
Zašto se IT sektor uzdrmao i u Srbiji: Treba nam izvoz proizvoda, a ne samo usluga
Opasnost od prelivanja globalne krize u IT sektoru već neko vreme lebdi iznad tržišta u Srbiji.

Foto: Pixabay
Iako poslednjih meseci ima informacija o otpuštanjima u pojedinim firmama, premijerka Srbije Ana Brnabić izjavila je da je od početka ove godine broj zaposlenih u IT sektoru zapravo povećan za 3.435.
Poslednja vest o otpuštanju stigla je iz kompanije HTEC koja je broj radnika smanjila za 200.
Direktorka komunijacija HTEC-a Katarina Urošević rekla je za Blumberg Adriju da je kompanija na ovaj potez bila primorana zbog reorganizacija i dodala da otpušteni predstavljaju oko sedam odsto ukupnog ljudstva firme, prenosi Euronews Srbija.
Urošević je navela da je situacija na globalnom IT tržištu izuzetno izazovna, što pokazuje veliki broj otkaza u vodećim svetskim tehnološkim kompanijama.
"Nažalost, efekti krize prelili su se i na regionalno tržište", rekla je ona.
Slična situacija dogodila se sa kompanijom "Quantox Technology", koja je otpustila 177 osoba, a njen osnivač javno je o tome govorio prošlog meseca kada je onima koji su ostali bez posla, pokušao da nađe zaposlenje u drugim firmama. Njegova kompanija bila je u punoj ekspanziji, i otvorila je poslovanje u još šest zemalja pored Srbije, od kojih i u Nemačkoj i Rumuniji. Međutim, našla se u situaciji da usled šireg pada koji je zahvatio kripto-industriju od prošle godine, ostane bez dva klijenta koja su u tom sektoru bankrotirala, a koji su im zapravo bili najveći klijenti.
Kako ekonomska kriza utiče na kompanije u Srbiji
Nebojša Bjelotomić, direktor Inicijative "Digitalna Srbija" ističe da je za to da li će neka IT kompanija biti u problemu važan sektor u kom obavlja delatnost.
Navodi da je važno napraviti razliku između nekoliko nivoa ulaganja u startapove, jer od toga zavisi i sam stadijum razvoja kompanije. Tako se, kaže, razlikuje nekoliko rundi: "sid", odnosno ulaganje u fazi inicijalnog razvoja, zatim serija A i serija B, pri čemu svaka sledeća nosi veću sumu ulaganja.
"Naš startap ekosistem dominantno pada u 'sid' rundu, nemamo kompanije koje traže po 10-20 miliona. Svuda u svetu poslednjih godinu i po dana, kada je bilo očigledno da inflacija raste, oni koji traže te desetine miliona, ne mogu da ih dobiju, jer je dizanje referentne kamatne stope učinilo da sigurnija ulaganju postanu isplativija u odnosu na ova visokorizična", istakao je Bjelotomić.
Dodaje da u Srbiji dobar deo kompanija koje pružaju IT servise radi za američke startapove koji su podizali seriju B i više od toga, ali koji sada imaju problem. Sve to utiče upravo na taj segment IT industrije, koja dosta radi sa tim američkim startapovima.
"Naravno da su oni osetili to, dok neke druge kompanije, koje imaju težišta u Evropi ili Zapadnoj Evropi, nisu pogođene tim problemom", kaže Bjelotomić.
Suština je u tome, dakle, da se aktuelna kriza najviše odnosi na kompanije koje pružaju IT servise, koje su radile sa američkim partnerima, a ti partneri su sada u krizi zbog nemogućnosti dizanja novca u seriji B ulaganja.
Gde se preliva tržište rada sa IT servisa?
Prema podacima iz 2022, Srbija je bila u samom vrhu zemalja po povećanju broja zaposlenih u IT sektoru, s obzirom na to da je u 2021. godini imala gotovo 100.000 programera više. Nasuprot tome, veliki broj evropskih zemalja beležio je drastičan odliv zaposlenih u ovoj industriji.
S obzirom na to da je sada jedan broj ljudi dobio otkaz u IT sektoru i u Srbiji, sasvim je moguće da će se neki od njih naći u problemima kada je u pitanju ponovno zapošljavanje.
"Ljudi koji sada treba da uđu na tržište, pitanje je koliko će lako ući. Dodatno je ugrožena i grupa koja je u poslednjih godinu dana dobila otkaz, a tek je počela. Kada neko ko ima godinu dana iskustva krene da traži da posao, novi poslodavac ne može da mu da početnu platu, a opet nije ni mogao da stekne neko posebno iskustvo. Takvi ljudi se teško vraćaju na tržište rada u IT industriji", ističe Bjelotomić.
Kako kaže, godinama se priča o autsorsing kompanijama koji su sada u problemu, ali od tih IT servisa se tržište radne snage preliva ka nekim tradicionalnijim granama koje su sada sve više digitalizovane. Kao neke od tih sektora, Bjelotomić navodi automoto industriju, kao i banke koje moraju da hvataju priključak sa "fintekom", odnosno tehnologijama koje se fokusiraju na finansiju.
"Bio je tu odliv, oni nisu mogli da se takmiče. Kompanije koje pružaju IT servise uglavnom rade za strana tržišta i imaju plate koje su više. Pomerila se priča, super je bilo raditi za te kompanije, ali bi trebalo sada tražiti neke druge, gde može da se dobije iskustvo", napominje Bjelotomić.
"Treba nam izvoz proizvoda, a ne samo usluga"
Izvoz IKT usluga je i dalje u rastućem trendu kod nas, kaže za N1 Aleksandra Popović, direktorka projekta "Srbija inovira".
"Međutim, koliko god da je taj trend povoljan, struktura ostaje ista - izvozimo pre svega IT usluge, čak 80 odsto, a svega 20 procenata IT proizvode. A upravo ti proizvodi povećavaju lanac proizvodnje i jačaju tu našu ekonomiju zasnovanu na inovacijama", naglasila je Popović.
IT usluge su, dodaje, pre svega usmerene na inženjerski kadar.
"Zašto? Vidimo i sada, ako pogledamo izvoz i zemlje, to su SAD i Velika Britanija, odnosno zemlje koje su bile pogođene krizama, i to se polako preliva na nas. Dok vidimo da ove kompanije koje su usmerene na proizvode sada zapošljavaju i one ne osećaju krizu, lakše mogu da se prilagode", pojašnjava ona.
O tome da li otpuštanje programera u nekim velikim kompanijama kod nas treba da nas brine, Popović kaže da ne.
"Očekivano je da oni vrlo lako nađu posao, vidimo da i dalje ima oglasa, postoji potražnja. Bilo bi lepo da se jedan deo njih usmeri u neko tehnološko preduzetništvo, da započnu neke svoje biznise i da doprinesu razvoju tog našeg inovacionog eko sistema", naglasila je ona.
Brnabić: Očekujemo rekordan izvoz
Premijerka Srbije Ana Brnabić rekla je da je samo u prvom kvartalu ove godine izvoz usluga Informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) iznosio 786 miliona evra, što je rast od 44 odsto u odnosu na prvi kvartal prošle godine, a da se očekuje rekordan godišnji izvoz od četiri milijarde evra. Brnabić je naglasila i da je samo od početka ove godine za čak 3.435 povećan broj zaposlenih u IKT sektoru.
Ona je u Vladi Srbije, na potpisivanju ugovora sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj za obezbeđivanje sredstava za naučnu infrastrukturu, istakla da se prethodnih dana u javnosti "pojavilo mnogo informacija i poluinformacija koje se odnose na stanje u IT industriji u Srbiji, ali da one nisu istinite".
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Odlazak iz Rusije zapadne kompanije koštao skoro 14 milijardi dolara
23.02.2025.•
0
Odlazak iz Rusije koštao je zapadne kompanije skoro 14 milijardi dolara, preneli su ruski mediji.
U Britaniji se svakog dana zatvori jedan pab, traži se hitna akcija vlade
23.02.2025.•
0
U Velikoj Britaniji je tokom prošle godine svakih nedelju dana vrata zauvek zatvorilo prosečno oko šest pabova, što je rezultiralo gubitkom oko 4.500 radnih mesta.
Srbija nema zakon kojim bi nacionalizovala NIS
23.02.2025.•
5
Kako se primiče 25. februar, odnosno dan D za primenu sankcija NIS-u, tako se u javnosti povećava broj spekulacija o mogućim rešenjima.
Samo tri evropske zemlje imaju skuplji dizel od Srbije
23.02.2025.•
10
Poslednje poskupljenje goriva u Srbiji izjednačilo je cene sa onima u razvijenim evropskim državama.
NIN: NIS je Rusima samo deo paketa u pregovorima sa SAD, stav Moskve je da to nije "posao" Srbije
22.02.2025.•
35
Stav Moskve je da rešavanje problema poslovanja Naftne industrije Srbije (NIS) nije "posao" Srbije, već prvenstveno stvar pregovora koji treba da se vode na relaciji Rusije i SAD, piše NIN.
Stočarstvo u Srbiji "zlatnog doba": Više od 50.000 goveda izgubljeno u 2022. godini
21.02.2025.•
4
Broj goveda u Srbiji smanjen je skoro za četiri odsto, dok je broj svinja, ovaca i živine u porastu, pokazuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Objavljene nove cene goriva
21.02.2025.•
7
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Banke u subotu gase račune NIS-a: Da li će biti zatvorene pumpe?
21.02.2025.•
34
Banke u Srbiji odredile su subotu, 22. februar, kao dan kada će zatvoriti račune NIS-a i prestati da obavljaju transakcije s tom firmom, piše Nova ekonomija.
Danas bojkot benzinskih pumpi: "Akcize ne bi smele da budu toliko velike"
21.02.2025.•
16
Inicijativa Politički sindikat pozvala je građane da danas ne sipaju gorivo i bojkotuju benzinske pumpe.
Evropski komesar: Reciprocitet carina sa SAD treba da bude od koristi za sve
20.02.2025.•
0
Ako EU ne odbaci princip recipročnih carina koje američki predsednik želi da uvede, onda taj reciprocitet treba da bude od koristi za sve, izjavio je evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič.
Vučić: Počeo izvoz "fijat pande" iz Kragujevca
20.02.2025.•
15
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je danas počeo izvoz električnih automobila "fijat panda".
Sve veći broj starijih radi i posle penzionisanja: Penzija nedovoljna za život
20.02.2025.•
7
U Srbiji je prosečna penzija znatno ispod polovine prosečne potrošačke korpe, niža je i od minimalne potrošnje.
Gugl će platiti Italiji 326 miliona evra nakon optužbi za utaju poreza
19.02.2025.•
1
Italijanski tužioci danas su saopštili da će obustaviti istragu o utaji poreza protiv kompanije Gugl nakon što je pristala da plati 326 miliona evra u okviru nagodbe.
Veliki pad profita EPS-a
19.02.2025.•
20
Rezultati poslovanja EPS-a u 2024. godini pokazali su nagli pad profitabilnosti - sa 958 miliona evra u 2023. godini profit je pao na svega 200 miliona evra.
NBS: Međugodišnja inflacija u januaru iznosila 4,6 odsto
19.02.2025.•
1
Međugodišnja inflacija je u januaru iznosila 4,6 odsto dok su na mesečnom nivou, cene robe i usluga u okviru indeksa potrošačkih cena u proseku povećane za 0,6 odsto, navodi Narodna banka Srbije.
Efektiva: Sledi bojkot pojedinačnih trgovinskih lanaca na sedam do 10 dana
18.02.2025.•
58
U Srbiji je, nakon jednodnevnog, prošle nedelje održan petodnevni bojkot pet najvećih trgovinskih lanaca.
NIS sutra unapred isplaćuje plate, banke im obustavljaju međunarodna plaćanja 28. februara
18.02.2025.•
16
Poslovodstvo Naftne industrije Srbije (NIS) najavilo je zaposlenima da će u sredu unapred dobiti februarsku platu, piše danas Kompas-info.
Borba za telekomunikacije i uticaj u Srbiji: Kupuj, ne pitaj
18.02.2025.•
6
Mnogo toga je unazad tri decenije pretrpeo ovaj narod, pa se mislilo da ga ništa ne može posebno uzbuditi.
Džonson elektrik vratio skoro milion evra subvencija državi: Bez posla ostaje 300 ljudi
17.02.2025.•
10
Ugovorom iz 2016. godine, Džonson elektrik trebalo ie da ima najmanje 2.400 novih radnika, ali pre nekoliko dana, oko 300 radnika ove fabrike dobilo predlog za sporazumni raskid ugovora o radu.
Odlaganje roka ili uvođenje sankcija NIS-u: Evo šta je realnije
17.02.2025.•
6
Američke sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) za sada zvanično stupaju na snagu 25. februara, odnosno za nedelju dana.
Od Mobtela, preko NIS-a i rudnika bakra u Boru, do SBB-a: Najvrednije kompanije prodate u Srbiji
16.02.2025.•
14
Junajted grupa postigla je dogovor o prodaji SBB-a firmi e& PPF, dok će kompanija Eon TV i prava prenosa sportskih događaja na zapadnom Balkanu u vlasništvu Sport kluba biti prodati Telekomu Srbija.
Komentari 18
Боцке
Dragan
Pele
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar