Rad "na crno" sve veći problem u Evropi, doprinosi riziku od siromaštva

Takozvani "povremeni" radnici su najranjivija kategorija zaposlenih u Evropi, zbog nedostatka socijalne i pravne zaštite.
Rad "na crno" sve veći problem u Evropi, doprinosi riziku od siromaštva
Foto: Pixabay
Dok je stopa neformalne zaposlenosti u Evropi niža od globalnog proseka, ona je i dalje visoka u velikom broju zemalja, piše Euronews Srbija.
 
Neformalno zapošljavanje, inače poznato kao rad bez ugovora, pravne zaštite ili socijalnog osiguranja, i dalje je rasprostranjeno širom sveta. Prema procenama Međunarodne organizacije rada (ILO) za 2023. godinu, 58 odsto svetske radne snage je zaposleno u neformalnom sektoru. Nakon isključivanja poljoprivrednih radnika, cifra pada na 50 odsto.
U Evropi i Centralnoj Aziji, neformalna zaposlenost se donedavno odnosila na jednog od pet radnika. Iako je stopa takve zaposlenosti niža u zemljama EU u poređenju sa drugim regionima, značajan broj radnika širom Evrope i dalje učestvuje u "povremenoj" ekonomiji ili ekonomiji bez radnog vremena, piše Euronews.
 
Prema skupu podataka MOR-a za 2023. odnosno najnovijim dostupnim podacima, Mađarska i Poljska su imale najviše stope neformalne zaposlenosti među zemljama EU, sa 17,8 odsto odnosno 9,8 odsto. Nasuprot tome, neformalna ekonomija je mnogo manje zastupljena u drugim državama članicama EU, sa stopom neformalne zaposlenosti ispod dva odsto u trećini zemalja EU.
 
Malta je zabeležila najnižu stopu neformalne zaposlenosti od 0,7%, zatim Slovenija sa 1%, kao i Belgija i Bugarska sa 1,3%.
Upadljivo je da je neformalna zaposlenost zastupljenija u Velikoj Britaniji u poređenju sa nekoliko drugih evropskih zemalja. Među prvih pet evropskih ekonomija, Velika Britanija je imala najvišu stopu neformalne zaposlenosti od 6,5 odsto, zatim Italija sa 3,8 odsto i Francuska sa 3,6 odsto. 
 
Nasuprot tome, stopa neformalne zaposlenosti bila je 2,6 odsto u Španiji i 2,5 odsto u Nemačkoj.
 
U neformalnim ekonomijama, poznatim i kao "sive ekonomije", radnicima nedostaje socijalna i pravna zaštita, što ih čini najranjivijom kategorijom zaposlenih. Pored toga, rizik od siromaštva raste sa stepenom neformalnosti unutar domaćinstva.
  • dz0

    19.08.2024 06:45
    @gradjaninX Slazem se, nameti opterecuju i zaposlene i poslodavce.
    A da dodam, mislim da ce tek biti jos gore.
  • gradjaninX

    18.08.2024 21:41
    Sto vise drzavnih nameta, to vise rada na crno, sverca, kriminala, ubistava i zavisnika od droge. Sve se to zna.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

NBS smanjila referentnu kamatnu stopu

Izvršni odbor Narodne banke Srbije na današnjoj sednici je odlučio da nastavi da ublažava monetarne uslove smanjujući referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na nivo od 5,75 odsto.

Samsung će otpustiti 30 odsto radnika

Južnokorejski Samsung elektroniks, najveći proizvođač pametnih telefona, televizora i memorijskih čipova, otpustiće do 30 odsto svoje radne snage u inostranstvu u nekim sektorima, prenosi Rojters.

Ilon Mask na putu da postane prvi bilioner

Ilon Mask je trenutno najbogatija osoba na svetu, s neto bogatstvom od 251 milijardu dolara, prema Blumbergovom indeksu milijardera, a na putu je da postane prvi bilioner.