Kolaps srpske poljoprivrede
Poslednjih meseci o poljoprivredi se u ovdašnjoj javnosti govorilo znatno više nego ranije.
Foto: 021.rs
Čak i u izrazito agrarnoj državi kakva je Srbija, ova grana delatnosti je prilično marginalizovana, skrajnuta. U urbanim sredinama često se doživljava kao nešto zaostalo, prevaziđeno kao tema.
Mada se zna da je udeo agrara u srpskom BDP-u veoma visok, zavisno od metodologije kojom se meri ide i do 20 odsto, doživljavao se kao nešto sporedno, nešto od čega se valja što pre udaljiti.
Vapaji seljaka
Međutim, već nekoliko godina sve su češći i glasniji vapaji seljaka. Ne zna se kome je teže, ratarima, povrtarima, voćarima ili stočarima. U pojedinim granama velika većina paora nije uspela ni da vrati uloženo u proizvodnju, kamoli da zaradi za plaćanje obaveza ili za ulaganje u novi proizvodni ciklus.
Prošla godina bila je u svetu izrazito rodna, pa su cene, pogotovo ratarskih useva, na globalnim berzama niže nego decenijama unazad. Naravno, isti trend je, verovatno i izraženiji, na domaćem terenu. Čini se da su nedaće poljoprivrednika dosegle vrhunac.
Političke stranke su svakako uočile probleme. Mada većina tradicionalno izbegava da se ozbiljnije i kontinuirano bavi agrarom i drži se opšte populacije, ovoga puta nisu mogle ostati slepe i neme. Tim pre što je druga polovina prohujale sezone obeležena intenzivnom (pred)izbornom kampanjom.
Opšta propast
Iz opozicione grupacije najglasniji su bili iz Pokreta slobodnih građana. Dosta bombastično, ne ulazeći u argumentaciju, optužili su aktuelnu vlast da su "poljporivredu doveli u stanje opšte propasti". Reagovala je Ana Brnabić ukazujući da država, suprotno tvrdnjama opozicije, itekako vodi računa o agraru.
Pozvala se na činjenicu da se državne subvencije za agrar već nekoliko godina kontinuirano uvećavaja. Precizirala je da su lane dostigle sedam odsto ukupnog državog budžeta, znatno više nego ikada do sada, a u budžetu za 2024. godinu je predviđena još veća pomoć seljacima.
I zaista, za agrarni budžet biće izdvojeno milijardu evra, ranije se o ovolikoj svoti nije moglo ni razmišljati, ali... Premijerka kao da je prećutala prigovore da je način raspodele državne pomoći samo dodatno produbio jaz između pojedinih grupacija seljana.
Tačnije, put usmeravanja subvencija bio je previše partijski determinisan. Naravno, u pitanju su bogatiji seljaci koji se, po pravilu, približavaju svakoj stranci čim dođe na vlast. Tako je Srpska napredna stranka znatno uvećala članstvo na selu, ali samo među bogatijim paorima, po pravilu neuporedivo češćim korisnicima subvencija spram siromašnijih seljana.
Milijarda evra bogatima
Upečatljiv je primer bilo kreditiranje traktora, ključne mašine za agrarno domaćinstvo. Pomoć je išla i do polovine kupovne cene nove mašine. Teško da je u Srbiji ikada bilo veće pojedinačne podrške seljaku. Subvencije za pojedine kategorije su poticale većim delom iz evrounijskih fondova, dok je nabavka drugih tipova više podsticana domaćim novcem.
Međutim, efekat ove značajne mere je sporan. Razlog je u strukturi korisnika. Ispostavilo se da su mnogo češći korisnici paori koji već poseduju mašinu, čak i dve. Uz pomoć države, kupovali su i treću, potrebnu pre svega jer imaju u vlasništvu i nekoliko stotina hektara ili se, pak, intenzivno bave i pružanjem usluga pranja i drugih priprema zemljišta siromašnijim paorima.
Država je, doduše, pokušala da zabrani ovakve rabote, ali mehanizam zaobilaženja zabrane bio je trivijalno jednostavan: deo imanja se vlasnički prenese na sina ili suprugu koji se, formalno, i pojavljuju pri konkurisanju za subvencije.
Prihod četiri puta niži
Nije sporno da država poslednjih sezona izdvaja dosta za agrar, ali čini se da nije izgradila mehanizam raspodele koji bi novac usmerio tako da korist od pomoći bude optimalna i korektno raspoređena među paorima. Međutim, čini se da je ostao zapostavljen jači argument koji ilustruje pad srpske poljoprivrede, time i loš efekat tekuće ekonomske politike na agrar, selo i seljake.
Vrednost proizvodnje po hektaru poljoprivrednog zemljišta u Srbiji je oko 1.650 dolara. Ako se podsetimo da se u poslednjoj deceniji jugoslovenske države ovaj pokazatelj kretao između 5.700 i 7.450 dolara, vidi se kakav je krah doživeo agrar u zemlji gde još uvek ima 550.000 agrarnih domaćinstava i gde blizu 1,6 miliona stanovništva jedini prihod ima od ove delatnosti.
Zemljišni maksimum
Naravno, da je korist od obrade zemlje neuporedivo manja nego kada je prihod bio tri, četiri puta veći. Posebno je važno pitanje kako je došlo do ovolikog pada, pravog kolapsa. Jedan od većih uzroka je pad udela stočarstva, koje zahteva znatno više rada, ali i donosi mnogo veću dobit od ratarstva.
Pitanje je i kakav je uticaj kolosalne promene u vlasništvu nad poljoprivrednim zemljištem. U nas ne postoji zemljišni maksimum, pa sada imamo tajkune sa više desetina hiljada hektara, ali i blizu 2.000 zemljoposednika sa po više stotina hektara u posedu. I jedni i drugi dominatno se bave biljnom proizvodnjom, gotovo i ne obraćajući pažnju na mnogo zahtevnije stočarstvo.
Posebno je pitanje zašto je prerada agrarnih proizvoda potpuno izdvojena iz matičnih kombinata i zadruga i privatizovani osamostaljeno. Time je agrar ostao bez ključne delatnosti koja je donosila gro prihoda i dobiti.
Tako skrajnuto selo je i država izbegavala, pa je ostalo potpuno nerazvijene infrastrukture. Preciznije kazano, poljoprivreda i selo su duže vreme van interesovanja šire javnosti i zaobiđeni su u državnim planovima.
Takav tretman započet je sa početkom raspada nekadašnje države, a, u manjoj ili većoj meri, sličan tretman su podsticale i sve stranke koje su se posle promena dvehiljaditih smenjivale na vlasti.
Potrebne korenite promene
Srpska napredna stranka je već dvanaestu sezonu kontinuirano na vlasti. Nije ispoljila nameru da učini korenitiji zaokret. Prvih godina vladavine je u ignorisanju agrara i nadmašivala prethodnike.
Tek poslednjih sezona, kada su seljačke nedaće kulminirale, pokušala je pojedinim potezima više da "gasi vatru" nego da radi na sistemskom poboljšanju položaja poljprivrede i sela. Iz takvog pristupa je i uvećanje subvencija, svakako neophodna mera, ali nedovoljna da, bez promene celokupne agrarne politike, reši makar i manje teškoće delatnosti od koje zavisi bezmalo dva miliona žitelja Srbije.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Menjaće se izgled novčanica evra: Na njima Marija Kiri, Betoven, Da Vinči, ptice i životinje...
02.02.2025.•
3
Evropska centralna banka (ECB) odabrala je preliminarni dizajn novih novčanica evra koji uključuje ptice, reke i poznate ljude poput Marije Kiri i Leonarda da Vinčija.
Tramp odlučio: Uvodi carine Meksiku, Kanadi i Kini, odmah usledio odgovor i protivmere
02.02.2025.•
0
Američki predsednik Donald Tramp uvodi carine na svu robu uvezenu iz tri najveća trgovinska partnera - Kine, Meksika i Kanade.
Objavljen poreski kalendar za februar: Ovo su obaveze koje prve dolaze na naplatu
02.02.2025.•
0
Poreska uprava objavila je kalendar poreskih obaveza firmi za februar.
Vlasnicima oldtajmera olakšava se registracija njihovih ljubimaca: Evo i kako
01.02.2025.•
3
Pravilnik o utvrđivanju statusa od istorijskog značaja kojim se olakšava registracija i tehnički pregled za oldtajmera, stupio je 20. januara na snagu.
Fič potvrdio kreditni rejting Srbije
01.02.2025.•
0
Kreditna agencija Fič rejting potvrdila je kreditni rejting Srbije na nivou BB i zadržala pozitivne izglede za njegovo dalje povećanje.
U Juri pala prodaja za 45 odsto: Radnicima nude plaćeno odsustvo ili raskid ugovora uz otpremninu
31.01.2025.•
8
Kompanija Jura u Leskovcu zbog smanjenja prodaje svojih proizvoda nudi radnicima plaćeno odsustvo ili sporazumni raskid ugovora uz otpremnine, objavila je uprava te kompanije.
Rast BDP-a Srbije u četvrtom kvartalu prošle godine bio 3,3 odsto
31.01.2025.•
2
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u četvrtom kvartalu 2024. godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 3,3 odsto.
Objavljene nove cene goriva
31.01.2025.•
2
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti do sledećeg petka, 7. februara.
Fajnenšel tajms: EU razmatra mogućnost kupovine ruskog gasa
31.01.2025.•
8
Zvaničnici Evropske unije (EU) razmatraju mogućnost obnavljanja kupovine ruskog gasa u sklopu potencijalnog sporazuma za okončanje rusko-ukrajinskog rata, objavio je Fajnenšel tajms.
Uoči bojkota trgovački lanac u Hrvatskoj snižava cene 250 proizvoda
30.01.2025.•
3
Jedan od najvećih maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj, Konzum saopštio je danas, uoči najavljenog bojkota trgovina, da će od subote sniziti i zaključati cene 250 domaćih proizvoda.
Evropska centralna banka snizila kamate
30.01.2025.•
1
Evropska centralna banka (ECB) smanjila je danas tri ključne kamatne stope za 25 baznih poena.
Vlasnik "Večernjih novosti" sada vlasnik i "Politike"
30.01.2025.•
6
Dnevni list Politika je u stopostotnom vlasništvu firme Media 026, biznismena Bobana Rajića iz Vučaka kod Smedereva, objavilo je danas Udruženje novinara Srbije (UNS).
Bojkot velikih trgovinskih lanaca u petak: Šta je potrebno da bi on uspeo?
30.01.2025.•
64
Udruženje za zaštitu potrošača Efektiva pozvalo je građane Srbije na bojkot velikih trgovinskih lanaca u petak, 31. januara.
Država pomaže bogatima - i u saobraćaju
29.01.2025.•
11
Nedavno se oglasilo Udruženje uvoznika automobila sa predlogom da država izmeni način subvencionisanja kupovine električnih vozila.
Ministarstvo prosvete: Potpisan kolektivni ugovor za visoko obrazovanje
29.01.2025.•
5
U Vladi Srbije potpisan je Poseban kolektivni ugovor kojim se izjednačavaju prava zaposlenih u visokom obrazovanju sa pravima zaposlenih u ostalim nivoima obrazovanja, navodi Ministarstvo prosvete.
Sa tržišta Srbije povučena vozila "fiat panda" i "fiat 500": Nisu bezbedna
29.01.2025.•
9
Sa tržišta Srbije povlače se putnička vozila "fiat panda" i "fiat 500", zbog rizika od povreda, navodi se na sajtu NEPRO Ministarstva trgovine turizma i telekomunikacija.
Masovno povlačenje Koka-kolinih proizvoda u Evropi zbog previše hlorata
28.01.2025.•
3
Evropski proizvođač Koka-kole u Belgiji objavio je masovan opoziv proizvoda u Evropi, zbog suviše visokog nivoa hlorata.
Nvidia u jednom danu izgubila 600 milijardi dolara - najveći dnevni pad u istoriji SAD
28.01.2025.•
2
Američka tehnološka kompanija Nvidia izgubila je gotovo 600 milijardi dolara juče, što je najveći dnevni pad bilo koje kompanije u istoriji SAD.
Budžet dvostruko manji, turističke organizacije zabrinute: Šta se dešava sa turističkim vaučerima?
26.01.2025.•
10
Budžetom za ovu godinu predviđeno je 500 miliona dinara za podelu turističkih vaučera, odnosno 100.000 vaučera po 5.000 dinara što je mnogo manje nego prethodne godine.
Brzinsko donošenje leks specijalisa za Expo i nesreća u Novom Sadu: Ima neka ne tako tajna veza
26.01.2025.•
32
U skupštinsku proceduru stigao je Predlog zakona kojim se menja ranije donet poseban zakon (leks specijalis) za izgradnju objekata u okviru izložbe "Expo 2027".
Čak 92 odsto svih kupljenih nekretnina plaćeno kešom
26.01.2025.•
25
Čak 92 odsto svih kupljenih nepokretnosti u prvoj polovini prošle godine plaćeno je kešom, pokazao je izveštaj Republičkog geodetskog zavoda o regulisanom sistemu tržišta nepokretnosti.
Komentari 38
Dogodine u Botošu
Aca
Неко образован
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar