
Pojeftinili pšenica, kukuruz i suncokret: Idu li nadole cene hleba i ulja?
Robne zalihe u Srbiji uzrokovale su pad cena pšenice, kukuruza i suncokreta, te se postavlja pitanje da li će i proizvodi kao što su hleb, testenine, peciva i suncokretovo ulje pojeftiniti.

Foto: 021.rs
Kako piše Danas, Srbija u julu beleži pad cene žita za 39 odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine.
Iz tog razloga Vlada Srbije usvojila je Uredbu o ograničenju cena osnovnih životnih namirnica, kojom će biti smanjenja cena brašna.
Sniženje se odnosi na brašno T- 400 i T-500, u pakovanjima od po jedan kilogram, a građani će prilikom jedne kupovine moći da pazare najviše po pet kilograma obe vrste. Uredba propisuje da su sve trgovine u našoj zemlji obavezne da u ponudi imaju bar jednu vrstu brašna tip 500 po ceni od 49,99 dinara i bar jednu vrstu brašna tip 400 po ceni do najviše 54,99 dinara.
S druge strane, zbog prošlogodišnje zabrane izvoza ulja, veće zalihe suncokreta snizile su cenu ovog proizvoda sa 63 na oko 40 dinara po kilogramu.
Ipak, uprkos pojeftinjenju sirovih proizvoda, profesorka Poljoprivrednog fakulteta Natalija Bogdanov mišljenja je da otkupna cena neće biti ključni faktor koji će opredeliti da li će cene gotovih proizvoda početi da opadaju.
"U nekoliko navrata videli smo da takve zakonitosti u Srbiji ne važe. Cena koju dobijaju neposredni proizvođači nije nužno vezana za ono što se dešava u konjukturi cena prerađenih proizvoda. Stoga, ulje, šećer i peciva verovatno neće pojeftiniti. To su berzanski proizvodi, te na njihove tokove cena učestvuje i ono što se dešava na spoljnom tržištu. S druge strane, domaći prerađivači imaju visoke troškove energije i transporta, koji će u narednom periodu još rasti, te ne treba očekivati niže cene u prodavnicama", poručuje Bogdanov.
Nasuprot njenom viđenju, agroanalitičar Žarko Galetin smatra da će cene finalnih proizvoda postati povoljnije, ali da takvo stanje, bez sistemskog uređenja, nije optimalno rešenje na duže staze.
"Pod pritiskom nadležnih cene finalnih proizvoda će se verovatno smanjiti. Srbija ima autoritativan državni aparat, koji ume da napravi atmosferu poslušnosti i utiče na krajnje trgovce, a čak i na proizvođače - ako poželi da 'smiri' cene. Ipak, to će imati privremen efekat, i nije konačno rešenje nakon koga ćemo moći da odahnemo. Moguće je zaustavljanje rasta cena u kratkom vremenskom periodu i psihološko razdrmavanje javnost, ali ne na duži rok, jer su zakoni tržišta jači od toga. Ako je normalno da naš seljak proizvođač gubi, a da trgovac i prerađivač mnogo zarađuju, već na tom nivou treba da se zapitamo šta nije u redu, a ne samo kada nam cene u prodavnicama odu naviše", ističe Galetin za Danas.
Direktor poslovnog Udruženja mlinara "Žitounija" Zdravko Šajatović kaže za Danas da su upravo proizvođači brašna ti koji su oštećeni, jer uprkos jeftinim žitaricama, troškovi proizvodnje rastu toliko da poništavaju jeftiniju nabavku, dok im je prodaja sa druge strane ograničena.
"Ograničena cena brašna na proizvođače će delovati negativno, jer im se smanjuju prihodi. Uredba važi do 31. decembra, za pola proizvodnje, i prema njoj će proizvođači morati da isporučuju pola količina u odnosnu na isti period prethodne godine. Recimo, ako su u oktobru trgovinskim lancima isporučivali 100, sada će to biti 50 tona brašna, po novoj, ograničenoj ceni. Ono što me buni je iz kog razloga se u Uredbi Vlada nije pozvala na Zakon o uređenju tržišta poljoprivrenih proizvoda, nego na Zakon o trgovini. U tom zakonu piše da Vlada može ograničiti cene u slučaju tržiših poremećaja, ali i da troškove takve politike snosi državni budžet, a ne proizvođač", pojašnjava sagovornik Danasa.
On dodaje da svaka obaveza treba da ima i pravo, te da stoga mlinari zahtevaju da im se cene energenata ne menjaju do kraja godine.
Na slične probleme ukazuje i predstavnik Unije pekara Srbije Zoran Pralica, koji ističe da je niža cena pšenice obezvređena drugim troškovima u čitavom sistemu, od prerade do gotovih proizvoda, a koji se, pored energenata, odnose i na cenu stočnog brašna.
Na pitanje da li će pekarski proizvodi pojeftiniti nakon Uredbe koju je Vlada donela, sagovornik Danasa predočava da se to neće dogoditi, zato što se ona odnosi samo na manje količine brašna namenjene distribuciji građanima.
"Uredba Vlade odnosi se samo na pakovanja brašna od kilogram, koje je namenjeno građanima i nema veze sa industrijom koja ga dobija u džakovima od 50 kilograma. Taj deo programa nije na režimu Vlade, te se cena za veće količine brašna nije smanjivala. Međutim, iako nismo najbolje prošli, zadržali smo stav da ćemo zadržati aktuelnu cenu hleba od 54 dinara", otkriva Pralica.
Stoga, uprkos činjenici da će Srbija ove godine imati višak oko 2,5 miliona tona i kukuruza i pšenice, prema rečima mlinara i pekara, zbog generalne inflacije, a posebno uvećanih cena energenata, ne otvara se prostor za pojeftinjenje pekarskih i drugih proizvoda napravljenih od žitarica.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Upozorenje iz Kine: Ne sklapajte dogovore sa SAD na naš račun
21.04.2025.•
0
Kina je upozorila druge zemlje da ne sklapaju trgovinske dogovore sa Sjedinjenim Američkim Državama na njen račun, inače će preduzeti protivmere, preneo je Rojters.
Ruski gas podelio Evropljane
21.04.2025.•
5
Otkako je pre bezmalo tri i po godine počeo sukob u Ukrajini, Evropska unija je brzo počela da drastično smanjuje uvoz gasa iz Rusije.
Paušalci "izvisili" za staž obećan podsticajnom merom za zapošljavanje
20.04.2025.•
6
Podsticajna mera države trebalo je da amortizuje posledice testa samostalnosti i obračun sa angažovanjem paušalaca kao poreski jeftinijim rešenjem od angažovanja stalno zaposleni.
Više cene struje za privrednike u Srbiji - manje šanse na tržištu?
20.04.2025.•
2
Cilj Elektroprivrede Srbije je, prema rečima direktora, da struja za građane ne poskupi dok su, s druge strane, privrednicima već stigli novi računi sa uvećanom cenom električne energije.
Zbog carinskog rata: Avion Boing koji je naručila Kina vratio se u SAD
20.04.2025.•
0
Avion kompanije Boing, koji je naručila kineska avio-kompanija, vraćen je u proizvodni centar u SAD, prema svemu sudeći zbog carinskog rata na relaciji Vašington-Peking.
Radonjić: To da je Srbija ekonomski tigar - bušna priča, ne čudi da se godišnje odseli 40.000 ljudi
20.04.2025.•
36
Narativ o Srbiji kao ekonomskom tigru je "bušna priča" kada se zaviri u realne podatke.
Više od 4.500 prijava za kredite za mlade: "Najveći izazov pronaći nekretninu"
19.04.2025.•
12
Za mesec dana programa stambenih kredita za mlade podneseno je više od 4.500 prijava.
Evo kako možete proveriti svoj kreditni status: Jednostavnije nego pre, a izuzetno bitno
19.04.2025.•
3
Kreditna istorija građana direktno utiče na finansijske mogućnosti, a postoji način i kako mi sami možemo da pristupimo tim informacijama.
Trgovci u Severnoj Makedoniji od danas moraju da objavljuju sve cene na internetu
18.04.2025.•
4
Trgovinske firme u Severnoj Makedoniji od danas moraju da na svojim internet sajtovima objavljuju cene svih proizvoda koje nude.
Objavljene nove cene goriva u narednih osam dana
17.04.2025.•
3
Cene benzina i evrodizela u narednih osam biće niže za po tri dinara u odnosu na prethodnih nedelju dana.
Rublja postala valuta sa "najboljim kursom na svetu"
17.04.2025.•
11
Ruska rublja postala je valuta sa najboljim kursom na svetu, preneo je britanski list "Dejli mejl".
Temu i Šejn dižu cene zbog Trampovih carina
17.04.2025.•
4
Kineski brendovi onlajn prodavnica Temu i Šejn podići će cene svojih proizvoda sledeće nedelje.
Ima li mesta za novu rafineriju u Srbiji?
16.04.2025.•
9
Pretnja sankcijama još jednom aktuelizuje pitanje izgradnje još jednog prerađivača nafte u Srbiji.
NLB Banka Banja Luka i Mastercard poklanjaju 2.500 evra za najbolja webshop rešenja na Konverziji
16.04.2025.•
0
Ovog aprila u Banjaluci, Konverzija osim što donosi više od 20 vrhunskih predavanja i konkretne lekcije iz prakse, konferencija nudi i dodatni stimulans za sve vlasnike web shopova.
SAD bi Kini mogle da uvedu carine od 245 odsto
16.04.2025.•
4
Sjedinjene Američke Države bi mogle da uvedu Kini carine do 245 odsto, objavila je Bela kuća.
Japan optužio Gugl za kršenje antimonopolskih zakona
15.04.2025.•
0
Japansko regulatorno telo je danas optužilo američkog tehnološkog giganta Gugl za kršenje antimonopolskih zakona, ponavljajući slične poteze u SAD i Evropi.
Predsednik Stelantisa: Automobilska industrija u Evropi i SAD u opasnosti
15.04.2025.•
3
Automobilska industrija je u opasnosti i u SAD i u Evropi, upozorio je predsednik grupe Stelantis Džon Elkan, navodeći kao razlog povećanje carina kao i plan za smanjenje emisija štetnih gasova.
Vlada spasava poslednju železaru u Britaniji
15.04.2025.•
0
Vlada Velike Britanije saopštila je da je kupila dovoljno sirovina da bi poslednje britanske visoke peći za proizvodnju čelika nastavile da rade "narednih nedelja".
Kina zabranjuje kupovinu od Boinga
15.04.2025.•
1
Kina je naložila svojim avio-kompanijama da obustave sve buduće isporuke aviona američkog proizvođača Boing, kao odgovor na nove američke carine koje je predsednik Donald Tramp uveo na kinesku robu.
RZS: Mali rast broja izdatih građevinskih dozvola
15.04.2025.•
0
Republički zavod za statistiku saopštio je da je u februaru izdato 1.817 građevinskih dozvola, što predstavlja povećanje od 1,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Pada cena zlata sa rekordnog maksimuma: Ipak, ostaje iznad 3.200 dolara po unci
14.04.2025.•
1
Cene zlata pale su za 0,4 odsto sa rekordnog nivoa od 3.245,42 dolara po unci.
Komentari 14
Prosvetar
luger
Gavril
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar