
Novi "Fordov" automobil nekad mogao da se kupi za pola kg zlata, evo koliko bi grama danas koštao
Cena zlata na berzi obara rekorde i trenutno je 2.050 dolara po unci, kaže profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji Ismail Musabegović.

Foto: Pixabay
Ističe da ovakvom vrtoglavom skoku doprinosi rat u Pojasu Gaze i inflacija. Ukazuje da zlato menja cenu, ali ne i vrednost. Kao što je pre stotinu godina novi "Fordov" automobil koštao kao pola kilograma ovog plemenitog metala, tako je i danas, rekao je profesor.
Takođe, ističe, borba sa inflacijom još nije donela očekivane rezultate, tako da je zlato uvek odbrana od inflacije.
Prema njegovim rečima, trenutna cena zlata je 2.050 dolara po unci.
"Sami skokovi cene zlata su vezani za neke geopolitičke globalne događaje. Prvi skok je bio kada je bila pandemija, pa rat u Ukrajini, a sada kombinovano - inflacija plus sukob u Palestini", rekao je za RTS prof. Musabegović.
Zlato, kako kaže, uvek ima neku ulogu koju mi ne vidimo, ali čim njegova cena počne da raste, znači da se nešto dešava i da ćemo u relativno kratkom vremenu saznati šta su uzroci.
Poznati američki investicioni fond "Goldman Saks" procenjuje da ovaj porast nije prolazna stvar, da će cena zlata rasti i tokom cele 2024. godine.
"Ja očekujem da će biti viša cena. Međutim, zlato je kao i svaka druga investicija vrlo podložno promenama cene. Kad investirate, vi nemate sigurnost 100 odsto u bilo koju investiciju. I cena zlata je dnevno u fluktuaciji. Te fluktuacije mogu da budu od deset, petnaest do stotinu dolara razlike, pa onda u zavisnosti šta se dešava, znači nije mirna linija", naveo je prof. Musabegović.
Podsetio je na staro pravilo da zlato menja cenu, ali ne i vrednost.
Kao što je pre sto godina novi "Fordov" automobil koštao kao pola kilograma ovog plemenitog metala, tako je i danas, bez obzira na cenu početkom 1900. godine i današnju, gotovo sto puta veću.
"Početkom 1900. godine prva serija 'Fordovih' automobila koštala je pola kilograma zlata, odnosno 370 dolara tada. Danas ta ista kategorija automobila košta oko 37.000 dolara, što je otprilike sto puta više. Za pola kilograma zlata i tada ste mogli da kupite automobil i sada ista je vrednost, pola kilograma zlata za takav automobil", rekao je profesor.
Trgovci zlatom u našoj zemlji svedoče da je tražnja i kod nas sve veća. Ljudi kupuju zlatne dukate za poklone, za venčanje, krštenje ili neke porodične događaje, ukazuje prof. Musabegović.
"Dukati su različiti, treba razlikovati investiciono zlato od dukata koje potpada u neku drugu kategoriju, jer je njegova čistoća manja, odnosno to je legura koja se vodi kao 986, to je u karatima 14, 18, 22, a investiciono zlato je 24 karata", objasnio je profesor.
Dukat je, podseća, u stvari onaj od 3,49 grama.
Što se tiče dukata Franca Josefa, simbola nekadašnjeg prestiža Austrougarske monarhije, njegova težina je četiri puta veća od običnog - 13,96 grama.
"Cena malog dukata ili dukata iznosi oko 225 do 250 evra, u zavisnosti od cene zlata, dok je veći negde oko 950 evra. To je ipak investicija, s tim što je on podložan kopiranju i ljudi treba budu jako oprezni pri kupovini tih dukata", rekao Musabegović.
Prema njegovim rečima, postoje dva načina da se proceni da li je dukat falsifikat.
"Pošto je zlato metal sa najvećom gustinom, to znači da ima težinu. Nekom preciznom vagicom možete tačno da izmerite i vidite da li je dukat. Ispravan dukat je onaj sa težinom od 3,49 grama, jer su materijali kojima se lažira lakši i ne mogu da postignu tu težinu. Ima i skuplja metoda, kada zlatari proveravaju zlato kiselinom", rekao je Musabegović.
Procenjuje se da centralne banke u svetu trenutno drže više od 35.000 tona zlata. Samo u trezorima Narodne banke Srbije početkom decembra bilo je oko 39,5 tona zlata.
"U svetu se godišnje proizvede oko 3.500 tona, delom recikliranjem starog zlata, a delom eksploatacijom. Kada zlato vadite, vi morate da izvadite milion tona stena da biste dobili četiri grama zlata", rekao je prof. Musabegović.
Najveći proizvođač zlata je Kina, sa oko 348 tona godišnje, zatim Rusija sa 330, a slede Australija, Amerika i Gana.
"Što se tiče čuvanja, to se odnosi na centralne banke. Najveća je količina zlata u federalnim rezervama, preko 8.000 tona, druga je Nemačka sa 3.000 tona i onda idu Francuska, Italija", rekao je profesor.
Prema njegovim rečima, naše rezerve su za naš obim i za našu veličinu zemlje velike.
"Mislim da su uvećane u poslednjih deset godina skoro duplo, tako da nešto malo manje od 40 tona u sefovima naše Narodne banke daju sigurnost i ekonomskoj stabilnosti i vrednosti valuta, jer je po današnjim cenama ta vrednost preko dve milijarde i dvesta-trista miliona evra", naveo je prof. Musabegović.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Odlazak iz Rusije zapadne kompanije koštao skoro 14 milijardi dolara
23.02.2025.•
0
Odlazak iz Rusije koštao je zapadne kompanije skoro 14 milijardi dolara, preneli su ruski mediji.
U Britaniji se svakog dana zatvori jedan pab, traži se hitna akcija vlade
23.02.2025.•
0
U Velikoj Britaniji je tokom prošle godine svakih nedelju dana vrata zauvek zatvorilo prosečno oko šest pabova, što je rezultiralo gubitkom oko 4.500 radnih mesta.
Srbija nema zakon kojim bi nacionalizovala NIS
23.02.2025.•
7
Kako se primiče 25. februar, odnosno dan D za primenu sankcija NIS-u, tako se u javnosti povećava broj spekulacija o mogućim rešenjima.
Samo tri evropske zemlje imaju skuplji dizel od Srbije
23.02.2025.•
10
Poslednje poskupljenje goriva u Srbiji izjednačilo je cene sa onima u razvijenim evropskim državama.
NIN: NIS je Rusima samo deo paketa u pregovorima sa SAD, stav Moskve je da to nije "posao" Srbije
22.02.2025.•
35
Stav Moskve je da rešavanje problema poslovanja Naftne industrije Srbije (NIS) nije "posao" Srbije, već prvenstveno stvar pregovora koji treba da se vode na relaciji Rusije i SAD, piše NIN.
Stočarstvo u Srbiji "zlatnog doba": Više od 50.000 goveda izgubljeno u 2022. godini
21.02.2025.•
4
Broj goveda u Srbiji smanjen je skoro za četiri odsto, dok je broj svinja, ovaca i živine u porastu, pokazuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Objavljene nove cene goriva
21.02.2025.•
7
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Banke u subotu gase račune NIS-a: Da li će biti zatvorene pumpe?
21.02.2025.•
34
Banke u Srbiji odredile su subotu, 22. februar, kao dan kada će zatvoriti račune NIS-a i prestati da obavljaju transakcije s tom firmom, piše Nova ekonomija.
Danas bojkot benzinskih pumpi: "Akcize ne bi smele da budu toliko velike"
21.02.2025.•
16
Inicijativa Politički sindikat pozvala je građane da danas ne sipaju gorivo i bojkotuju benzinske pumpe.
Evropski komesar: Reciprocitet carina sa SAD treba da bude od koristi za sve
20.02.2025.•
0
Ako EU ne odbaci princip recipročnih carina koje američki predsednik želi da uvede, onda taj reciprocitet treba da bude od koristi za sve, izjavio je evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič.
Vučić: Počeo izvoz "fijat pande" iz Kragujevca
20.02.2025.•
15
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je danas počeo izvoz električnih automobila "fijat panda".
Sve veći broj starijih radi i posle penzionisanja: Penzija nedovoljna za život
20.02.2025.•
8
U Srbiji je prosečna penzija znatno ispod polovine prosečne potrošačke korpe, niža je i od minimalne potrošnje.
Gugl će platiti Italiji 326 miliona evra nakon optužbi za utaju poreza
19.02.2025.•
1
Italijanski tužioci danas su saopštili da će obustaviti istragu o utaji poreza protiv kompanije Gugl nakon što je pristala da plati 326 miliona evra u okviru nagodbe.
Veliki pad profita EPS-a
19.02.2025.•
20
Rezultati poslovanja EPS-a u 2024. godini pokazali su nagli pad profitabilnosti - sa 958 miliona evra u 2023. godini profit je pao na svega 200 miliona evra.
NBS: Međugodišnja inflacija u januaru iznosila 4,6 odsto
19.02.2025.•
1
Međugodišnja inflacija je u januaru iznosila 4,6 odsto dok su na mesečnom nivou, cene robe i usluga u okviru indeksa potrošačkih cena u proseku povećane za 0,6 odsto, navodi Narodna banka Srbije.
Efektiva: Sledi bojkot pojedinačnih trgovinskih lanaca na sedam do 10 dana
18.02.2025.•
58
U Srbiji je, nakon jednodnevnog, prošle nedelje održan petodnevni bojkot pet najvećih trgovinskih lanaca.
NIS sutra unapred isplaćuje plate, banke im obustavljaju međunarodna plaćanja 28. februara
18.02.2025.•
16
Poslovodstvo Naftne industrije Srbije (NIS) najavilo je zaposlenima da će u sredu unapred dobiti februarsku platu, piše danas Kompas-info.
Borba za telekomunikacije i uticaj u Srbiji: Kupuj, ne pitaj
18.02.2025.•
6
Mnogo toga je unazad tri decenije pretrpeo ovaj narod, pa se mislilo da ga ništa ne može posebno uzbuditi.
Džonson elektrik vratio skoro milion evra subvencija državi: Bez posla ostaje 300 ljudi
17.02.2025.•
10
Ugovorom iz 2016. godine, Džonson elektrik trebalo ie da ima najmanje 2.400 novih radnika, ali pre nekoliko dana, oko 300 radnika ove fabrike dobilo predlog za sporazumni raskid ugovora o radu.
Odlaganje roka ili uvođenje sankcija NIS-u: Evo šta je realnije
17.02.2025.•
6
Američke sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) za sada zvanično stupaju na snagu 25. februara, odnosno za nedelju dana.
Od Mobtela, preko NIS-a i rudnika bakra u Boru, do SBB-a: Najvrednije kompanije prodate u Srbiji
16.02.2025.•
14
Junajted grupa postigla je dogovor o prodaji SBB-a firmi e& PPF, dok će kompanija Eon TV i prava prenosa sportskih događaja na zapadnom Balkanu u vlasništvu Sport kluba biti prodati Telekomu Srbija.
Komentari 2
Realista
Zemlja čudesa
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar