
Smanjenje cena pojedinih namirnica: Gašenje požara čašom vode
Smanjivanje cene tridesetak osnovnih životnih potrepština nije dovoljno za povećanje kupovne moći građana u Srbiji, smatraju stručnjaci.
.jpg)
Foto: 021.rs
Kako navode za Danas, paletu proizvoda koji pojeftinjuju trebalo bi proširiti, ali istovremeno i povećati plate i ograničiti cene marži trgovcima jer su nerealno visoke. Ovako, smatra stručna javnost, radi se samo o gašenju požara čašom vode, a ne o poboljšanju životnog standarda građana.
Ekonomski analitičar Branko Pavlović ističe za Danas da u konkretnom slučaju ne postoji razlog za bilo kakve pohvale na račun Vlade Srbije, jer su donete mere u potpunosti suprotne tvrdnjama nadležnih da se makroekonomska politika vodi na ispravan i zadovoljavajući način.
"Ako su nadležni nakon 11 godina vladavine u kontinuitetu došli u situaciju da moraju da subvencionišu cenu parizera, to je onda veoma jasan pokazatelj da nešto nije u redu sa ekonomskim potezima koje povlače. To je samo dokaz da, iako je potencijal poljoprivrede u Srbiji za proizvodnju prehrambenih proizvoda ogroman, odnosno takav da bi hrana mogla da se proizvodi u dovoljnim količinama, našli smo se u situaciji u kojoj to nije slučaj, već su poljoprivredni proizvođači suočeni sa gubicima ili da su, u najboljem slučaju, na nuli", objašnjava sagovornik Danasa.
Prema njegovim rečima, s obzirom na slabašnu kupovnu moć građana, mera smanjenja cene određenog broja proizvoda, koji inače spadaju u red jeftinijih, u interesu je potrošača ali istovremeno ni izbliza nije rešenje za otklanjanje problema niskog životnog standarda.
"Potrebno je da nadležni u državi analiziraju situaciju da je ekonomska politika koju vode omogućila ogromne marže trgovcima i isto tako veliki profit bankama koje posluju u našoj zemlji, dok se sa druge strane zbog lošeg standarda povlače potezi poput smanjenja cena osnovnih potrepština. Učinkovit potez koji bi trebalo povući je pak odluka Vlade Srbije o ograničavaju trgovačke marže uz racionalno obrazloženje da su one znatno veće nego u zemljama iz kojih dolaze vlasnici najvećih trgovinskih lanaca kod nas i da im omogućavaju ekstra profit", navodi Pavlović.
Predsednik Konfederacije slobodnih sindikata Ivica Cvetanović kaže za Danas da je u uslovima ekonomske krize i visokih trgovačkih marži smanjenje cena osnovnih životnih namirnica opravdan potez.
"Međutim, treba konstatovati i to da je paletu tih proizvoda potrebno proširiti i da bi na spisku trebalo da se nalazi znatno veći broj namirnica potrebnih u svakodnevnoj ishrani nego što je to slučaj u ovom trenutku. Isto tako Vlada Srbije bi trebalo da apeluje na trgovce, zbog toga što su marže izuzetno velike, da se one smanje kako bi se na taj način popravila kupovna moć građana. I što je najvažnije, definitivno je došao trenutak da se donese odluka o povećanju zarada u Srbiji, kako minimalne tako i svih drugih", zaključuje sagovornik Danasa.
Inače, prema podacima specijalizovanog portala Numbeo, građani naše zemlje 31,7 odsto sredstava troše u marketima.
Milorad Filipović, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu kaže za Danas da, iako nije upoređivao cene namirnica okolnih zemalja i Srbije, po sopstvenom standardu itekako oseća da je inflacija na prehrambene proizvode značajno skočila u prethodne dve godine. S tim u vezi, mišljenja je da nije ključno upoređivati konkretne cene, već životni standard i kupovnu moć građana.
"Da su cene namirnica znatno povećane u prethodne dve godine je statistički evidentna činjenica. Da li su niže kod nas ili u Evropi nije toliko važno, parametar treba da bude standard i kupovna moć, a kako je kod drugih - to me ne zanima. Vidim da je, uprkos svim davanjima novca i merama koje se preduzimaju radi očuvanja standarda, ipak veliki minus kroz poskupljenja cena. Ako je hrana zaista poskupela za preko 50 odsto, kako se iznosi u javnosti, onda je to višestruko više od bilo kakvih davanja helikopterskog novca", ističe profesor.
Reagujući na izjavu ministra trgovine Tomislava Momirovića da su cene osnovnih životnih namirnica u Srbiji najniže u regionu i da su generalno cene u Srbiji među najjeftinijim u Evropi, Petar Bogosavljević iz Pokreta za zaštitu potrošača Srbije kaže za Danas da mu nije najjasnije na osnovu kojih dokaza ministar iznosi date tvrdnje.
"Žalim što ministar koji je odgovoran za stanje na tržištu nema pouzdane informacije na osnovu kojih bi govorio o tako osetljivim pitanjima. S tim u vezi, voleo bih da navede konkretne primere zemalja u kojima su osnovne namirnice skuplje nego u Srbiji. Niko ko vodi računa o svom ugledu i položaju ne bi izašao u javnost bez činjenica i dokaza. Evidentno je da su cene mnogih proizvoda u Srbiji znatno veće nego u okruženju, ali to nije parametar. Pokazatelj bi trebalo da bude realna kupovna moć potrošača, i kakvi su pariteti cena, da li su održive ili ne", kaže Bogosavljević.
Sagovornik danasa dodaje da je, radi sticanja utiska o skupoći namirnica, dovoljno da pogledamo cene voća i povrća sada u odnosu na ranije.
Željko Veselinović, predsednik Udruženih sindikata Srbije "Sloga", kaže za Danas da izjava ministra Momirovića nije tačna i dodaje da joj je cilj da dezinformiše javnost.
"Tvrdnja da su cene osnovnih životnih namirnica najniže u regionu jednostavno ne odgovara istini. USS 'Sloga' su svoju tradicionalnu manifestaciju sportskih susreta ove godine održali u Ohridu te smo imali priliku da se uverimo da su ne samo osnovne životne namernice, već i mnogobrojni drugi proizvodi u Severnoj Makedoniji znatno jeftiniji nego u Srbiji. I u Grčkoj se mogu naći proizvodi koji su jeftiniji nego u našoj zemlji. Paradoks je da je određeni broj namirnica jeftiniji u razvijenim evropskim zemljama nego u našoj zemlji. Tako da tvrdnja ministra Momirovića jednostavno predstavlja propagandu u predizborne svrhe koju vlast upražnjava a usmerena je na njene pristalice iz redova najsiromašnijih slojeva društva. Ti ljudi zbog svog lošeg materijalnog stanja nisu u mogućnosti da putuju u inostranstvo i da se sami uvere upoređivanjem cena da je ono što tvrdi vlast, u konkrentom slučaju ministar Momirović, apsolutna neistina", zaključuje sagovornik Danasa.
Da je kupovna moć stanovništva Srbije veoma mala najbolje ilustruju podaci da su iznosi minimalne zarade i prosečne penzije u zemlji niži od nivoa minimalne potrošačke korpe koja je u maju iznosila 52.000 dinara.
Takozvana medijalna zarada, odnosno ona koju prima najveći broj zaposlenih u Srbiji, iznosi oko 66.000 dinara, što je znatno niže od prosečne zarade u visini od oko 86.000 dinara.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Odlazak iz Rusije zapadne kompanije koštao skoro 14 milijardi dolara
23.02.2025.•
0
Odlazak iz Rusije koštao je zapadne kompanije skoro 14 milijardi dolara, preneli su ruski mediji.
U Britaniji se svakog dana zatvori jedan pab, traži se hitna akcija vlade
23.02.2025.•
0
U Velikoj Britaniji je tokom prošle godine svakih nedelju dana vrata zauvek zatvorilo prosečno oko šest pabova, što je rezultiralo gubitkom oko 4.500 radnih mesta.
Srbija nema zakon kojim bi nacionalizovala NIS
23.02.2025.•
7
Kako se primiče 25. februar, odnosno dan D za primenu sankcija NIS-u, tako se u javnosti povećava broj spekulacija o mogućim rešenjima.
Samo tri evropske zemlje imaju skuplji dizel od Srbije
23.02.2025.•
11
Poslednje poskupljenje goriva u Srbiji izjednačilo je cene sa onima u razvijenim evropskim državama.
NIN: NIS je Rusima samo deo paketa u pregovorima sa SAD, stav Moskve je da to nije "posao" Srbije
22.02.2025.•
37
Stav Moskve je da rešavanje problema poslovanja Naftne industrije Srbije (NIS) nije "posao" Srbije, već prvenstveno stvar pregovora koji treba da se vode na relaciji Rusije i SAD, piše NIN.
Stočarstvo u Srbiji "zlatnog doba": Više od 50.000 goveda izgubljeno u 2022. godini
21.02.2025.•
4
Broj goveda u Srbiji smanjen je skoro za četiri odsto, dok je broj svinja, ovaca i živine u porastu, pokazuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Objavljene nove cene goriva
21.02.2025.•
7
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Banke u subotu gase račune NIS-a: Da li će biti zatvorene pumpe?
21.02.2025.•
34
Banke u Srbiji odredile su subotu, 22. februar, kao dan kada će zatvoriti račune NIS-a i prestati da obavljaju transakcije s tom firmom, piše Nova ekonomija.
Danas bojkot benzinskih pumpi: "Akcize ne bi smele da budu toliko velike"
21.02.2025.•
16
Inicijativa Politički sindikat pozvala je građane da danas ne sipaju gorivo i bojkotuju benzinske pumpe.
Evropski komesar: Reciprocitet carina sa SAD treba da bude od koristi za sve
20.02.2025.•
0
Ako EU ne odbaci princip recipročnih carina koje američki predsednik želi da uvede, onda taj reciprocitet treba da bude od koristi za sve, izjavio je evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič.
Vučić: Počeo izvoz "fijat pande" iz Kragujevca
20.02.2025.•
15
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je danas počeo izvoz električnih automobila "fijat panda".
Sve veći broj starijih radi i posle penzionisanja: Penzija nedovoljna za život
20.02.2025.•
8
U Srbiji je prosečna penzija znatno ispod polovine prosečne potrošačke korpe, niža je i od minimalne potrošnje.
Gugl će platiti Italiji 326 miliona evra nakon optužbi za utaju poreza
19.02.2025.•
1
Italijanski tužioci danas su saopštili da će obustaviti istragu o utaji poreza protiv kompanije Gugl nakon što je pristala da plati 326 miliona evra u okviru nagodbe.
Veliki pad profita EPS-a
19.02.2025.•
20
Rezultati poslovanja EPS-a u 2024. godini pokazali su nagli pad profitabilnosti - sa 958 miliona evra u 2023. godini profit je pao na svega 200 miliona evra.
NBS: Međugodišnja inflacija u januaru iznosila 4,6 odsto
19.02.2025.•
1
Međugodišnja inflacija je u januaru iznosila 4,6 odsto dok su na mesečnom nivou, cene robe i usluga u okviru indeksa potrošačkih cena u proseku povećane za 0,6 odsto, navodi Narodna banka Srbije.
Efektiva: Sledi bojkot pojedinačnih trgovinskih lanaca na sedam do 10 dana
18.02.2025.•
58
U Srbiji je, nakon jednodnevnog, prošle nedelje održan petodnevni bojkot pet najvećih trgovinskih lanaca.
NIS sutra unapred isplaćuje plate, banke im obustavljaju međunarodna plaćanja 28. februara
18.02.2025.•
16
Poslovodstvo Naftne industrije Srbije (NIS) najavilo je zaposlenima da će u sredu unapred dobiti februarsku platu, piše danas Kompas-info.
Borba za telekomunikacije i uticaj u Srbiji: Kupuj, ne pitaj
18.02.2025.•
6
Mnogo toga je unazad tri decenije pretrpeo ovaj narod, pa se mislilo da ga ništa ne može posebno uzbuditi.
Džonson elektrik vratio skoro milion evra subvencija državi: Bez posla ostaje 300 ljudi
17.02.2025.•
10
Ugovorom iz 2016. godine, Džonson elektrik trebalo ie da ima najmanje 2.400 novih radnika, ali pre nekoliko dana, oko 300 radnika ove fabrike dobilo predlog za sporazumni raskid ugovora o radu.
Odlaganje roka ili uvođenje sankcija NIS-u: Evo šta je realnije
17.02.2025.•
6
Američke sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) za sada zvanično stupaju na snagu 25. februara, odnosno za nedelju dana.
Od Mobtela, preko NIS-a i rudnika bakra u Boru, do SBB-a: Najvrednije kompanije prodate u Srbiji
16.02.2025.•
14
Junajted grupa postigla je dogovor o prodaji SBB-a firmi e& PPF, dok će kompanija Eon TV i prava prenosa sportskih događaja na zapadnom Balkanu u vlasništvu Sport kluba biti prodati Telekomu Srbija.
Komentari 25
Nova Detelinara
Dragan
Kaja
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar