorije Ukrajine, uključujući Krim, zemlje takozvane "stare Evrope" - uključujući Francusku, Nemačku, Italiju, Belgiju i Španiju - takođe podržavaju Ukrajinu, ali brinu zbog nastavka velikih troškova i ne očekuju da će Ukrajina povratiti Krim, smatrajući da je neizbežno pregovaračko rešenje rata, pri čemu se za trajni mir moraju uzeti u obzir nesigurnosti same Rusije.
Ukrajini je obećano članstvo i u EU i u NATO-u, ali za sada nema realnih ponuda, a komplikovano pitanje budućih bezbednosnih garancija za Ukrajinu je ostalo da visi dok borbe traju. Kako će se rat završiti, kako će Ukrajina biti zaštićena i kako će biti obnovljena – ko će to raditi i s čijim novcem – imaće velike posledice po obe institucije.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Poskupljuje struja za privrednike - šta će to značiti za ostale cene i inflaciju?
25.03.2025.•
7
Od početka ove godine u pojedinim gradovima i opštinama u Srbiji povećane su cene vode, iznošenja smeća, poreza na imovinu, zatim je nedavno država povećala akcize na gorivo, duvan, grejanje na gas...
Do sada za jeftinije stambene kredite apliciralo 1.566 mladih: Evo šta je najpopularnije
25.03.2025.•
3
Banci Poštanske štedionice koja je prva u Srbiji uzela učešće u programu povoljnih stambenih kredita za mlade do juče u 11 časova je podneto 1.566 zahteva.
Pad prodaje Teslinih vozila u Evropi, Maskovu firmu prestigli Folksvagen, BMW i rivali iz Kine
25.03.2025.•
1
Prodaja Teslinih vozila u Evropi je u padu, a američku firmu su, prema februarskim podacima, prestigli kako Folksvagen, tako i BMW i rivali iz Kine, pokazuje izveštaj kompanije JATO Dynamics.
Vlada Srbije uputila pismo SAD za novo odlaganje sankcija Naftnoj industriji Srbije
24.03.2025.•
3
Vlada Srbije uputila je pismo administraciji predsednika Donalda Trampa u kojem podržava zahtev Naftne industrije Srbije da ponovo bude odložena primena sankcija koje su SAD uvele toj kompaniji.
Pomama za solarnim energanama
24.03.2025.•
4
Nesporno je da je prelazak na obnovljive izvore energije trend naročito izražen u Evropi, pa je prirodno da se i Srbija sa fosilnih preorijentiše na moderne energetske pogone.
Odbor za finansije predložio Ivicu Gavrilovića za predsednika Saveta Državne revizorske institucije
24.03.2025.•
0
Odbor Skupštine Srbije za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava predložio je Skupštini da izabere Ivicu Gavrilovića za predsednika Saveta Državne revizorske institucije.
Šestogodišnjak i desetogodišnjak vlasnici dve novosadske firme: Koliko je takvih kompanija u Srbiji
24.03.2025.•
19
Tačno 171 firma u Srbiji u vlasničkoj strukturi ima makar jedno dete.
Jedna od najcenjenijih investicionih zlatnih kovanica: Koja je cena dukata Franc Jozef u Srbiji?
23.03.2025.•
5
Dukat Franc Jozef predstavlja jednu od najcenjenijih investicionih zlatnih kovanica na srpskom tržištu.
VIDEO Tesla opozvala više od 46.000 "sajbertrak" vozila: Karoserija može otpasti tokom vožnje
23.03.2025.•
3
Američki proizvođač električnih automobila "Tesla" opozvao je više od 46.000 svojih "sajbertrak" vozila zbog problema sa karoserijom koji bi mogle da ugroze bezbednost.
Poskupljuje li struja za privrednike: Nova metodologija obračuna nekima neprihvatljiva
22.03.2025.•
8
Elektroprivreda Srbije je dostavila preduzećima nove ponude za snabdevanje električnom energijom, koje predviđaju rast cena od osam do 12 odsto.
Direktor PIO fonda: Raste naplata doprinosa, država dotira više od petine penzija
22.03.2025.•
8
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) je do polovine marta naplatio oko 192,3 milijarde dinara doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Pravo na reklamaciju građani imaju i kod polovne robe, ali ne sve: O čemu je reč?
22.03.2025.•
3
Potrošači, po zakonu, imaju pravo i na reklamaciju kada kupuju polovnu robu, a ne samo novu - kako se često misli.
Mraz naneo štetu kajsiji: Koliki će biti gubici?
22.03.2025.•
1
Jak mraz proteklih dana uzrokovao je štete u voćnjacima širom Srbije.
Iz budžetske rezerve za Ekspo: Preusmereno 160 miliona za organizaciju događaja
22.03.2025.•
6
Generalnom sekretarijatu Vlade preusmereno je 160 miliona dinara iz budžetske rezerve za organizovanje događaja povezanog sa izložbom Ekspo 2027.
Nove cene goriva: Dizel jeftiniji, benzin košta isto kao prošle nedelje
21.03.2025.•
1
Vlada Srbije objavila je nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova, do sledećeg petka, 28. marta u isto vreme.
Smanjuje se broj grla svih vrsta stoke u Srbiji, osim ovaca
21.03.2025.•
8
U prethodnom desetogodišnjem periodu od 2015. do 2024. godine u Srbiji je primetan pad broja grla kod svih vrsta stoke, osim kod ovaca.
U Kragujevcu će se proizvoditi i električni "citroen C3"
20.03.2025.•
12
Osim "grande pande", u Kragujevcu će se proizvoditi još jedan novi model i brend - počela je montaža električnog "citroena C3".
Farmaceutska industrija u Srbiji - narod na lečenju
20.03.2025.•
5
Na prvi pogled deluje impresivno da u Srbiji ima čak 51 proizvođač u oblasti farmaceutske industrije. Čovek bi pomislio da je reč o divu u ovoj važnoj i veoma profitabilnoj delatnosti.
Država prerasporedila 6,3 milijarde dinara: Manje novca za bezbednost saobraćaja, opremanje vojske..
20.03.2025.•
5
Danas već i zvanično premijer Vlade u ostavci Miloš Vučević potpisao je 17. marta rešenje o upotrebi sredstava tekuće budžetske rezerve.
Najbogatija žena u Indoneziji za samo tri dana ostala bez 3,6 milijardi dolara: Šta se desilo?
19.03.2025.•
0
Najbogatija žena u Indoneziji Marina Budiman koja je na čelu najvećeg loklanog operatera centara podataka "DCI Indonezija" izgubila je 3,6 milijardi dolara za samo tri dana.
Ruski maloprodajni lanac Fiks prajs stiže u Srbiju
19.03.2025.•
8
Ruski maloprodajni lanac Fiks prajs (Fix Price) priprema se za ulazak na srpsko tržište i planira da otvori nekoliko prodavnica u Srbiji do kraja 2025.
Komentari 3
Ташоли
Gaja
e=mc2
Pa Nemacka ponovo otvara rudnike lignita, koji je nalosiji energent, a bogami i najvise zagadjuje okolinu (nesto vise od LNG gasa, a mnogo vise od zemnog gasa, a mnogo, mnogo, mnogo vise od nuklearne energije).
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar