
Kina čuva tajnu rekordne cene zlata
Ovih dana cena zlata se kreće oko 2.240 dolara za uncu, što je otprilike 140 dolara manje nego pre tri meseca.

Foto: Pixabay
Ipak, reč je o istorijski rekordno visokom uzletu, a ubrzani rast vrednosti traje nepune dve godine. Na prvi mah pomisli se da je u pitanju reakcija na rusko-ukrajinski rat.
Poznato je da se "žuti metal" kupuje u vremenima neizvesnosti i destrukcije, vekovima se dokazao kao pouzdana zaštita od inflacije i pada vrednosti valuta kako pri vojnama, tako i u globalnim političkim neizvesnostima.
Zlato se kupuje u nevoljama
Međutim, sukob na evropskom istoku počeo je u februaru 2022. godine i prvih sedam meseci bili su, sa stanovišta kretanja cene zlata, neočekivani. Vrednost sjajnih poluga je kontinuirano opadala, našavši se krajem oktobra na 1.645 dolara za uncu, što je 11 odsto manje ispod vrednosti u februaru iste godine.
Potom je usledio do sada nezabeleženi uspon i pre tri-četiri meseca zlato se prodavalo i za 2.380 dolara, skuplje nego ikada do sada u svetskoj istoriji. Veći broj procenitelja prognozirao je dalji rast vrednosti i dostizanje gotovo neshvatljivih 5.000 dolara za uncu već do kraja 2027. godine.
Naravno da se pri većem sukobu svi okrećemo zlatu, pogotovo ako je reč o ratu na Starom kontinentu i ako su u pitanju dve velike i vojno snažne države, pri čemu se logistički, materijalno i isporukom naoružanja posredno uključio i NATO pakt, najveća vojna alijansa na svetu.
Pre svega, gotovo sve centralne banke državnih rezervi popunjavaju žutim polugama. Tako su ove finansijske institucije 2022. godine kupile 1.100 tona zlata, više nego ikada ranije. Naredne sezone, nabavka za potrebe centralnih banaka iznosila je 1.000 tona, dok je u prva tri meseca tekuće godine kupljeno 290 tona, što je rekordna kvartalna kupovina.
Nagomilavanje drugih metala
Najviše zlata u rezervama ima SAD, 8.360 tona, potom slede Nemačka sa 3.380, Francuska i Italija, dok je Rusija sa 2.570 tona na petom mestu. Zvanično, Kina ima oko 2.300 tona, međutim smatra se da u podrumima Nacionalne banke u Pekingu ima više od petnaest hiljada tona.
Donedavno najmnogoljudnija država je ne samo najveći proizvođač, već i vodeći uvoznik plemenitog metala. Naravno da u Pekingu gomilaju i druge plemenite metale, srebro, paladijum, platinu, koji, za razliku od zlata, imaju i ne beznačajnu tehnološku primenu.
Tu nije kraj nagomilavanju kada je reč o Kini. Zalihe aluminijuma i bakra se već godinama neprekidno uvećavaju, a reč je o, uz gvožđe, najupotrebljivijim metalima u industrijskim proizvodnjama.
Naravno da nagomilavanje zlatnih rezervi nije moglo ostati nezapaženo. Bilo je očigledno da Rusija, koja je usled do sada nezabeleženih sankcija izgubila pristup zapadnim akcijskim tržištima, izvozni suficit lageruje u zlato.
Ujedno, Moskva ovakvom orijentacijom gradi zaštitu od inflacije, česte pojave u zaraćenim državama. Svakako da su i centralne banke drugih država povećale narudžbe sjajnog metala. Ipak, rast cene je toliki da je govorio o dodatnom prometu zlatnih poluga.
Zlato ne stvara novu vrednost
Ispostavilo se da je reč o privatnim kineskim investitorima za koje se sumnja da zlato kupuju za potrebe svoje države. I tu se otvara pitanje zašto Peking gotovo mahnito kupuje žute poluge. Zlato nije investicija koja novostvorenom vrednošću donosi dodatni prihod.
Iako je obožavano među ljudima, žuti metal se tehnološki praktično ne upotrebljava i ne stvara nikakvu novu vrednost. Cena zlata je uvek izraz samo odnosa ponude i potražnje. Istina, ponuda zlata je izrazito neelastična i gotovo je nemoguće parirati naglom povećanju potražnje kao što se desilo nakon izbijanja rusko-ukrajinskog rata.
Od pronalaska lokacije sa dovoljnim količinama zlatonosne rude do početka eksploatacije prođe desetak godina. Stoga svako znatno uvećanje tražnje inicira znatan skok cene. Ipak, kupovina zlata nije ulaganje koje dodatni prihod donosi novostvorenom vrednošću, već je samo mogućnost da se očuva stečeno, i to prvenstveno u slučaju kada se ulaže na višegodišnji rok.
No, ostaje pitanje šta će Pekingu tolika količina zlata, a intrigantnost je tim veća što Peking nagomilava i bakar, aluminijum i još neke industrijski upotrebljive metale. Njujorški berzanski procenitelji su mišljenja da Kina polako gradi povoljno okruženje za devalvaciju domaće valute popularno zvane juan. Umanjenje vrednosti sopstvene valute bio bi odgovor Kine na, mada još uvek visok, poslednjih godina usporeniji rast bruto nacionalnog proizvoda.
Devalvacija juana
Devalvacija bi, gledano očima Pekinga, možda mogao biti i odgovor u slučaju da SAD četverostruko uvećaju carinu na kineske proizvode, pre svega e-automobile, baterije i solarne panele, i tako praktično sopstveno, daleko najveće, tržište zatvore proizvođačima iz Kine.
Proizvodnja bi nakon devalvacije u Kini toliko, iskazana u dolarima, pojeftinila da bi plasman u SAD navodno bio isplativ čak i nakon drastičnog uvećanja carine kakvo je najavio ostareli predsednik SAD Bajden. Naravno da veća devalvacija svuda, pa i u Kini, inicira inflaciju, stoga je Peking gomilanjem zlata učinio dosta da predupredi preterano velik rast cena na domaćem tržištu.
Rekordna kupovina i prateći rekordni rast cene zlata nije slučajna, niti je samo izraz hira najbogatijih. U pitanju je ekonomski logično reagovanje na tržišne trendove, ali još i više, na ključne geopolitičke poteze najmoćnijih.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Paušalci "izvisili" za staž obećan podsticajnom merom za zapošljavanje
20.04.2025.•
2
Podsticajna mera države trebalo je da amortizuje posledice testa samostalnosti i obračun sa angažovanjem paušalaca kao poreski jeftinijim rešenjem od angažovanja stalno zaposleni.
Više cene struje za privrednike u Srbiji - manje šanse na tržištu?
20.04.2025.•
0
Cilj Elektroprivrede Srbije je, prema rečima direktora, da struja za građane ne poskupi dok su, s druge strane, privrednicima već stigli novi računi sa uvećanom cenom električne energije.
Zbog carinskog rata: Avion Boing koji je naručila Kina vratio se u SAD
20.04.2025.•
0
Avion kompanije Boing, koji je naručila kineska avio-kompanija, vraćen je u proizvodni centar u SAD, prema svemu sudeći zbog carinskog rata na relaciji Vašington-Peking.
Radonjić: To da je Srbija ekonomski tigar - bušna priča, ne čudi da se godišnje odseli 40.000 ljudi
20.04.2025.•
27
Narativ o Srbiji kao ekonomskom tigru je "bušna priča" kada se zaviri u realne podatke.
Više od 4.500 prijava za kredite za mlade: "Najveći izazov pronaći nekretninu"
19.04.2025.•
12
Za mesec dana programa stambenih kredita za mlade podneseno je više od 4.500 prijava.
Evo kako možete proveriti svoj kreditni status: Jednostavnije nego pre, a izuzetno bitno
19.04.2025.•
3
Kreditna istorija građana direktno utiče na finansijske mogućnosti, a postoji način i kako mi sami možemo da pristupimo tim informacijama.
Trgovci u Severnoj Makedoniji od danas moraju da objavljuju sve cene na internetu
18.04.2025.•
4
Trgovinske firme u Severnoj Makedoniji od danas moraju da na svojim internet sajtovima objavljuju cene svih proizvoda koje nude.
Objavljene nove cene goriva u narednih osam dana
17.04.2025.•
3
Cene benzina i evrodizela u narednih osam biće niže za po tri dinara u odnosu na prethodnih nedelju dana.
Rublja postala valuta sa "najboljim kursom na svetu"
17.04.2025.•
11
Ruska rublja postala je valuta sa najboljim kursom na svetu, preneo je britanski list "Dejli mejl".
Temu i Šejn dižu cene zbog Trampovih carina
17.04.2025.•
4
Kineski brendovi onlajn prodavnica Temu i Šejn podići će cene svojih proizvoda sledeće nedelje.
Ima li mesta za novu rafineriju u Srbiji?
16.04.2025.•
9
Pretnja sankcijama još jednom aktuelizuje pitanje izgradnje još jednog prerađivača nafte u Srbiji.
NLB Banka Banja Luka i Mastercard poklanjaju 2.500 evra za najbolja webshop rešenja na Konverziji
16.04.2025.•
0
Ovog aprila u Banjaluci, Konverzija osim što donosi više od 20 vrhunskih predavanja i konkretne lekcije iz prakse, konferencija nudi i dodatni stimulans za sve vlasnike web shopova.
SAD bi Kini mogle da uvedu carine od 245 odsto
16.04.2025.•
4
Sjedinjene Američke Države bi mogle da uvedu Kini carine do 245 odsto, objavila je Bela kuća.
Japan optužio Gugl za kršenje antimonopolskih zakona
15.04.2025.•
0
Japansko regulatorno telo je danas optužilo američkog tehnološkog giganta Gugl za kršenje antimonopolskih zakona, ponavljajući slične poteze u SAD i Evropi.
Predsednik Stelantisa: Automobilska industrija u Evropi i SAD u opasnosti
15.04.2025.•
3
Automobilska industrija je u opasnosti i u SAD i u Evropi, upozorio je predsednik grupe Stelantis Džon Elkan, navodeći kao razlog povećanje carina kao i plan za smanjenje emisija štetnih gasova.
Vlada spasava poslednju železaru u Britaniji
15.04.2025.•
0
Vlada Velike Britanije saopštila je da je kupila dovoljno sirovina da bi poslednje britanske visoke peći za proizvodnju čelika nastavile da rade "narednih nedelja".
Kina zabranjuje kupovinu od Boinga
15.04.2025.•
1
Kina je naložila svojim avio-kompanijama da obustave sve buduće isporuke aviona američkog proizvođača Boing, kao odgovor na nove američke carine koje je predsednik Donald Tramp uveo na kinesku robu.
RZS: Mali rast broja izdatih građevinskih dozvola
15.04.2025.•
0
Republički zavod za statistiku saopštio je da je u februaru izdato 1.817 građevinskih dozvola, što predstavlja povećanje od 1,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Pada cena zlata sa rekordnog maksimuma: Ipak, ostaje iznad 3.200 dolara po unci
14.04.2025.•
1
Cene zlata pale su za 0,4 odsto sa rekordnog nivoa od 3.245,42 dolara po unci.
Rani prolećni mraz "pao na behar", na voće: Ugrožene kajsija, trešnja, šljiva i breskva
13.04.2025.•
0
Kajsije, šljive, trešnje i breskve našle su se na udaru mraza zbog iznenadnog zahlađenja i snega koji je prethodnih dana padao u Zapadnoj Srbiji.
Objavljen pravilnik o novim propisima za pelet i brikete: Laboratorijska analiza na štetne materije
13.04.2025.•
2
Privredna komora Srbije (PKS) saopštila je da je donet pravilnik o novim propisima za pelet i brikete.
Komentari 3
Сима страхота
Још има оних који верују у долар, али све мање. Злато не доноси нову вредност, али није ексклузивни производ ниједне земље, а долар доноси само губитке, јер је ексклузивни производ САД. "Појас и пут" и друге кинеске иницијативе су само последица трговинског суфицита са САД, бесомучног штампања долара и дуга САД који је у тренутку док ово пишем преко 32 хиљаде милијарди долара. Све мање и мање земаља и људи верује да је оваква ситуација одржива, зато купују злато и друге метале, житарице, нафту и сл.
Dejan
Anonimus
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar