
Šta je problem sa malinarima? Profit sebi, rizik drugima
Teško je naći grupaciju koja protestuje više od uzgajivača malina.

Foto: 021.rs
Nekada su prosvetni radnici i zaposleni u namenskoj industriji učestalije ispoljavali nezadovoljstvo, ali, čini se, da su u poslednje vreme češće nepovoljne sezonske konjukture po prodavce bobičavog voća, pa malinari praktično svake godine prozivaju vlast da im pomogne.
Rudnik para
Apsurd je u tome što je reč o jednoj od najprofitabilnijih delatnosti, pravom "rudniku para" za one koji znaju posao, imaju dovoljno veliku rodbinu kao gotovo sigurnu radnu snagu i umeju da se snalaze na neobično volatibilnom tržištu. Godišnji prihod dostiže i po 70.000 evra po hektaru, od čega na troškove otpada najviše četvrtina.
Reč je o vanserijski rentabilnoj aktivnosti, pa nije čudo da se ovim poslom bave ne samo poljoprivrednici, već i advokati, lekari, inženjeri, svako ko ima povoljno imanje i dovoljno novca za ne baš preveliko startno ulaganje.
Manje je poznato da je u Srbiji sadnja malina, ali kao ukrasnog šiblja, počela oko 1880. godine, da bi četiri decenije kasnije počeo uzgoj sorte namenjene pravljenju soka. Malina za kasniju upotrebu, uz pomoć zamrzavanja, počela je tek šezdesetih godina prošlog veka.
Zapadna Srbija, posebno predeo od Arilja do Ivanjice, pokazao se idealnim za sortu "vilamet". I danas je vodeći brend kada je reč o malinama za naknadnu upotrebu. Upravo ona i čini preko 90 odsto zasada srbijanskih malinjaka, dok se blizu 400.000 ljudi bavi ovim uzgojom.
Naravno, bar polovina nisu profesionalni zemljoradnici, već im je uzgoj dodatan izvor prihoda. Velika većina malinjaka je mini veličine, taman da jedna porodica veoma solidno živi, a posledjih godina primetno je da opada kako kvalitet sadnica, tako i upotreba đubriva specifične formulacije, primerene uzgoju ovog voća.
Oscilacije cene
Tokom prethodnih decenija Srbija je, uprkos svim manama u proizvodnji, izrasla u svetskog lidera kada je reč o "vilametu". Godišnje se izveze i 95 odsto roda, obično preko 100.000 tona. Rekordne 2015. u svet je plasirano više od 134.000 tona vrednih 325 miliona evra. Rod se kreće u rasponu od sedam do 23 tone po hektaru.
Mana je što dostizanje veće rodnosti podrazumeva primetno veća ulaganja, pri čemu je profitabilnost veća kod jesenjih sorti namenjenih konzumu, sasvim retkih u Srbiji.
Problem je izrazita, i sve veća, oscilacija cene na svetskom tržištu, gde se pre dve godine na veliko prodavala i za šest, sedam evra po kilogramu, da bi lane pala na tri do četiri evra. Početak ove sezone, rat u Ukrajini i pad standarda širom Evrope doprineli su da se početkom tekuće sezone mogla kupiti i za dva evra. Posebno je negativan uticaj dampinški izvoz maline iz Ukrajine, Poljske i Čilea.
Pravac u gubitak
Pred lanjsku sezonu branja na tržištu je bilo posebno uzbudljivo. Na osnovu rekordne cene iz prethodne godine, uzgajivači su, uz podršku sa političlke scene Srbije, procenjivali još jednu sezonu izrazito visoke cene. Stoga u kupovini unapred nisu davali malinu ispod 500 dinara po kilogramu. Na podsticaj, moglo bi se reći pritisak, države hladnjačari su plaćali, kupili i zamrzli bobice. Kada je došlo vreme konzuma odmrznute maline, loša situacija na Starom kontinentu se odrazila i na tržište.
Malinu je bilo teško plasirati za više od tri, a plaćali su je više od četiri evra. Ako se zna da su troškovi zamrzavanja otprilike 1,5 evro po kilogramu, može se samo zamisliti u kakvom su se čabru našli vlasnici hladnjača, ujedno i izvoznici.
Posledice se i danas primećuju, u srpskim hladnjačama još ima prošlogodišnjeg roda, a trebalo bi da se kupuje novi rod. Izvestan je manjak skladišnih kapaciteta, zauzetih zalihama, dok kupci sada malinu plaćaju 200-230 dinara po kilogramu, kojom su uzgajivači bezmalo uvređeni.
Vesti sa evropskom tržišta ne slute na dobro. Malina iz Ukrajine se u Evropi kupuje na veliko za samo 1,2 evra. Istina da je slabijeg kvaliteta od srpske, ali je mnogo jeftinija, gotovo džabe. Prognoze su da će cele sezone cena bobičastog voća biti daleko niža od dugogodišnjeg proseka.
Proizvođači i(li) glasači
Uzgajivači malina su sada spremni da prodaju kilo za gotovo 340 dinara, ali potražnja je skromna. Vlasnici hladnjača ne samo da su poučeni lanjskim uskustvom, već nemaju dovoljno novca ni da u celosti isplate prošlogodišnji rod. Računica pokazuje da su lane po kilogramu izgubili skoro 2,2 evra.
Država na pritisak uzgajivača dodeljuje deset miliona dinara pomoći radi regulisanja duga i podsticaja kupovine novog roda. Nevolja je što su u međuvremenu i kamate na tržištu dva i po puta više, pa je pitanje je li hladnjačarima isplativo uzimati bankarsku pozajmicu uz deset odsto prinosa.
Ostaje da se vidi kako će se stvari dalje odvijati. Za sada umesto da uzgajivači i hladnjačari sebe skupa doživljavaju kao jednog partnera i dele profit od inoplasmana, ostaju podeljeni, pokušavajući da svaka grupacija samo sebi usmeri gro profita, a na drugu stranu da prevali rizik tržišnih oscilacija.
Vlast celom slučaju pristupa imajući, pre svega, u vidu brojnost jedne skupine, potencijalnih glasača, naspram druge. A tu je blizu 400.000 uzgajivača u velikoj prednosti spram više od 1.200 (su)vlasnika hladnjača.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Glamočić kritikovao Upravu za agrarna plaćanja: Neprihvatljiva realizacija podsticaja od 14 odsto
21.04.2025.•
0
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije Dragan Glamočić izjavio je da će efikasna i transparentna isplata subvencija biti jedan od prioriteta tog ministarstva.
Upozorenje iz Kine: Ne sklapajte dogovore sa SAD na naš račun
21.04.2025.•
0
Kina je upozorila druge zemlje da ne sklapaju trgovinske dogovore sa Sjedinjenim Američkim Državama na njen račun, inače će preduzeti protivmere, preneo je Rojters.
Ruski gas podelio Evropljane
21.04.2025.•
8
Otkako je pre bezmalo tri i po godine počeo sukob u Ukrajini, Evropska unija je brzo počela da drastično smanjuje uvoz gasa iz Rusije.
Paušalci "izvisili" za staž obećan podsticajnom merom za zapošljavanje
20.04.2025.•
6
Podsticajna mera države trebalo je da amortizuje posledice testa samostalnosti i obračun sa angažovanjem paušalaca kao poreski jeftinijim rešenjem od angažovanja stalno zaposleni.
Više cene struje za privrednike u Srbiji - manje šanse na tržištu?
20.04.2025.•
3
Cilj Elektroprivrede Srbije je, prema rečima direktora, da struja za građane ne poskupi dok su, s druge strane, privrednicima već stigli novi računi sa uvećanom cenom električne energije.
Zbog carinskog rata: Avion Boing koji je naručila Kina vratio se u SAD
20.04.2025.•
0
Avion kompanije Boing, koji je naručila kineska avio-kompanija, vraćen je u proizvodni centar u SAD, prema svemu sudeći zbog carinskog rata na relaciji Vašington-Peking.
Radonjić: To da je Srbija ekonomski tigar - bušna priča, ne čudi da se godišnje odseli 40.000 ljudi
20.04.2025.•
36
Narativ o Srbiji kao ekonomskom tigru je "bušna priča" kada se zaviri u realne podatke.
Više od 4.500 prijava za kredite za mlade: "Najveći izazov pronaći nekretninu"
19.04.2025.•
12
Za mesec dana programa stambenih kredita za mlade podneseno je više od 4.500 prijava.
Evo kako možete proveriti svoj kreditni status: Jednostavnije nego pre, a izuzetno bitno
19.04.2025.•
3
Kreditna istorija građana direktno utiče na finansijske mogućnosti, a postoji način i kako mi sami možemo da pristupimo tim informacijama.
Trgovci u Severnoj Makedoniji od danas moraju da objavljuju sve cene na internetu
18.04.2025.•
4
Trgovinske firme u Severnoj Makedoniji od danas moraju da na svojim internet sajtovima objavljuju cene svih proizvoda koje nude.
Objavljene nove cene goriva u narednih osam dana
17.04.2025.•
3
Cene benzina i evrodizela u narednih osam biće niže za po tri dinara u odnosu na prethodnih nedelju dana.
Rublja postala valuta sa "najboljim kursom na svetu"
17.04.2025.•
11
Ruska rublja postala je valuta sa najboljim kursom na svetu, preneo je britanski list "Dejli mejl".
Temu i Šejn dižu cene zbog Trampovih carina
17.04.2025.•
4
Kineski brendovi onlajn prodavnica Temu i Šejn podići će cene svojih proizvoda sledeće nedelje.
Ima li mesta za novu rafineriju u Srbiji?
16.04.2025.•
9
Pretnja sankcijama još jednom aktuelizuje pitanje izgradnje još jednog prerađivača nafte u Srbiji.
NLB Banka Banja Luka i Mastercard poklanjaju 2.500 evra za najbolja webshop rešenja na Konverziji
16.04.2025.•
0
Ovog aprila u Banjaluci, Konverzija osim što donosi više od 20 vrhunskih predavanja i konkretne lekcije iz prakse, konferencija nudi i dodatni stimulans za sve vlasnike web shopova.
SAD bi Kini mogle da uvedu carine od 245 odsto
16.04.2025.•
4
Sjedinjene Američke Države bi mogle da uvedu Kini carine do 245 odsto, objavila je Bela kuća.
Japan optužio Gugl za kršenje antimonopolskih zakona
15.04.2025.•
0
Japansko regulatorno telo je danas optužilo američkog tehnološkog giganta Gugl za kršenje antimonopolskih zakona, ponavljajući slične poteze u SAD i Evropi.
Predsednik Stelantisa: Automobilska industrija u Evropi i SAD u opasnosti
15.04.2025.•
3
Automobilska industrija je u opasnosti i u SAD i u Evropi, upozorio je predsednik grupe Stelantis Džon Elkan, navodeći kao razlog povećanje carina kao i plan za smanjenje emisija štetnih gasova.
Vlada spasava poslednju železaru u Britaniji
15.04.2025.•
0
Vlada Velike Britanije saopštila je da je kupila dovoljno sirovina da bi poslednje britanske visoke peći za proizvodnju čelika nastavile da rade "narednih nedelja".
Kina zabranjuje kupovinu od Boinga
15.04.2025.•
1
Kina je naložila svojim avio-kompanijama da obustave sve buduće isporuke aviona američkog proizvođača Boing, kao odgovor na nove američke carine koje je predsednik Donald Tramp uveo na kinesku robu.
RZS: Mali rast broja izdatih građevinskih dozvola
15.04.2025.•
0
Republički zavod za statistiku saopštio je da je u februaru izdato 1.817 građevinskih dozvola, što predstavlja povećanje od 1,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Komentari 13
Sto
rale
Gnjurac
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar