
"Predizborni" budžet za 2024. godinu: Hoće li se isplatiti zaduživanje za Ekspo i Nacionalni stadion
Odbor za finansije usvojio je Predlog zakona o budžetu za narednu godinu, koji, između ostalog, predviđa oko 600 milijardi dinara za kapitalne investicije.

Foto: FoNet (Zoran Mrđa)
Ipak, iako je Fiskalni savet izneo ocenu da je, pod određenim uslovima, predlog ekonomski dobar, mišljenja je da je bilo prostora za veće smanjenje deficita, piše Danas.
Iz Fiskalnog saveta takođe su naveli da je u planu zaduživanje Srbije sa dodatnih 6,5 milijardi evra, što je potvrdio i ministar finansija Siniša Mali.
"Mi planiramo za sve ove projekte, ako bude potrebno, da se zadužimo šest milijardi, tu su u pravu. Ali su zaboravili da kažu da ćemo u međuvremenu vratiti 4,5 milijarde, kao što je predviđeno budžetom", tvrdi ministar.
Osim toga, Mali ističe da, čak i kada se zadužimo, novac ide u kapitalne investicije, odnosno u ono od čega, prema njegovim rečima, građani Srbije imaju koristi.
Ipak, profesor na fakultetu Fefa Goran Radosavljević ocenjuje da mnogi projekti uračunati u budžet nisu važni za građane, te da bi sredstva mogla da budu racionalnije raspoređena.
"Budžet za 2024. je izborni budžet, u njega je stavljeno šta god, ali posle izbora ćemo videti kako će on zaista izgledati. Mnoge projekte treba uzeti sa rezervom", kaže on.
Dodaje i da su projekti Nacionalnog stadiona i Ekspo izložbi prioriteti za vlast, a ne za Srbiju.
"Postoji bitnijih projekata, počev od obrazovanja pa preko raznih drugih vrsta infrastrukture. Ipak, ostaje pitanje za vlast kuda ide njihova politika, i čemu investiranje u takve projekte – koji ne mogu biti isplativi", kaže Radosavljević.
Osvrćući se na izjavu ministra da će deo sredstava biti vraćen, profesor ističe da to nema veze sa deficitom, napominjući da je Fiskalni savet izneo opravdane opaske kada je reč o budućem budžetu.
"To što će 4,5 milijarde biti vraćeno nema veze sa visokim deficitom. To je skretanje pažnje sa onoga što je Fiskalni savet dobro primetio. Deficit će biti veliki, a on je visok već nekoliko godina. Da budžet nije predizborni, verovatno bi deficit bio manji", smatra sagovornik Danasa.
Radosavljević dodaje i da je teško govoriti o budžetu kada se rade izmene po nekoliko puta godišnje.
"Samo nedelju dana nakon prethodne izmene predsednik je rekao da će dati dodatni novac penzionerima, te u rebalans budžeta ti troškovi nisu ušli. Budžet se menja u skladu sa potrebama vlasti, a pretpostavljam da će, ukoliko ista koalicija bude formirala vlast i posle izbora, praviti budžet koji će biti drugačiji od ovog sada. Možda sa manjim, možda sa većim deficitom. Deluje da se u trenutnom planu nisu mnogo obazirali na deficit, javni dug i ostale stvari na koje je normalno obratiti pažnju prilikom izrade budžeta. Gledali su koje rupe je potrebno popuniti, i gde investirati prema svojim prioritetima", upozorava on.
Po pitanju mogućnosti ulaganja u rentabilnije grane privrede, sa Radosavljevićem je saglasan i ekonomista Saša Đogović, koji smatra da je u planu opredeljivanje značajnih sredstava za projekte za koje nije sigurno da će se isplatiti.
"Kada je u pitanju Nacionalni stadion, pametnije bi bilo da se izdvojilo za poljoprivredu, povećanje subvencija, podsticaj stočnog fonda, sistema za navodnjavanje i bilo koje druge vrste infrastrukturnih projekata", smatra on.
Đogović dodaje i da je trebalo da budu stimulisana javno-privatna partnerstva u domenu energetike, "gde bi se kapital oplođivao, umesto da se realizuje mrtav kapital kao što je stadion".
"Tačno je da će biti komercijalnog sadržaja, ali ako hoćemo da razvijamo i jug Srbije, to zahteva značajno ulaganje u poljoprivredu, turizam, energetiku, i to u saradnji sa lokalnom samoupravom. Svakako da postoje drugi privredni segmenti na kojima bi budžetska sredstva mogla bolje da se iskoriste, u funkciji razvoja privrede", kaže sagovornik Danasa.
Takođe, govoreći o projektima kao što je Ekspo, Đogović ističe da će on biti "bum" prve godine kada u toku bude izložba, u segmentima kao što su turizam i maloprodajni promet, ali da ostaje pitanje kako će se čitav prostor na duže staze koristiti.
Sa druge strane, komentarišući predstojeće prognoze zaduživanja, smatra da ćemo u narednom periodu imati skuplji dug, odnosno, da će kamatna stopa na nove zajmove biti veća.
"Fiskalni savet je rekao da nam je potrebno oko 4,8 milijardi evra za otplatu dela starih dugova, a 1,7 milijardi za finansiranje budžetskog deficita, što je oko 6,5 milijardi zaduženja u narednoj godini. Tih 4,8 milijardi zadužićemo se da otplatimo stare dugove, s tim što će kamatna stopa verovatno biti viša nego u prethodnom periodu kada su se uzimali krediti", poručuje Đogović.
Nasuprot tome, ekonomista Ivan Nikolić ističe da je jedno pitanje zaduživanja, a drugo deficita, i da nema realnih osnova za strepnju da će država imati veće obaveze u narednom periodu.
"Deficit je projektovan da bude niži nego, relativno posmatrano, u BDP-u, rebalansom za ovu godinu. Stoga, nema govora o neodgovornoj potrošnji, odnosno potrošnji koja širi deficit. Čak i prihodi i rashodi su planirani da rastu sporije od nominalnog BDP-a", navodi on.
Nikolić dodaje da je nominalni BDP 8,3, prihodi su planirani 7,2 a rashodi pet odsto.
"S tim u vezi, ne postoji osnov za tvrdnje da se većim deficitom traže veća zaduženja. Vratili smo se najviše na prošlogodišnji deficit, odnosno na deficit planiran za 2023. godinu od 2,8 odsto BDP-a. Veći deficit nije planiran, a takav je stav i MMF-a. Ni nagoveštaja nema sa njihove strane da postoji veća potrošnja države koja bi uzrokovala veće obaveze u budućnosti", tvrdi on.
Osim toga, naglašava da projekti čije se finansiranje predviđa budžetom, mogu samo doprineti rastu naše zemlje, te da su stoga potrebni, posebno sada, u uslovima recesije u Evropi.
"Ukupno posmatrano, infrastrukturni projekti nam omogućuju viši rast nego što je rast Evrozone i Evrope, čak i susednih zemalja, izuzev Hrvatske. To je nešto što nam je potrebno, u recesivnom okruženju u kom nas Evropa vuče naniže, ovo je kanal koji nas održava u pozitivnoj zoni rasta. Štaviše, predviđa se ubrzanje srpskog BDP-a na tri odsto. Iz tog razloga, projekti su potrebni. Ovo je način i jedina mogućnost da održavamo viši rast u odnosu na druge u ovom trenutku. Svako ulaganje u infrastrukturu je dobrodošlo", kaže Nikolić, dodajući da je ulaganje u, recimo Ekspo, pozitivna stvar.
Podsećamo, na predlog budžeta, Fiskalni savet izneo je ocenu da je smanjenje deficita moglo biti i veće, kako bi se osigurala makroekonomska stabilnost i lakše stiglo do deficita od 1,5 odsto BDP-a, koliko je maksimalno propisano fiskalnim pravilima.
Krajnji rezultat budžeta za 2024. godinu je deficit od 197 milijardi dinara ili oko 2,2 odsto BDP-a, što je smanjenje za 30 milijardi dinara ili 0,6 odsto BDP-a u odnosu na ovu godinu.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
APR: Rok za dostavljanje redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja za 2024. kraj marta
29.03.2025.•
0
Krajem marta ističe rok za dostavljanje redovnog finansijskog izveštaja za 2024. godinu.
Koliko su kupci u Srbiji spremni da plate novi automobil?
28.03.2025.•
7
Kupci novih automobila u Srbiji najčešće su spremni da izdvoje do 20.000 evra za novo vozilo, pokazala je anketa na sajtu Polovni automobili, objavljena danas.
Bajatović: Nadam se odlaganju sankcija NIS-u, danas poslednji razgovor advokata i Vlade
28.03.2025.•
1
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je danas da se nada odlaganju sankcija SAD Naftnoj industriji Srbije (NIS), kako je naveo, "i do tri meseca".
Objavljene nove cene goriva: Skuplji i evrodizel i benzin
28.03.2025.•
5
Evrodizel i benzin od danas u 15 časova pa do sledećeg petka u isto vreme biće skuplji u odnosu na prethodnu nedelju.
Vučić: Propali pregovori o sprečavanju sankcija, Srbija u riziku da izgubi pristup sirovoj nafti
27.03.2025.•
48
Srbija se suočava sa rizikom da u petak izgubi pristup sirovoj nafti iz uvoza, jer su propali pregovori o sprečavanju uvođenja sankcija jedinoj rafineriji u zemlji, rekao je predsednik Srbije.
Kako klimatske promene utiču na sektor osiguranja
27.03.2025.•
0
U Beogradu je održana konferencija o trendovima u finansijskom i osiguravajućem sektoru u ovoj godini.
Tramp nakarikao carine Kini, pa ponudio: Smanjiću ih malo ako prodate Tiktok; Oni rekli: "Ne"
27.03.2025.•
2
Kina je odbila danas ponudu predsednika SAD Donalda Trampa da bi joj dao carinske ustupke u zamenu za prodaju aplikacije Tiktok, u vlasništvu kineske firme Bajtdens, nekineskom kupcu.
Bajatović: Očekujem da će ponovo biti odloženo uvođenje sankcija NIS-u
27.03.2025.•
1
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je da očekuje da će biti produžen rok za uvođenje američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS).
Proizvedeni prvi probni primerci električnog "citroena C3" u Kragujevcu
27.03.2025.•
2
Prvi probni primerci električnog automobila "citroen C3" proizvedeni su u fabrici Fiat-Krajsler automobili Srbija u Kragujevcu.
Tramp uvodi carinu od 25 odsto na automobile koji nisu proizvedeni u SAD
27.03.2025.•
0
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da će efektivno uvesti carinu od 25 odsto na sve automobile koji nisu proizvedeni u toj zemlji.
Profesor Arsić: Privredni rast Srbije niži od očekivanog, prognoze sve neizvesnije
26.03.2025.•
3
Makroekonomski trendovi u Srbiji na početku 2025. godine nagoveštavaju lošije rezultate nego 2024. godine.
Rok za prijavu za subvencije ističe, poljoprivrednici očekuju isplatu do kraja meseca
25.03.2025.•
6
Rok za prijavu za subvencije od 18.000 dinara po hektaru u Srbiji ističe danas, 25. marta.
Dogovor Vlade i odgajivača svinja i živine o rešavanju problema: Subvencije, plan za kreiranje mera
25.03.2025.•
2
Predstavnici Vlade Srbije i predstavnici udruženja odgajivača svinja i živine su se dogovorili o donošenju kratkoročnih mera koje bi doprinele prevazilaženju pojedinih problema.
Potpisani prvi ugovori za "stanove za mlade", skoro 1.800 prijava
25.03.2025.•
8
U Poštanskoj štedionici u Beogradu su potpisana prva četiri ugovora o subvencionisanim stambenim kreditima za mlade od 20 do 35 godina.
Poskupljuje struja za privrednike - šta će to značiti za ostale cene i inflaciju?
25.03.2025.•
9
Od početka ove godine u pojedinim gradovima i opštinama u Srbiji povećane su cene vode, iznošenja smeća, poreza na imovinu, zatim je nedavno država povećala akcize na gorivo, duvan, grejanje na gas...
Do sada za jeftinije stambene kredite apliciralo 1.566 mladih: Evo šta je najpopularnije
25.03.2025.•
5
Banci Poštanske štedionice koja je prva u Srbiji uzela učešće u programu povoljnih stambenih kredita za mlade do juče u 11 časova je podneto 1.566 zahteva.
Pad prodaje Teslinih vozila u Evropi, Maskovu firmu prestigli Folksvagen, BMW i rivali iz Kine
25.03.2025.•
1
Prodaja Teslinih vozila u Evropi je u padu, a američku firmu su, prema februarskim podacima, prestigli kako Folksvagen, tako i BMW i rivali iz Kine, pokazuje izveštaj kompanije JATO Dynamics.
Vlada Srbije uputila pismo SAD za novo odlaganje sankcija Naftnoj industriji Srbije
24.03.2025.•
4
Vlada Srbije uputila je pismo administraciji predsednika Donalda Trampa u kojem podržava zahtev Naftne industrije Srbije da ponovo bude odložena primena sankcija koje su SAD uvele toj kompaniji.
Pomama za solarnim energanama
24.03.2025.•
4
Nesporno je da je prelazak na obnovljive izvore energije trend naročito izražen u Evropi, pa je prirodno da se i Srbija sa fosilnih preorijentiše na moderne energetske pogone.
Odbor za finansije predložio Ivicu Gavrilovića za predsednika Saveta Državne revizorske institucije
24.03.2025.•
0
Odbor Skupštine Srbije za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava predložio je Skupštini da izabere Ivicu Gavrilovića za predsednika Saveta Državne revizorske institucije.
Šestogodišnjak i desetogodišnjak vlasnici dve novosadske firme: Koliko je takvih kompanija u Srbiji
24.03.2025.•
19
Tačno 171 firma u Srbiji u vlasničkoj strukturi ima makar jedno dete.
Komentari 13
Rumpelstiltskin
Инспектор Вишекруна
Вероватно и мој!
T
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar