
Svetske rezerve zlata nestaće za 20 godina: Ulaganje u nekretnine nije toliko isplativo, evo zašto
Cena zlata već duže vreme je na istorijskom maksimumu. Globalna kriza, ratovi, inflacija i opšta nesigurnost doveli su do toga da skoči tražnja za ovim plemenitim metalom.

Foto: Pixabay
U poslednjih 11 godina, cena zlata porasla je za 145 procenata, a samo u poslednjih godinu dana za 24 procenta.
Trenutne svetske rezerve zlata, koje su pronađene, ali još nisu iskopane, iznose 200.000 tona, a tempo proizvodnje je oko 3.000 tona godišnje. Stručnjaci upozoravaju da će, ukoliko se ne otkriju nove rezerve, celokupno zlato u svetu biti iskopano za oko dve decenije.
Ljuba Jakić, stručnjak za trgovinu plemenitim metalima, kaže za RTS da će u tom periodu doći i do nestašice u proizvodnji zlata, zbog čega će mu i cena rasti. Građanima savetuje da što pre kupe i čuvaju svoju vrednost u zlatu, a ne u novcu. Podseća da zlato menja cenu, ali ne i vrednost.
Jakić ukazuje da eksploatacija sa većih dubina uskoro više neće biti isplativa, tako da je više nego izvesno da će u narednih 15 godina doći do nestašice u proizvodnji zlata. Samim tim se očekuje porast tražnje, a kada je ponuda manja, prema ekonomskom zakonu, sledi stalan rast cene.
Zlato menja cenu, ali ne i vrednost
Kao što je pre stotinu godina novi "Fordov" automobil koštao kao pola kilograma zlata, tako je i danas, bez obzira na razliku u ceni.
"Znači, 1915. godine prvi 'Fordov' automobil koji je proizveden koštao je samo 380 dolara. Interesantno, profit na tom vozilu je bio svega devet dolara. Danas nekakav njegov pandan, model 'ford kuga', košta 38.000. Znači tačno 100 puta više, ali zaista je cena zlata, kad se uporedi pre 100 godina i danas, potpuno identična, pola kile zlata (za 'ford')", upoređuje Jakić.
Dodaje i da je to dokaz da zlato menja cenu, ali ne i vrednost.
Investiciono zlato
Jedan od najboljih načina da sprečite gubitak vrednosti svog novca, već godinama je investiciono zlato.
Jakić objašnjava da sam proces uopšte nije komplikovan i da se treba obratiti firmama koje se time bave.
"Bitno je da to bude garantovana čistoća, 999,9 koju mi zagovaramo. Na svakom proizvodu postoje sertifikati tih poznatih svetskih livnica, koje su dobile standard. To se zove 'Bullion Market Association', a jedna banka iz Londona odobrava te postignute čistoće", objašnjava Jakić.
Dodaje i da žig u ovom slučaju pripada prošlosti, pre 100, 200, 300 godina, kad nije bilo nove tehnologije. Danas uz postojeće elektronske uređaje on se stavlja simbolično.
Jakić ukazuje da ljudi veruju u zlato i kupuju ono u šta veruju. Zbog toga je, kako je ocenio, zlato definitivno u prednosti u odnosu na druge vidove investiranja.
"Drugo, što je najbitnije reći ljudima i da to ljudi shvate, to što banke daju, to je još novac. Kamata je u novcu, na novac. A kad uključite efekte inflacije koja se pominje, 10-15 odsto, ja verujem po cenama proizvoda da je i 30 i 50 odsto, zavisi od zemlje do zemlje, šta vam onda ostaje? Ne ostaje vam ništa. Tako da, definitivno, prednost je zlato u odnosu na bilo kakvu štednju u bankama", naglašava on.
Nekretnine ili zlato
Posebno ističe da su kriptovalute rizične, a da sa zlatom nema rizika.
Kada je reč o kupovini nekretnina, Jakić objašnjava da za njih treba mnogo više novca - 100, 200, 300.000 evra.
"Za 10-20.000, koliko ljudi imaju, ne možete da kupite deo nekretnine. I drugo, zlato je likvidno, a na nekretnine se plaća porez. Onda imate troškove, vaši zakupci da plate troškove, hoće-neće. Dosta je komplikovano. Tako da mi, svakako, zlato preporučujemo da bude obavezni deo portfolija", navodi Jakić.
Saveti za ulaganje
Građanima savetuje da kupe što pre i čuvaju svoju vrednost u zlatu, a ne u novcu. Oni koji prvi put ulažu u zlato obavezno treba da rade sa firmama koje su dugo na tržištu, koje su registrovane i koje svoju robu unose uz dozvolu Ministarstva trgovine, koje prolaze kroz carinske procedure.
Takođe, naglašava da se zlato kupuje od brendiranih proizvođača u Evropi, koji imaju standard čistoće 999,9. Iako se može kupiti i ono manje čistoće, Jakić savetuje da to obavezno bude investiciono zlato.
"Jedan gram u investicionom zlatu je mnogo, mnogo povoljniji nego jedan gram nakita, preračunat na istu čistoću. I to je razlog zašto zlatari, koji rade sa maržama 30-40 odsto, preživljavaju. Za razliku od nas koji smo u investicionom zlatu sa izuzetno malim maržama, tako da naši volumeni moraju da budu veliki da bismo uopšte bili profitabilni i da bismo opstali na tržištu", pojašnjava Jakić.
Kaže da je uveren da oni koji u svom portfoliju imaju zlato, neće pogrešiti, jer nemaju nikakav rizik.
"Najgore je to oklevanje. Kupiću sutra kad zlato padne. Neće nikad više pasti. To potpisujem", zaključuje Jakić.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Srbija nema zakon kojim bi nacionalizovala NIS
23.02.2025.•
0
Kako se primiče 25. februar, odnosno dan D za primenu sankcija NIS-u, tako se u javnosti povećava broj spekulacija o mogućim rešenjima.
Samo tri evropske zemlje imaju skuplji dizel od Srbije
23.02.2025.•
0
Poslednje poskupljenje goriva u Srbiji izjednačilo je cene sa onima u razvijenim evropskim državama.
NIN: NIS je Rusima samo deo paketa u pregovorima sa SAD, stav Moskve je da to nije "posao" Srbije
22.02.2025.•
34
Stav Moskve je da rešavanje problema poslovanja Naftne industrije Srbije (NIS) nije "posao" Srbije, već prvenstveno stvar pregovora koji treba da se vode na relaciji Rusije i SAD, piše NIN.
Stočarstvo u Srbiji "zlatnog doba": Više od 50.000 goveda izgubljeno u 2022. godini
21.02.2025.•
4
Broj goveda u Srbiji smanjen je skoro za četiri odsto, dok je broj svinja, ovaca i živine u porastu, pokazuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Objavljene nove cene goriva
21.02.2025.•
6
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Banke u subotu gase račune NIS-a: Da li će biti zatvorene pumpe?
21.02.2025.•
34
Banke u Srbiji odredile su subotu, 22. februar, kao dan kada će zatvoriti račune NIS-a i prestati da obavljaju transakcije s tom firmom, piše Nova ekonomija.
Danas bojkot benzinskih pumpi: "Akcize ne bi smele da budu toliko velike"
21.02.2025.•
16
Inicijativa Politički sindikat pozvala je građane da danas ne sipaju gorivo i bojkotuju benzinske pumpe.
Evropski komesar: Reciprocitet carina sa SAD treba da bude od koristi za sve
20.02.2025.•
0
Ako EU ne odbaci princip recipročnih carina koje američki predsednik želi da uvede, onda taj reciprocitet treba da bude od koristi za sve, izjavio je evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič.
Vučić: Počeo izvoz "fijat pande" iz Kragujevca
20.02.2025.•
15
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je danas počeo izvoz električnih automobila "fijat panda".
Sve veći broj starijih radi i posle penzionisanja: Penzija nedovoljna za život
20.02.2025.•
6
U Srbiji je prosečna penzija znatno ispod polovine prosečne potrošačke korpe, niža je i od minimalne potrošnje.
Gugl će platiti Italiji 326 miliona evra nakon optužbi za utaju poreza
19.02.2025.•
1
Italijanski tužioci danas su saopštili da će obustaviti istragu o utaji poreza protiv kompanije Gugl nakon što je pristala da plati 326 miliona evra u okviru nagodbe.
Veliki pad profita EPS-a
19.02.2025.•
20
Rezultati poslovanja EPS-a u 2024. godini pokazali su nagli pad profitabilnosti - sa 958 miliona evra u 2023. godini profit je pao na svega 200 miliona evra.
NBS: Međugodišnja inflacija u januaru iznosila 4,6 odsto
19.02.2025.•
1
Međugodišnja inflacija je u januaru iznosila 4,6 odsto dok su na mesečnom nivou, cene robe i usluga u okviru indeksa potrošačkih cena u proseku povećane za 0,6 odsto, navodi Narodna banka Srbije.
Efektiva: Sledi bojkot pojedinačnih trgovinskih lanaca na sedam do 10 dana
18.02.2025.•
58
U Srbiji je, nakon jednodnevnog, prošle nedelje održan petodnevni bojkot pet najvećih trgovinskih lanaca.
NIS sutra unapred isplaćuje plate, banke im obustavljaju međunarodna plaćanja 28. februara
18.02.2025.•
16
Poslovodstvo Naftne industrije Srbije (NIS) najavilo je zaposlenima da će u sredu unapred dobiti februarsku platu, piše danas Kompas-info.
Borba za telekomunikacije i uticaj u Srbiji: Kupuj, ne pitaj
18.02.2025.•
6
Mnogo toga je unazad tri decenije pretrpeo ovaj narod, pa se mislilo da ga ništa ne može posebno uzbuditi.
Džonson elektrik vratio skoro milion evra subvencija državi: Bez posla ostaje 300 ljudi
17.02.2025.•
10
Ugovorom iz 2016. godine, Džonson elektrik trebalo ie da ima najmanje 2.400 novih radnika, ali pre nekoliko dana, oko 300 radnika ove fabrike dobilo predlog za sporazumni raskid ugovora o radu.
Odlaganje roka ili uvođenje sankcija NIS-u: Evo šta je realnije
17.02.2025.•
6
Američke sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) za sada zvanično stupaju na snagu 25. februara, odnosno za nedelju dana.
Od Mobtela, preko NIS-a i rudnika bakra u Boru, do SBB-a: Najvrednije kompanije prodate u Srbiji
16.02.2025.•
14
Junajted grupa postigla je dogovor o prodaji SBB-a firmi e& PPF, dok će kompanija Eon TV i prava prenosa sportskih događaja na zapadnom Balkanu u vlasništvu Sport kluba biti prodati Telekomu Srbija.
Država povećala akcize na gorivo, alkohol, kafu i drugo - to znači poskupljenja
16.02.2025.•
63
Vlada Srbije je od 1. februara povećala akcize na, između ostalog, gorivo, alkohol, kafu, tečnosti za punjenje e-cigareta, nikotinske vrećice, duvanske prerađevine, prirodni gas za krajnju potrošnju.
NBS: I dalje se najviše isplati dinarska štednja
16.02.2025.•
5
Narodna banka Srbije (NBS) je saopštila da je u Srbiji i dalje isplativije štedeti u dinarima i da su štedni ulozi u domaćoj valuti krajem 2024. dostigli rekordni iznos od 191,2 milijarde dinara.
Komentari 15
@Milos
pera
marko
200.000t/3000t=67…. sto je sedam, a ne dve decenije….
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar