Petrović: Pitanje koliko frilensera uopšte zna da porez plaćaju preko specijalizovanog portala
Poreska je podsetila da radnici na internetu imaju rok do 31. jula da prijave prihode ostvarene od autorskih i srodnih prava i ugovorene naknade za rad na koje se porez plaća samooporezivanjem.
Foto: Pixabay
Poslednji podaci objavljeni u medijima ukazuju na to da se do juče na poreski portal Frilenseri za prvi i drugi kvartal prijavilo oko 2.000 njih, a da su procene bile da je, pre protesta zbog pokušaja retroaktivne naplate poreza digitalcima, na internetu privređivalo dvadesetak hiljada ljudi. Postavlja se pitanje zašto se ovako mali broj radnika na internetu prijavio na portal putem kog jedino mogu da izmire svoje obaveze?
Predstavnica Udruženja radnika na internetu (URI) Tamara Petrović rekla je da je najveće pitanje trenutno koliki broj frilensera uopšte zna da treba da plati porez preko specijalizovanog poreskog portala.
Petrović je u razgovoru za Novu ekonomiju ocenila da će Poreska uprava i Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED), uz pomoć koje je pokrenut portal, nakon prvog roka za plaćanje poreza objaviti informaciju koliko je ljudi ukupno platilo porez.
Komentarišući mali broj ljudi koji se prijavio na platformu rekla je da mnogi nisu informisani o svojim obavezama i početku rada portala i da je drzava morala da nađe način da preko medija informiše frilensere o ovoj temi i postojanju samog portala.
Naglasila je da je problem i u tome što je portal počeo tek prvog jula sa radom.
"On je zakasnio i tu nema opravdanja. Portal je počeo da radi prvog jula, dana kada je počeo rok od 30 dana za uplatu poreza. On je morao da bude dostupan ljudima, da imaju vremena da iščitaju sve informacije, da se upoznaju i pripreme", rekla je ona.
Petrović je dodala i da, iako su se pojedini žalili na rad portala, on ipak znatno olakšava proces plaćanja poreza i da se na njemu "mogu naći i odgovori na mnoge nedoumice".
"Kao na primer, šta ako ste student ili pak penzioner, da li gubite pravo na penziju ili porodičnu penziju i tako dalje. Ni sama država ni institucije nisu znali koga sve ima među frilenserima", rekla je ona.
Petrović je kazala i da je portal najjednostavniji za samo plaćanje poreza - na njemu se upišu prihodi, a on sam obračunava visinu poreza, po modelu koji frilenser sam izabere.
Takođe, kada se unesu prihodi i datum kada su dospeli, portal ih sam prebaci u valutu koja odgovara prema kursu, izbaci uplatnicu na osnovu koje frilenser plaća porez.
Kako je rekla, problem plaćanja poreza se događa kada neko od dužnika ode u PIO fond ili Republički fond za zdravstveno osiguranje, jer često službenici nisu informisani o tome na koji je sve način moguće platiti osiguranje.
Nedavno je predstavnica NALED-a Irena Đorđević rekla da se za plaćanje poreza za prva dva kvartala na portalu frilenseri.purs.gov.rs prijavilo svega 1.900 njih, a da produženja roka za prijavu poreza neće biti.
Zbog toga je danas Udruženje radnika na internetu poslalo zahtev Poreskoj upravi i Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje da se rok za podnošenje prijave za dva kvartala odloži.
Kako su naveli, iz više razloga se kao najveći problem pokazala prijava na obavezno socijalno osiguranje.
"Najpre, procedura prijave na CROSO, koja podrazumeva slanje zahteva za ovlašćenje, usporava proces prijave", naglasili su iz Udruženja.
Podsetili su i da je prvih 15 dana rada portala "Frilenseri" bilo i mnogo tehničkih problema u vezi sa podnošenjem poreske prijave, koja je ostajala u statusu „predata“ umesto da bude proknjižena sve dok podrška nije reagovala.
Krajem decembra 2020. godine na oko 8.000 adresa u Srbiji stiglo je rešenje Poreske uprave u kojem se navodi da treba da plate porez počevši od 2017. godine.
Zbog namere države da im retroaktivno naplati porez, za nekoliko godina unazad, tokom 2020. i 2021. godine radnici na internetu su protestovali u više navrata.
Nova ekonomija je više puta pisala o tome kako su oni tražili da se donese poseban zakon koji će definisati njihov status, ali je to na kraju urađeno kroz izmene Zakona o porezu na dohodak građana.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Zalagaonice niču kao pečurke: Unovče ček ili uzmu telefon, imaju i sopstvene "cenovnike"
16.09.2024.•
2
Kreditiranje mimo banaka i pojedinih institucija je zabranjeno. Međutim, zalagaonice u Srbiji već godinama na poseban način klijentima daju zaloge.
Poreznici zatvorili polovinu kontrolisanih frizerskih i kozmetičkih salona
16.09.2024.•
4
Poreska uprava kontrolisala je ove godine 99 frizerskih i kozmetičkih salona, odnosno evidenciju njihovih prometa preko elektronskih fiskalnih kasa.
Statistika RGZ kaže: Poskupele nekretnine u Srbiji, ali je povećana i potražnja
16.09.2024.•
4
Republički geodetski zavod objavio je da je tokom drugog kvartala ove godine došlo do povećanja potražnje za stanovima u Srbiji.
Mir ispred profita: Stanovnici dela Budimpešte glasali za zabranu kratkoročnog najma nekretnina
16.09.2024.•
4
Stanovnici šestog okruga u Budimpešti izglasali su zabranu kratkoročnog najma od 2026. u odluci koja bi mogla imati šire posledice za tržište nekretnina.
Inflacija je blago porasla u avgustu, skoro sve je poskupelo: Evo šta najviše
16.09.2024.•
6
Inflacija u avgustu u odnosu na jul je porasla za 0,4 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Sve više dolarskih milionera u Tajvanu i Turskoj, a sve manje u Holandiji i Velikoj Britaniji
15.09.2024.•
0
U godišnjem izveštaju o globalnoj raspodeli ličnog bogatstva (Global Wealth Report 2024), bankarska grupacija UBS iznela je i deo istraživanja o brzom rastu dolarskih milionera na planeti.
Ogrev jeftiniji u odnosu na prošlu godinu: Kako se kreću cene u Vojvodini i drugim delovima Srbije?
15.09.2024.•
5
Cene ogreva od aprila su u padu. U odnosu na isti period lane, drva su jeftinija i do 20 odsto a peleta oko 25 odsto.
Za njih nema zime: Banke prošle godine imale rekordan profit, 2024. možda bude još bolja
15.09.2024.•
7
Ovih dana u centru pažnje je nacrt zakona koji je predstavila Narodna banka Srbije, a koji bi trebalo da uvede kontrolu kamatnih stopa na sve vrste kredita.
Uzelac: Smanjenje referentne kamatne stope znači da bi krediti trebalo da budu povoljniji
15.09.2024.•
1
Najnovije smanjenje referentne kamatne stope od Narodne banke Srbije za 25 baznih poena trebalo bi, prema oceni urednika portala Kamatica Dušana Uzelca, da obezbedi povoljnije kredite.
Plata u različitim evropskim prestonicama: Šta se smatra dobrom zaradom?
15.09.2024.•
4
Visina dobre plate može uveliko da varira u zavisnosti od profesije, obrazovanja i ličnih očekivanja pojedinca.
Koliko je Srbija platila Etihad ervejzu da izađe iz vlasništva Er Srbije?
14.09.2024.•
7
Kada je u novembru prošle godine država postala jedini vlasnik Er Srbije, u to ime je platila 2,04 milijarde dinara, što je oko 17,4 miliona evra.
Boingovi mehaničari najavili štrajk
13.09.2024.•
0
Mehaničari zaposleni u kompaniji Boing najavili su štrajk jer su odbili predloženi ugovor prema kojem bi plate bile povećane 25 odsto u naredne četiri godine.
Stelantis pauzira proizvodnju električnog modela Fijat 500 zbog slabe potražnje
13.09.2024.•
12
Francusko-italijanski automobilski gigant Stelantis saopštio je da od danas zaustavlja proizvodnju električnog modela Fijat 500 na četiri nedelje zbog slabe potražnje.
Nove cene goriva: I dizel i benzin pojeftinili za tri dinara
13.09.2024.•
13
Objavljene su nove cene goriva za narednih sedam dana.
Za novčane pozajmice između fizičkih lica biće obavezan ugovor kod notara
12.09.2024.•
18
Vlada Srbije saopštila je da je na današnjoj sednici usvojila Predlog zakona o uspostavljanju i funkcionisanju sistema za upravljanje kohezionom politikom.
NBS smanjila referentnu kamatnu stopu
12.09.2024.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije na današnjoj sednici je odlučio da nastavi da ublažava monetarne uslove smanjujući referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na nivo od 5,75 odsto.
Dnevno uvozimo 10 do 15 odsto struje, a zima možda bude oštra: "To podseća na Grčićev period"
12.09.2024.•
9
U utorak oko 13.30 časova Srbija je uvozila više od gigavata struje. Tačnije, 1,026 gigavata.
Samsung će otpustiti 30 odsto radnika
12.09.2024.•
4
Južnokorejski Samsung elektroniks, najveći proizvođač pametnih telefona, televizora i memorijskih čipova, otpustiće do 30 odsto svoje radne snage u inostranstvu u nekim sektorima, prenosi Rojters.
NBS: Bruto devizne rezerve u avgustu rekordnih 28,22 milijarde evra
11.09.2024.•
10
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da su bruto devizne rezerve na kraju avgusta ove godine iznosile 28,22 milijarde evra.
Ponovo oglašena prodaja Jugoslovenskog rečnog brodarstva: Cena upola niža
11.09.2024.•
9
Ministarstvo privrede pozvalo je sva zainteresovana lica za učešće u postupku privatizacije Jugoslovenskog rečnog brodarstva (JRB AD) da podnesu prijave do 2. oktobra.
Kolika su primanja ministara: Neki dobijaju više od 3.000 evra, jedan dobija i za "odvojeni život"
11.09.2024.•
18
Ministri Ivica Dačić, Slavica Đukić Dejanović i Zoran Gajić zarađuju mesečno više od 3.000 evra.
Komentari 13
Crnianđeo
hj
Nije tacno, opet kazem nije tacno! 10 godina sam bio frilenser, registrovao se kao pausalac, radio i sa nasim i sa ino firmama. Moglo se i tad ko je hteo. Drugari koji su preko Moneybookersa tj kasnije Pioneer-a ili jos gore direkt na svoj devizni privatni racun radili su mi govorili da sam budala. Placao sam smesan pausal, nekih 20k dinara mesecno ali sam imao i zdravstveno i penziono. Ne postoji retroaktivno, nego niste placali nista, znali ste svi da to nije zakonito. Zakonski okvir je postojao, mozda los, ali jeste postojao. Regstruj se kao pausalac, imas racun "firme" u banci, uplate idu na taj racun (imao i devizni i dinarski). placas smesne doprinose i poreze, imas zdrv. i penziono ide. Sad se zakomplikovalo sa testom samostalnosti, na srecu sam zaposlen sad u jednoj firmi pa ne moram vise ovako, ali opet: postojao je nacin da se radi legalno. 10 godina sam tako radio ne moze niko da mi kaze da nije moglo jer nije tacno!
Fuj49
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar