
Struja poskupljuje, a EPS već ima profit
Stiže nam 1. novembar, datum kada će struja poskupeti osam odsto.

Foto: 021.rs
Reč je o ranije prihvaćenoj obavezi države Srbije prema Međunarodnom monetarnom fondu, sve kako bi se omogućilo da "Elektroprivreda Srbije" funkcioniše na osnovu prihoda od prodaje svojih usluga i roba.
Cilj je da se preduzeće što više poslovno osamostali i tako da se na minimum svede učestalo sufinansiranje iz državnog budžeta. Reč je o četvrtom povećanju cene za poslednjih godinu i po dana koje se odnosi na domaćinstva, dok još nije jasno hoće li i privreda plaćati uvećanu cenu.
Koliko plaćaju preduzeća
Na prvi mah se može steći utisak da država prebrzo dovodi cenu električne energije na nivo koji omogućava ne samo prostu reprodukciju već i investiranje, ali i nakon 1. novembra cena u Srbiji će biti među najnižim u Evropi. Samo u Moldaviji i Ukrajini će ostati niža, dok će, recimo, cena za domaćinstva u Hrvatskoj biti veća za 40, u Sloveniji za 75 odsto.
Da se i ne spominju Nemačka i Holandija gde je cena dva i po puta viša. Izuzetak je Norveška gde je 95 odsto struje iz hidroelektrana i stoga je cena neuobičajeno niska.
Kada je reč o preduzećima, oni već plaćaju znatno višu cenu, 138,6 evra po megavat satu, dok za građane i nakon uvećanja teško da će preći 50 evra. Naravno, mnogo je skuplje onima koji struju previše koriste danju ili obimom potrošnje duboko zalaze u plavu i, ne daj Bože, crvenu zonu.
Na tržištu u okruženju poslednjih dana cena se kreće između 140 i 155 evra po megavatsatu, naravno da su palestinsko-izraelski sukobi podstakli cene svih energenata nagore, pa i struje. Do pre tri nedelje struja se iz inostranstva mogla uvesti za 110 evra.
Izvanredna hidrologija
Čini se da cena struje za privredu nije niska, veliko je pitanje treba li je povećavati, tim pre što ove godine izvoz, tradicionalno slaba tačka srpske ekonomije, šalje grozne signale. Primetno se snižava, razlog je snažan pad potražnje iz evropskih država, posebno iz naših najvećih partnera Nemačke i Italije. Narednih meseci ovaj trend će se ne samo produžiti, već i intenzivirati, pa je zaista upitno dodatno povećavati namet privredi.
Sa druge strane, EPS beleži neočekivano dobre rezultate. Tokom prvih šest meseci ostvario je profit od čak 526 miliona evra. Razlog je rekordno dobra hidrološka godina, pa su hidroelektrane, čija proizvodna cena energije je daleko najniža, tržištu ponudile struje za 43 odsto više nego lane u istom periodu, a i prošle godine hidrologija je bila povoljnija od prosečne. Dobro je da su i trenutne hidrološke prilike izvanredne, sve akumulacije pri hidroelektranama su maksimalno pune.
Teške posledice
Da ne bude zabune, dugogodišnje slabo vođenje EPS-a ostavilo je teške posledice. Mada smo pre samo desetak godina mogli dnevno da proizvedemo i po 130 miliona kilovata struje, pitanje je da li danas možemo i 110 miliona, pogotovo ako bi ovaj, ne baš preveliki, nivo proizvodnje trebalo kontinuirano održavati deset dana.
Termosektor srpske energetike je ozbiljno uzdrman, a on godišnje u proseku obezbeđuje 70 odsto ukupne domaće proizvodnje struje. Na hidroelektrane otpada čirka 28 odsto i najviše što mogu je da se njihov udeo, u vanredno povoljnim okolnostima, uveća na 35-36 odsto.
Nije malo, ali je nedovoljno ako zimi jače zahladi i dnevna potrošnja premaši 105 ili 110 miliona kilovatsati. Neobično velika proizvodnja hidrosektora je EPS-u omogućila da solidno zaradi. Dosadašnjim poskupljenjima pomogla je i država. Samo za prvih šest meseci profit EPS-a iznosi 526 miliona evra. Prethodnih godina ovo preduzeće je ili bilo u gubitku ili je profit iznosio 60 do 70 miliona evra, dok je samo pojedinih sezona dostizao 130 miliona.
Prilika za ulaganje
Gotovo je izvesno da će na kraju godine profit dostići i milijardu, posebno ako struja 1. novembra poskupi. Tu se, svakako, nameće pitanje šta sa tolikim novcem? Najgore bi bilo da, kako često rade javna preduzeća, gro profita prebace u državni budžet. Cena struje se povećava, a to je samo segment transformacije srpske elektroprivrede, upravo stoga da bi se EPS što više osamostalio.
Suština je da pređe u investiranje delom i iz sopstvenih sredstava. Drugim rečima, profit treba uložiti u obnovu postojećih i podizanje novih pogona. Čini se da je prilika da "Elektroprivreda Srbije" krene u investiranje. Vreme je da se u srpsku energetiku ulaže, preciznije da to ne radi država putem inozaduženja.
Dobrodošle su nam strane investicije, ali u Srbiji je veći deo elektroprivrede u državnom vlasništvu, i ako se želi sačuvati ovakva vlasnička struktura, mora se ulagati. U suprotnom, doći će do preuzimanja tržišta od strane ostalih investitora.
Buduća vlasnička struktura
Upravo je pravo vreme za ulaganje. Srbija se sve brže transformiše ka obnovljivim izvorima energije, i potrebno je da se mnogo ulaže u energetske kapacitete koji koriste vetar i sunce. Prethodno, treba obezbediti kapacitete za balansiranje energije u slučaju kada je proizvodnja iz ovih izvora nedovoljna ili prevelika. U Srbiji je za te potrebe određena buduća reverzibilna hidroelektrana Bistrica.
Kako je reč o značajnoj investiciji, država planira angažovanje stranog partnera. No, polugodišnji profit govori nam da ni finansijski kapaciteti EPS-a ne moraju biti skromni. Odavno je poznato da stručni kapaciteti za tako ozbiljan posao kao što je izgradnja hidroelektrane postoje. Zar nije bolje da sami gradimo energetske objekte, kako smo, uostalom, decenijama radili ne samo na domaćem terenu, već i širom sveta?
Na svako poskupljenje građani gledaju negativno, jer ih direktno pogađa, pogotovo kada je reč o energiji čije poskupljenje utiče i na cene drugih proizvoda, pa gotovo sve poskupi. Čini se da bi predstojeći skok cene struje bio prihvaćen pre svega ako bi EPS nastavio da uvećava profit i taj novac počeo da ulaže u nove pogone. Tim pre što je vreme za investicije u obnovljive izvore energije, hidrokapacitete za balansiranje, i deo sredstava iz cene struje treba odvojiti i za modernizaciju elektromreže.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Rok za prijavu za subvencije ističe, poljoprivrednici očekuju isplatu do kraja meseca
25.03.2025.•
2
Rok za prijavu za subvencije od 18.000 dinara po hektaru u Srbiji ističe danas, 25. marta.
Dogovor Vlade i odgajivača svinja i živine o rešavanju problema: Subvencije, plan za kreiranje mera
25.03.2025.•
1
Predstavnici Vlade Srbije i predstavnici udruženja odgajivača svinja i živine su se dogovorili o donošenju kratkoročnih mera koje bi doprinele prevazilaženju pojedinih problema.
Potpisani prvi ugovori za "stanove za mlade", skoro 1.800 prijava
25.03.2025.•
6
U Poštanskoj štedionici u Beogradu su potpisana prva četiri ugovora o subvencionisanim stambenim kreditima za mlade od 20 do 35 godina.
Poskupljuje struja za privrednike - šta će to značiti za ostale cene i inflaciju?
25.03.2025.•
9
Od početka ove godine u pojedinim gradovima i opštinama u Srbiji povećane su cene vode, iznošenja smeća, poreza na imovinu, zatim je nedavno država povećala akcize na gorivo, duvan, grejanje na gas...
Do sada za jeftinije stambene kredite apliciralo 1.566 mladih: Evo šta je najpopularnije
25.03.2025.•
4
Banci Poštanske štedionice koja je prva u Srbiji uzela učešće u programu povoljnih stambenih kredita za mlade do juče u 11 časova je podneto 1.566 zahteva.
Pad prodaje Teslinih vozila u Evropi, Maskovu firmu prestigli Folksvagen, BMW i rivali iz Kine
25.03.2025.•
1
Prodaja Teslinih vozila u Evropi je u padu, a američku firmu su, prema februarskim podacima, prestigli kako Folksvagen, tako i BMW i rivali iz Kine, pokazuje izveštaj kompanije JATO Dynamics.
Vlada Srbije uputila pismo SAD za novo odlaganje sankcija Naftnoj industriji Srbije
24.03.2025.•
3
Vlada Srbije uputila je pismo administraciji predsednika Donalda Trampa u kojem podržava zahtev Naftne industrije Srbije da ponovo bude odložena primena sankcija koje su SAD uvele toj kompaniji.
Pomama za solarnim energanama
24.03.2025.•
4
Nesporno je da je prelazak na obnovljive izvore energije trend naročito izražen u Evropi, pa je prirodno da se i Srbija sa fosilnih preorijentiše na moderne energetske pogone.
Odbor za finansije predložio Ivicu Gavrilovića za predsednika Saveta Državne revizorske institucije
24.03.2025.•
0
Odbor Skupštine Srbije za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava predložio je Skupštini da izabere Ivicu Gavrilovića za predsednika Saveta Državne revizorske institucije.
Šestogodišnjak i desetogodišnjak vlasnici dve novosadske firme: Koliko je takvih kompanija u Srbiji
24.03.2025.•
19
Tačno 171 firma u Srbiji u vlasničkoj strukturi ima makar jedno dete.
Jedna od najcenjenijih investicionih zlatnih kovanica: Koja je cena dukata Franc Jozef u Srbiji?
23.03.2025.•
5
Dukat Franc Jozef predstavlja jednu od najcenjenijih investicionih zlatnih kovanica na srpskom tržištu.
VIDEO Tesla opozvala više od 46.000 "sajbertrak" vozila: Karoserija može otpasti tokom vožnje
23.03.2025.•
3
Američki proizvođač električnih automobila "Tesla" opozvao je više od 46.000 svojih "sajbertrak" vozila zbog problema sa karoserijom koji bi mogle da ugroze bezbednost.
Poskupljuje li struja za privrednike: Nova metodologija obračuna nekima neprihvatljiva
22.03.2025.•
8
Elektroprivreda Srbije je dostavila preduzećima nove ponude za snabdevanje električnom energijom, koje predviđaju rast cena od osam do 12 odsto.
Direktor PIO fonda: Raste naplata doprinosa, država dotira više od petine penzija
22.03.2025.•
8
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) je do polovine marta naplatio oko 192,3 milijarde dinara doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Pravo na reklamaciju građani imaju i kod polovne robe, ali ne sve: O čemu je reč?
22.03.2025.•
3
Potrošači, po zakonu, imaju pravo i na reklamaciju kada kupuju polovnu robu, a ne samo novu - kako se često misli.
Mraz naneo štetu kajsiji: Koliki će biti gubici?
22.03.2025.•
1
Jak mraz proteklih dana uzrokovao je štete u voćnjacima širom Srbije.
Iz budžetske rezerve za Ekspo: Preusmereno 160 miliona za organizaciju događaja
22.03.2025.•
6
Generalnom sekretarijatu Vlade preusmereno je 160 miliona dinara iz budžetske rezerve za organizovanje događaja povezanog sa izložbom Ekspo 2027.
Nove cene goriva: Dizel jeftiniji, benzin košta isto kao prošle nedelje
21.03.2025.•
1
Vlada Srbije objavila je nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova, do sledećeg petka, 28. marta u isto vreme.
Smanjuje se broj grla svih vrsta stoke u Srbiji, osim ovaca
21.03.2025.•
8
U prethodnom desetogodišnjem periodu od 2015. do 2024. godine u Srbiji je primetan pad broja grla kod svih vrsta stoke, osim kod ovaca.
U Kragujevcu će se proizvoditi i električni "citroen C3"
20.03.2025.•
12
Osim "grande pande", u Kragujevcu će se proizvoditi još jedan novi model i brend - počela je montaža električnog "citroena C3".
Farmaceutska industrija u Srbiji - narod na lečenju
20.03.2025.•
5
Na prvi pogled deluje impresivno da u Srbiji ima čak 51 proizvođač u oblasti farmaceutske industrije. Čovek bi pomislio da je reč o divu u ovoj važnoj i veoma profitabilnoj delatnosti.
Komentari 23
Mr Pit & 12 guslaca
(Мр Пит & 12 'гуслача')
Dr Miggyy
Струја од новембра поскупљује за 8% у просеку, а цена ће износити и то: без пореза и такси 10,26 динара/kWh (односно 14,29 динара/kWh са порезима и таксама). Oвo поскупљење је дело ММФ, а не наших власти. Оправдање је што је струја јефтинија него у ЕУ, а заборављају да је и наша плата, нижа у просеку, за 6-15 пута. Овакав поступак ΛV и Брнабић показује колико им је стало до стандарда својих гласача. Цене су подигнуте до небеса (од Нове године за више од 25%), а пензије су порасле за 12,1%, а хвале се да су пензије никада веће у историји Србије, а износи у просеку 37,825 највећих. Када грађани плате све дажбине, стан, телефон, струја, вода и ваздух, шта им остаје за храну и гардеробу, то ће израчунати поменути наши највећи функционери ΛV и Брнабић. Гласачи гладни неће моћи да дођу до гласачког места, паметњаковићи. Струја у Србији за домаћинства је скупља од струје у Турској, БиХ, С. Македонији, Албанији, Мађарској, Црној Гори, Републици Српској, Украјини, Молдавији и КиМ..
Blaža
za našu prosečnu platu možemo po sadašnjim cenama da kupimo oko 9.333KW struje
Nemac gde je skuplja za dva i po puta od naše cene može za svoju prosečnu platu da kupi u NEMAČKOJ oko 12.000KW
da razjasnimo,nama je hrana,energenti,cigarete,alkohol...najskuplji u evropi.To pokazuje kupovna moć istih
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar