Obrnuta logika Vlade Srbije – platiš tri, dobiješ jedan: Radovi kasne, a cena se drastično povećava
Umesto da kilometar auto-puta Pojate – Preljina, poznatog kao Moravski koridor, košta 7,1 milion evra, kako je prvobitno bilo planirano, njegova trenutna cena je dva puta veća - 14,2 miliona evra.
Foto: 021.rs (ilustracija)
Još drastičniji primer je saobraćajnica Beograd – Zrenjanin – Novi Sad čija cena je u međuvremenu povećana tri puta.
Ni u jednom od ovih primera nema relevantnog objašnjenja zbog čega radovi kasne, a njihova cena se drastično povećava, prenosi Forbes Srbija.
Kako u svojoj analizi Politika javnih investicija u Srbiji podseća Fiskalni savet, Memorandumom o izgradnji Moravskog koridora koji je potpisan 2018. godine predviđeno je da će 112 kilometara ovog auto-puta koji bi trebalo da spoji Koridore 10 i 11 koštati maksimalno 800 miliona evra.
Godinu dana kasnije, kada je država najpre usvojila posebni zakon, odnosno Lex specialis za Moravski koridor i ovaj posao, mimo tendera i transparentnog postupka, dodelila konzorcijumu Behtel-Enka, ugovorena je cena od 745 miliona evra, koja je mogla da se uveća zbog nepredviđenih troškova najviše do 20 odsto, što bi značilo ukupno blizu 900 miliona evra.
Taj iznos je, međutim, tokom 2023. godine povećan za celih 700 miliona evra pa je trenutna ukupna cena čak 1,6 milijardi, što je rast za gotovo 100 odsto u odnosu na ono što je prvobitno planirano i dogovoreno.
U međuvremenu, i rok za završetak izgradnje ovog koridora, tačnije svih njegovih deonica nekoliko puta je pomeran. Auto-put još nije završen, iako se dugo tvrdilo da će biti izgrađen krajem 2023. godine i da radovi napreduju ugovorenim tempom.
Novi rok za izgradnju je tek 2025. godina što ostavlja mogućnost da cena od 1,6 milijardi evra i ne mora biti konačna.
Država je, podsetimo, za finansiranje izgradnje ovog auto-puta do sada uzela tri kredita.
U svojoj analizi Fiskalni savet ne nalazi valjane razloge zbog kojih je cena radova na Moravskom koridoru dva puta veća.
"Tačno je da je u prethodnih nekoliko godina došlo do osetnog rasta cena inputa za izgradnju autoputeva, ali naše analize pokazuju da to ne može ni blizu da objasni dvostruko povećanje vrednosti radova", piše u analizi ove institucije u kojoj se kao mogući razlozi navode manjak kontrole i izostanak tenderskih procedura.
Direktne pogodbe ovakvih poslova i jesu jedna od ključnih zamerki Fiskalnog saveta kada je u pitanju politika javnih investicija u Srbiji poslednjih godina. Oni kažu da "novi model odabira, planiranja i implementacije javnih investicija po pravilu prati manja institucionalna i proceduralna kontrola u odnosu na ranije investicije po standardnim procedurama".
Put preko Zrenjanina tri puta skuplji
Još drastičnije povećanje zabeleženo je kod izgradnje puta Beograd – Zrenjanin – Novi Sad. Vrednost radova je prema Memorandumu iz 2020. godine bila oko 600 miliona evra, dok je novim budžetskim planovima predviđeno zaduživanje države do iznosa od čak 1,7 milijardi evra za ovaj autoput.
"Jedan od razloga za ovu korekciju je verovatno opet poskupljenje građevinskih inputa, a u javnosti su se mogle čuti i najave o promenama trase i dodatnim radovima na paralelnom nekomercijalnom putu Novi Sad – Zrenjanin. Upitno je, međutim, mogu li ovi činioci u potpunosti da objasne skoro trostruko povećanje cene u odnosu na prvobitnu, na šta ukazuju budžetski planovi. Dodatnu konfuziju stvara to što su informacije o najnovijim projektima poput ovog često vrlo oskudne, a ponekad i oprečne, pa se sreću različiti podacima o troškovima, dužini trase, karakteristikama puteva…", piše u analizi Fiskalnog saveta.
Taj manjak kontrole mogao bi da bude jedan od razloga za povećanje cena nekih od infrastrukturnih projekata, pogotovo imajući u vidu da različita međunarodna istaživanja pokazuju da kod ugovora o javnim radovima u građevinskom sektoru postoji povećana sklonost i prostor za korupciju.
"Tako je u studiji Svetske banke iz 2015. godine pronađena statistički značajna veza između većih troškova investicionih radova i slabe kotrole korupcije. U zemljama u kojima je korupcija izraženija, cene izvedenih radova bile su sistemski veće", navodi Fiskalni savet dodajući i da pored manjka kontrole tako neobjašnjivom rastu cena radova razlog može biti i preskakanje tenderskih procedura.
"Nedovoljna tržišna konkurencija prilikom odabira izvođača može dovesti do toga da ugovorena cena bude nepovoljnija za državu", konstatuje se u analizi Fiskalnog saveta.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Malo poređenje cena namirnica u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj: Hleb, jaja, mleko, kafa...
18.09.2024.•
0
Portal RTCG izdvojio je 17 osnovnih namirnica i uporedio cene u Crnoj Gori, Srbiji i Hrvatskoj.
Ko će imati koristi od ograničenja kamatnih stopa?
17.09.2024.•
3
Kada poslanici pretoče nacrt novog zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga u zakon, da li će se kamatne stope na kredite smanjiti i na koje kredite?
Koliko građani Srbije duguju bankama: Objavljeni novi podaci
17.09.2024.•
3
Stanovništvo Srbije dugovalo je bankama na kraju avgusta 1.582 milijardi dinara.
Rusija i BRIKS: Nova valuta za odbranu od raketa
17.09.2024.•
10
Rat u Ukrajini, uprkos razaranjima i masovnim gubicima, ne pokazuje znake smirivanja ni posle dve i po godine.
Tramp pokrenuo svoju platformu za kriptovalute
17.09.2024.•
0
Kandidat republikanaca na predstojećim novembarskim predsedničkim izborima Donald Tramp pokrenuo je novu platformu za kriptovalute World Liberty Financial i pozvao javnost na ulaganje.
Zalagaonice niču kao pečurke: Unovče ček ili uzmu telefon, imaju i sopstvene "cenovnike"
16.09.2024.•
11
Kreditiranje mimo banaka i pojedinih institucija je zabranjeno. Međutim, zalagaonice u Srbiji već godinama na poseban način klijentima daju zaloge.
Poreznici zatvorili polovinu kontrolisanih frizerskih i kozmetičkih salona
16.09.2024.•
14
Poreska uprava kontrolisala je ove godine 99 frizerskih i kozmetičkih salona, odnosno evidenciju njihovih prometa preko elektronskih fiskalnih kasa.
Statistika RGZ kaže: Poskupele nekretnine u Srbiji, ali je povećana i potražnja
16.09.2024.•
4
Republički geodetski zavod objavio je da je tokom drugog kvartala ove godine došlo do povećanja potražnje za stanovima u Srbiji.
Mir ispred profita: Stanovnici dela Budimpešte glasali za zabranu kratkoročnog najma nekretnina
16.09.2024.•
4
Stanovnici šestog okruga u Budimpešti izglasali su zabranu kratkoročnog najma od 2026. u odluci koja bi mogla imati šire posledice za tržište nekretnina.
Inflacija je blago porasla u avgustu, skoro sve je poskupelo: Evo šta najviše
16.09.2024.•
6
Inflacija u avgustu u odnosu na jul je porasla za 0,4 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Sve više dolarskih milionera u Tajvanu i Turskoj, a sve manje u Holandiji i Velikoj Britaniji
15.09.2024.•
0
U godišnjem izveštaju o globalnoj raspodeli ličnog bogatstva (Global Wealth Report 2024), bankarska grupacija UBS iznela je i deo istraživanja o brzom rastu dolarskih milionera na planeti.
Ogrev jeftiniji u odnosu na prošlu godinu: Kako se kreću cene u Vojvodini i drugim delovima Srbije?
15.09.2024.•
5
Cene ogreva od aprila su u padu. U odnosu na isti period lane, drva su jeftinija i do 20 odsto a peleta oko 25 odsto.
Za njih nema zime: Banke prošle godine imale rekordan profit, 2024. možda bude još bolja
15.09.2024.•
7
Ovih dana u centru pažnje je nacrt zakona koji je predstavila Narodna banka Srbije, a koji bi trebalo da uvede kontrolu kamatnih stopa na sve vrste kredita.
Uzelac: Smanjenje referentne kamatne stope znači da bi krediti trebalo da budu povoljniji
15.09.2024.•
1
Najnovije smanjenje referentne kamatne stope od Narodne banke Srbije za 25 baznih poena trebalo bi, prema oceni urednika portala Kamatica Dušana Uzelca, da obezbedi povoljnije kredite.
Plata u različitim evropskim prestonicama: Šta se smatra dobrom zaradom?
15.09.2024.•
4
Visina dobre plate može uveliko da varira u zavisnosti od profesije, obrazovanja i ličnih očekivanja pojedinca.
Koliko je Srbija platila Etihad ervejzu da izađe iz vlasništva Er Srbije?
14.09.2024.•
8
Kada je u novembru prošle godine država postala jedini vlasnik Er Srbije, u to ime je platila 2,04 milijarde dinara, što je oko 17,4 miliona evra.
Boingovi mehaničari najavili štrajk
13.09.2024.•
0
Mehaničari zaposleni u kompaniji Boing najavili su štrajk jer su odbili predloženi ugovor prema kojem bi plate bile povećane 25 odsto u naredne četiri godine.
Stelantis pauzira proizvodnju električnog modela Fijat 500 zbog slabe potražnje
13.09.2024.•
12
Francusko-italijanski automobilski gigant Stelantis saopštio je da od danas zaustavlja proizvodnju električnog modela Fijat 500 na četiri nedelje zbog slabe potražnje.
Nove cene goriva: I dizel i benzin pojeftinili za tri dinara
13.09.2024.•
13
Objavljene su nove cene goriva za narednih sedam dana.
Za novčane pozajmice između fizičkih lica biće obavezan ugovor kod notara
12.09.2024.•
18
Vlada Srbije saopštila je da je na današnjoj sednici usvojila Predlog zakona o uspostavljanju i funkcionisanju sistema za upravljanje kohezionom politikom.
NBS smanjila referentnu kamatnu stopu
12.09.2024.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije na današnjoj sednici je odlučio da nastavi da ublažava monetarne uslove smanjujući referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na nivo od 5,75 odsto.
Komentari 11
Čarapan
Maki
albino
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar