
Šta je problem sa malinarima? Profit sebi, rizik drugima
Teško je naći grupaciju koja protestuje više od uzgajivača malina.

Foto: 021.rs
Nekada su prosvetni radnici i zaposleni u namenskoj industriji učestalije ispoljavali nezadovoljstvo, ali, čini se, da su u poslednje vreme češće nepovoljne sezonske konjukture po prodavce bobičavog voća, pa malinari praktično svake godine prozivaju vlast da im pomogne.
Rudnik para
Apsurd je u tome što je reč o jednoj od najprofitabilnijih delatnosti, pravom "rudniku para" za one koji znaju posao, imaju dovoljno veliku rodbinu kao gotovo sigurnu radnu snagu i umeju da se snalaze na neobično volatibilnom tržištu. Godišnji prihod dostiže i po 70.000 evra po hektaru, od čega na troškove otpada najviše četvrtina.
Reč je o vanserijski rentabilnoj aktivnosti, pa nije čudo da se ovim poslom bave ne samo poljoprivrednici, već i advokati, lekari, inženjeri, svako ko ima povoljno imanje i dovoljno novca za ne baš preveliko startno ulaganje.
Manje je poznato da je u Srbiji sadnja malina, ali kao ukrasnog šiblja, počela oko 1880. godine, da bi četiri decenije kasnije počeo uzgoj sorte namenjene pravljenju soka. Malina za kasniju upotrebu, uz pomoć zamrzavanja, počela je tek šezdesetih godina prošlog veka.
Zapadna Srbija, posebno predeo od Arilja do Ivanjice, pokazao se idealnim za sortu "vilamet". I danas je vodeći brend kada je reč o malinama za naknadnu upotrebu. Upravo ona i čini preko 90 odsto zasada srbijanskih malinjaka, dok se blizu 400.000 ljudi bavi ovim uzgojom.
Naravno, bar polovina nisu profesionalni zemljoradnici, već im je uzgoj dodatan izvor prihoda. Velika većina malinjaka je mini veličine, taman da jedna porodica veoma solidno živi, a posledjih godina primetno je da opada kako kvalitet sadnica, tako i upotreba đubriva specifične formulacije, primerene uzgoju ovog voća.
Oscilacije cene
Tokom prethodnih decenija Srbija je, uprkos svim manama u proizvodnji, izrasla u svetskog lidera kada je reč o "vilametu". Godišnje se izveze i 95 odsto roda, obično preko 100.000 tona. Rekordne 2015. u svet je plasirano više od 134.000 tona vrednih 325 miliona evra. Rod se kreće u rasponu od sedam do 23 tone po hektaru.
Mana je što dostizanje veće rodnosti podrazumeva primetno veća ulaganja, pri čemu je profitabilnost veća kod jesenjih sorti namenjenih konzumu, sasvim retkih u Srbiji.
Problem je izrazita, i sve veća, oscilacija cene na svetskom tržištu, gde se pre dve godine na veliko prodavala i za šest, sedam evra po kilogramu, da bi lane pala na tri do četiri evra. Početak ove sezone, rat u Ukrajini i pad standarda širom Evrope doprineli su da se početkom tekuće sezone mogla kupiti i za dva evra. Posebno je negativan uticaj dampinški izvoz maline iz Ukrajine, Poljske i Čilea.
Pravac u gubitak
Pred lanjsku sezonu branja na tržištu je bilo posebno uzbudljivo. Na osnovu rekordne cene iz prethodne godine, uzgajivači su, uz podršku sa političlke scene Srbije, procenjivali još jednu sezonu izrazito visoke cene. Stoga u kupovini unapred nisu davali malinu ispod 500 dinara po kilogramu. Na podsticaj, moglo bi se reći pritisak, države hladnjačari su plaćali, kupili i zamrzli bobice. Kada je došlo vreme konzuma odmrznute maline, loša situacija na Starom kontinentu se odrazila i na tržište.
Malinu je bilo teško plasirati za više od tri, a plaćali su je više od četiri evra. Ako se zna da su troškovi zamrzavanja otprilike 1,5 evro po kilogramu, može se samo zamisliti u kakvom su se čabru našli vlasnici hladnjača, ujedno i izvoznici.
Posledice se i danas primećuju, u srpskim hladnjačama još ima prošlogodišnjeg roda, a trebalo bi da se kupuje novi rod. Izvestan je manjak skladišnih kapaciteta, zauzetih zalihama, dok kupci sada malinu plaćaju 200-230 dinara po kilogramu, kojom su uzgajivači bezmalo uvređeni.
Vesti sa evropskom tržišta ne slute na dobro. Malina iz Ukrajine se u Evropi kupuje na veliko za samo 1,2 evra. Istina da je slabijeg kvaliteta od srpske, ali je mnogo jeftinija, gotovo džabe. Prognoze su da će cele sezone cena bobičastog voća biti daleko niža od dugogodišnjeg proseka.
Proizvođači i(li) glasači
Uzgajivači malina su sada spremni da prodaju kilo za gotovo 340 dinara, ali potražnja je skromna. Vlasnici hladnjača ne samo da su poučeni lanjskim uskustvom, već nemaju dovoljno novca ni da u celosti isplate prošlogodišnji rod. Računica pokazuje da su lane po kilogramu izgubili skoro 2,2 evra.
Država na pritisak uzgajivača dodeljuje deset miliona dinara pomoći radi regulisanja duga i podsticaja kupovine novog roda. Nevolja je što su u međuvremenu i kamate na tržištu dva i po puta više, pa je pitanje je li hladnjačarima isplativo uzimati bankarsku pozajmicu uz deset odsto prinosa.
Ostaje da se vidi kako će se stvari dalje odvijati. Za sada umesto da uzgajivači i hladnjačari sebe skupa doživljavaju kao jednog partnera i dele profit od inoplasmana, ostaju podeljeni, pokušavajući da svaka grupacija samo sebi usmeri gro profita, a na drugu stranu da prevali rizik tržišnih oscilacija.
Vlast celom slučaju pristupa imajući, pre svega, u vidu brojnost jedne skupine, potencijalnih glasača, naspram druge. A tu je blizu 400.000 uzgajivača u velikoj prednosti spram više od 1.200 (su)vlasnika hladnjača.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Spoljnotrgovinska razmena Srbije porasla u prva dva meseca, deficit veći za 47 odsto
31.03.2025.•
0
Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u prva dva meseca iznosila je 11,1 milijardu evra i bila je 4,7 odsto viša nego nego u isto vreme prošle godine saopštio je Republički zavod za statistiku.
Ministarstvo poljoprivrede: U Srbiji nema sumnje niti potvrđenog slučaja slinavke i šapa
31.03.2025.•
0
Ministarstvo poljoprivrede saopštilo je da u Srbiji nije zabeležena nijedna sumnja, niti potvrđen slučaj slinavke i šapa, kao i da je poslednji slučaj te bolesti registrovan 1996. godine, na Kosovu.
Sankcije NIS-u: Moljakanje Amerike
31.03.2025.•
0
Po drugi put je odložena primena američkih sankcija prema Naftnoj industriji Srbije i narod je odahnuo.
AIK banka pripojila Eurobank direktnu banku
31.03.2025.•
2
AIK banka je saopštila da je završila proces pripajanja Eurobank direktne i od danas spojena banka posluje pod novim imenom AikBank ad Beograd i sa novim vizuelnim identitetom.
Programeri više nisu najplaćeniji u Srbiji, prestiglo ih jedno zanimanje
31.03.2025.•
21
Programeri više nisu najplaćenije zanimanje u Srbiji, budući da su najveći prosek zabeležili zaposleni u proizvodnji koksa i derivata nafte i on je iznosio 332.994 dinara.
Šta znači novo odlaganje sankcija NIS-u: "Kupovina" vremena kao uvod u trajno rešenje?
30.03.2025.•
12
Sjedinjene Američke Države (SAD) odložile su u petak Naftnoj industriji Srbije (NIS) uvođenje sankcija za još 30 dana, što znači da je novi rok 28. april.
Anketa PKS: Polovina preduzeća trpi posledice političke krize
30.03.2025.•
8
Skoro polovina od 378 kompanija koje je Privredna komora Srbija (PKS) anketirala trpi "direktne i vrlo značajne posledice" zbog političke krize i blokada koje se organizuju širom države.
Više od 10 stranih kompanija koje su dobile državne subvencije otišlo, a krenuo novi talas otkaza
30.03.2025.•
9
Deo stranih kompanija koje su godinama dobijale subvencije i podsticaje od države, otpušta zaposlene, dok neke zatvaraju pogone u Srbiji.
Koliko bi mogla da iznosi rata kredita za mlade nakon šest godina otplate: Ovo je računica
30.03.2025.•
19
Krediti za mlade sa jedan odsto učešća odobravaju, za sada, tri banke. Unikredit, NLB Komercijalna i Poštanska štedionica.
Ukrajina se u ratu davi u dugovima, a isto je čeka i u miru: Kako će vratiti pare?
30.03.2025.•
5
Odgovor na pitanje odakle će Ukrajina namaći novac za obnovu u ovom trenutku je možda još neizvesniji od predviđanja kada će se okončati rat.
Objavljen kalendar poreskih obaveza firmi za april
30.03.2025.•
0
Poreska uprava objavila je poreski kalendar firmi za april.
Novi pokušaji da se privrednici prevare da uplate za upis u registar: APR izdao upozorenje
30.03.2025.•
0
Poslednjih dana na adrese privrednika ponovo stižu koverte sa uplatnicama i uputstvom da u roku od pet dana uplate novac radi upisa u registar, odnosno takozvanu "Poslovnu bazu".
Iz budžetske rezerve još 224 miliona Fudbalskom savezu Srbije
29.03.2025.•
13
Vlada Srbije u tehničkom mandatu donela je rešenje o upotrebi sredstava tekuće budžetske rezerve na osnovu kojeg je pre dva dana Fudbalskom savezu Srbije (FSS) dato 224,2 miliona dinara.
Agencija za restituciju: Isplata četvrtog krupa akontacije obeštećenja počinje 31. marta
29.03.2025.•
2
Agencije za restituciju obavestila je korisnike restitucije da će isplata četvrtog kruga akontacije obeštećenja početi u ponedeljak 31. marta.
NIS: Odložene sankcije, poslovanjem nismo doprineli ovoj akciji koja ugrožava rad kompanije
29.03.2025.•
0
Kompanija NIS saopštila je da je Ministarstvo finansija SAD izdalo novu, specijalnu licencu kojom je stupanje na snagu sankcija u punom obimu prema toj kompaniji odloženo do 28. aprila.
Živadinović: Obustavljeno analiziranje meda u Srbiji, neko iz ministarstva to koči
29.03.2025.•
5
Predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) Rodoljub Živadinović izjavio je da je Uprava za veterinu pre više od mesec dana prestala da analizira kvalitet i bezbednosti meda.
Projekat "eCarina" do kraja 2027. godine: Bez administracije, papirologije, dugog čekanja...
29.03.2025.•
7
Projekat "eCarina" planirano je da počne da se primenjuje do septembra 2027. godine, navodi pomoćnica direktora Uprave carina Sektora za carinske postupke Nataša Mirković.
Đedović Handanović: Stigla potvrda SAD da su odložene sankcije NIS-u do 28. aprila
29.03.2025.•
12
Stigla je zvanična potvrda Sjedinjenih Američkih Država da odlažu sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) do 28. aprila.
APR: Rok za dostavljanje redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja za 2024. kraj marta
29.03.2025.•
2
Krajem marta ističe rok za dostavljanje redovnog finansijskog izveštaja za 2024. godinu.
Koliko su kupci u Srbiji spremni da plate novi automobil?
28.03.2025.•
11
Kupci novih automobila u Srbiji najčešće su spremni da izdvoje do 20.000 evra za novo vozilo, pokazala je anketa na sajtu Polovni automobili, objavljena danas.
Bajatović: Nadam se odlaganju sankcija NIS-u, danas poslednji razgovor advokata i Vlade
28.03.2025.•
1
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je danas da se nada odlaganju sankcija SAD Naftnoj industriji Srbije (NIS), kako je naveo, "i do tri meseca".
Komentari 13
Sto
rale
Gnjurac
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar