
Srpski seljak je sam: Šta nam govore niske cene ratarskih useva
Nema sreće za poljoprivrednike u Srbiji.

Foto: 021.rs
Prošla godina je bila sasvim solidna kada je reč o prinosu osnovnih ratarskih useva, ali cene na svetskom tržištu su već duže vreme izuzetno niske.
Paori gotovo da i nemaju veće materijalne koristi od bogatog roda. Potražnja svetskih kupaca za pojedinim usevima je drastično smanjena, pa je, primera radi, veoma teško prodati pšenicu ili suncokret, mada je cena oba useva među nižim u poslednjih 15 godina.
Kuda sa pšenicom
Situacija sa pšenicom je kritična. Seljaci je rado seju s obzirom na to da ima nezamenjivu ulogu u plodoredu, ali veće dobiti od obimnog uzgoja ove kulture u Srbiji nema. Dodatna nevolja je sklonost srpskog seljaka da se u što većoj meri osloni upravo na glavnu hlebnu sirovinu čim se na svetskoj berzi cena uočljivije uveća. No, kako se cene menjaju, dođe i do pada kada prodavac ima male vajde od posla.
Trenutno srpski poljoprivrednik ne zna šta da radi se ogromnim količinama osnovnog useva. Tim pre što se nadovezalo više godina dobre žetve, a umanjene potražnje svetskih potrošača.
Jesen 2022. ostaće za pamćenje ovdašnjem paoru. Cena tone žita na svetskom tržištu je dostizala i 330 evra, na domaćem se prodavalo i po 42 i 43 dinara za kilogram. U Srbiji, tradicionalnom izvozniku, u to vreme je bilo oko 1,4 miliona tona pšenice za eksport.
Ali, vođeni ubičajenom logikom da je u sred zime ili na proleće cena primetno viša nego prethodne jeseni, paori su se ređe odlučivali na prodaju. Nisu trgovci jedini koji obožavaju ekstra zaradu, i seljaci vole lovu...
Pogrešna kalkulacija
Paori su kalkulisali veliku dobit, pa su u jesenjoj setvi 2022. ovim usevom posejali čak 720.000 hektara, 40 odsto više nego što je uobičajeno. Dodatni razlog je što se u Srbiji koristi seme "sa tavana" i redukuje upotreba đubriva kako bi uzgoj bio jeftiniji. To je u slučaju pšenice jednostavno, ali smanjuje prinos i, još izraženije, vodi padu kvaliteta roda.
Država je takođe odigrala rđavo. Kada je počeo rat u Ukrajini, loše procenjujući situaciju sa prehrambenim rezervama, zabranila je izvoz, mada višak pšenice ni u jednom trenutku nije pao ispod 1,2 miliona tona.
Naravno da nedaća nikada ne dolazi sama. Pad tova svinja doveo je i do smanjene upotrebe pšenice za ishranu stoke, što je, inače, praksa u krajevima južno od Save i Dunava. Tako smo juli prošle godine dočekali sa 1,2 miliona neprodatih zaliha i još je rodilo 3,45 miliona tona. Kako naše godišnje potrebe nisu veće od 1,55 miliona tona, na lageru je, kada se izdvoji roba za domaće potrebe, ležalo 3,1 milion tona viška, odnosno za izvoz.
Prividno bolje
Problem je što je na svetskim berzama došlo do pada cene na otprilike 210 evra, a te cene su i danas. U tri poslednja lanjska meseca jedva da se izvezlo 600.000 tona, pa je u Srbiji još oko 2,3 miliona tona viška. S obzirom na cenu, izvoz je na granici isplativosti.
Seljaci su reagovali smanjujući jesenas setvu za 18 odsto, na cirka 590.000 hektara, što je još uvek primetno iznad uobičajenih površina. Ceni se da bi u julu, sa novim rodom, višak za izvoz mogao dostići i 3,3 miliona tona, a velikih problema biće sa skladištenjem. Jednostavno, cela organizacija uzgoja pšenice u nas počiva na izvozu odakle su godinama pristizali i profit i devize.
Sa kukuruzom je situacija samo na prvi pogled bolja. Posle kraćeg zastoja, u drugoj polovini prošle godine su sa svetskih berzi počele da pristižu veće porudžbine, pa smo u tri meseca prodali gotovo 750.000 tona. No, lanjskih 6,8 miliona tona roda omogućava inoplasman oko 2,8 miliona tona.
Već ima porudžbina i za veće količine od izvezenih. Problem je u ceni. Teško je na svetskim berzama dobtiti više od 165 evra, pa se i cena srpskom seljaku kreće između 17 i 18,5 dinara po kilogramu. A samo dve sezone ranije dostizala je i 290 evra, odnosno 32 dinara.
Seljačka dilema
Srpskom seljaku je zaista teško da odluči šta da radi. Dilema je prodati robu bez zarade, tek da se obezbedi novac za setvu novog roda, ili gomilati zalihe i čekati bolju cenu, bez bilo kakvih garancija da će se i kada ona dogoditi.
Šta bi mogla biti pouka dugog i neizvesnog iščekivanja viših cena? Rizično je osloniti se na izvoz osnovnih ratarskih useva. Na njih se oslanjaju samo veliki farmeri koji obrađuju i po 20.000-30.000 hektara zemlje. Obimom uzgoja postižu toliko nisku jediničnu proizvodnu cenu da i u ovako teškim godinama imaju (solidnu) zaradu, a kada cena skoči zarađuju ekstremno!
Najgora pozicija
Sitan seljak, slučaj je to i EU, gde je limit vlasništva nad zemljom ograničen na najviše 300 hektara (u Danskoj), mnogo više se oslanja na, prvenstveno niže, faze prerade, a sa krupnijim prerađivačem i trgovcem skupa izalazi na tržište i, po unapred definisanoj šemi, dele profit.
Srpski seljak je sitan, sveden samo na zemljodelanje i sam. Najgora pozicija, pogotovo kada su cene na berzama niske.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Apple planira da u 2026. preseli proizvodnju svih telefona za američko tržište u Indiju
27.04.2025.•
0
Američka tehnološka kompanija Apple planira da do kraja sledeće godine premesti proizvodnju svih iPhone-a za američko tržište u Indiju.
Globalna kriza za domaću upotrebu: Lošija prognoza MMF-a za Srbiju zbog protesta ili carinskog rata?
27.04.2025.•
3
Ovogodišnji prolećni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svetske banke dolazi u vreme velikih globalnih geopolitičkih neizvesnosti.
Kompanije će početi da zapošljavaju virtuelne AI radnike već od 2026.
27.04.2025.•
1
Velike korporacije će već od sledeće godine početi da zapošljavaju virtuelne zaposlene koje je stvorila veštačka inteligencija (AI) i to na puno radno vreme.
Kalifornija postala četvrta najjača globalna ekonomska sila, pretekla Japan
27.04.2025.•
4
Američka savezna država Kalifornija zvanično je pretekla ekonomiju Japana i trenutno je četvrta najjača globalna ekonomska sila.
Janafu na još 60 produžena licenca za transport nafte u Srbiji
27.04.2025.•
0
Društvo Jadranski naftovod (JANAF) saopštilo je da mu je na 60 dana produžena licenca za transport nafte u rafineriju u Pančevu u Srbiji koja je u vlasništvu Naftne industrije Srbije (NIS).
Zašto je malo odobrenih kredita za mlade: Nepoverenje naroda ili nestašica odgovarajućih stanova?
27.04.2025.•
8
Ugovoreno je 165 kredita za stanove, još 256 je odobreno, a 579 zahteva je u obradi, prema rečima Aleksandra Vučića.
Četiri srpska grada potencijalni magneti za strane investicije: Među njima i Novi Sad
27.04.2025.•
1
Na osnovu najnovijeg izveštaja fDi Intelligence za 2025, četiri srpska grada našla su se među najatraktivnijim destinacijama za strane direktne investicije (FDI).
Šejn i Temu podigli cene zbog Trampovih carina: Evo šta treba znati
27.04.2025.•
0
Šejn i Temu, veliki internet prodavci poznati po izuzetno niskim cenama, podigli su cene određenih proizvoda nakon što je Donald Tramp uveo visoke carine na kinesku robu.
Anet Kjobe je nova šefica misije MMF-a za Srbiju
26.04.2025.•
0
Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je da je za novu šeficu misije MMF za Srbiju imenovana Anet Kjobe.
Donald Tramp Mlađi stigao u Beograd: Razgovarao sa privrednicima
26.04.2025.•
21
Donald Tramp Junior se u Beogradu sastao sa privrednicima u Privrednoj komori Srbije (PKS).
Ministarstvo poljoprivrede raspisalo javni poziv za nabavku novih traktora
26.04.2025.•
5
Uprava za agrarna plaćanja Ministarstva poljoprivrede Srbije raspisala je javni poziv za podnošenje zahteva za nabavku novih traktora za 2025. godinu.
Manja prodaja novih automobila u EU
26.04.2025.•
2
Registracija novih automobila u Evropskoj uniji (EU) opala je za prva tri meseca ove godine 1,9 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine.
Digital Day 2025: Povratak čoveka u centar digitalne revolucije
26.04.2025.•
0
U vreme kada veštačka inteligencija preuzima primat u digitalnom svetu, konferencija Digital Day 2025 donosi ključno pitanje: kako zadržati ljudski faktor u centru tehnološkog napretka?
Američka "popustljivost" prema NIS-u: Srbija plaća odlaganje sankcija preko lobista?
26.04.2025.•
12
Naftna industrija Srbije (NIS) dobila je danas treće odlaganje uvođenja američkih sankcija, kojima je zaprećeno zbog većinskog ruskog vlasništva u toj kompaniji.
Sankcije NIS-u ponovo odložene
26.04.2025.•
2
Sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) ponovo su odložene.
Asocijacija potrošača Srbije: Godinama upozoravamo da sir sa palminim uljem mora da bude obeležen
25.04.2025.•
0
Predsednik Nacionalne asocijacije potrošača Srbije Goran Papović kaže da je ta institucija godinama upozoravala inspekciju da je potrebno uraditi ozbiljne analize proivoda pod etketom sira.
Vlada Srbije zatražila novo odlaganje sankcija NIS-u
25.04.2025.•
2
Vlada Srbije uputila je pismo Кancelariji za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD kojim se traži odlaganje pune primene sankcija Naftnoj industriji Srbije za najmanje 90 dana.
Objavljene nove cene goriva
25.04.2025.•
3
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 sati.
Britanija zabranila izvoz džojstika u Rusiju
25.04.2025.•
7
Britanska vlada zabranila je izvoz džojstika za igraće konzole u Rusiju, za koje kaže da se koriste za pilotiranje dronova na prvoj liniji fronta u Ukrajini.
Strela iz Obrenovca kupuje Lastu
24.04.2025.•
0
Saobraćajno preduzeće Lasta uskoro će preći u većinsko vlasništvo Strele iz Obrenovca, sudeći prema upravo obelodanjenoj nameri o preuzimanju 83,23 odsto akcija Laste.
Glamočić: Ciljevi su smanjenje aflatoksina, pošteno deklarisanje proizvoda i uvoz priplodnih grla
24.04.2025.•
3
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić kaže da su tri cilja za prvih 100 dana rada Vlade - uvoz priplodnih grla, pre svega svinja, rešenje za smanjenje aflatoksina i "pošteno" deklarisanje proizvoda.
Komentari 12
Pićuka
Ssy
Trole
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar