Profesor Ekonomskog fakulteta o "Najboljoj ceni": Vlada priznala da deo građana ne živi tako dobro
Vlada Srbije od 1. septembra pokreće akciju "Najbolja cena", prema kojoj će, prema najavama, 81 kategorija proizvoda imati niže cene.
Foto: Beta (Milan Ilić)
Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Ljubodrag Savić kaže za N1 da je Vlada, s obzirom da naširoko i nadugačko govori o ovoj akciji, ipak svesna realnosti i da je priznala činjenicu da jedan broj ljudi ne živi tako dobro.
Komentarišući potez vlade da ograniči cene određenih proizvoda, profesor Savić kaže da s vremena na vreme pojedine vlade zemalja sveta preduzimaju ovakve mere, te da ona nema mnogo ekonomskog smisla i ekonomskog efekta i da nije tako ni zamišljena.
"Ona traje kratko. Odnosiće se na manji broj proizvoda – 81 proizvod. Mi imamo iskustvo od prethodne godine, znamo kako je to bilo, vrlo dobro znamo. Sad, ja bih rekao da je Vlada ipak, s obzirom na činjenicu da naširoko i nadugačko govori o ovoj akciji, ipak svesna realnost i priznala je činjenicu da jedan broj ljudi ne živi tako dobro. I ovo je jedan od mogućih načina da se tim ljudima pomogne, pri čemu, ipak je ovo samo 81 proizvod, ovo je nešto što traje dva meseca. Znači, to je ipak jedna mera vrlo ograničenog karaktera i mali broj ljudi će imati od te mere neke koristi", objašnjava on.
Prema njegovim rečima, teško je očekivati da je moguće da se nekim administrativnim merama urede odnosi među akterima tržišne privrede, ali, kako ističe, država ne može da sedi iz krštenih ruku.
"Meni se čini da je ovo više politička akcija, u smislu da ipak pošalje poruku narodu – razumemo probleme u kojima se nalazite, ovo je nešto što mi možemo. Realno Vlada i ne može mnogo šta više da uradi. Dakle, ovo je ipak jedna politička akcija, da pošaljete poruku, da razmišljate o običnom svetu, o svetu koji je u velikim problemima", kaže Savić.
Naglašava i to da čujemo mi da je država svesna, zapravo, da postoji jedna kategorija ljudi koja vrlo teško živi, koja je prima socijalnu pomoć.
Prema njegovom mišljenju, suštinska stvar kad se radi o hrani, je to što smo mi bili decenijama industrijsko-poljoprivredna zemlja, koja je imala vrlo kvalitetne proizvode i proizvodnju, ali da smo, kako kaže, imali i državu koja je imala drugačiji odnos prema poljoprivredi.
"Mi smo sada definitivno tržišna ekonomija u kojoj ne može država baš mnogo da se meša u te stvari. Ali, zamislite, pre dve godine cena maline je bila 500 dinara. To je bila enormna zarada za ljude. Ali sad, ove godine, retko je ko dao 200 dinara. To nije moglo da pokrije troškove proizvodnje. A vi ne možete malinu da ostavite jedne godine. Sad vam se isplati, sad vam se ne isplati. Dakle, moja preporuka za vladu jeste, u redu, kratkoročne mere imaju nekog smisla, vrlo ograničenog, više političkog nego suštinski ekonomskog, ali hajde da tim ljudima koji se bave proizvodnjom malina date pomoć da naprave bilo kakav preradni kapacitet", kaže profesor Ekonomskog fakulteta.
Na taj način, kako objašnjava, neće trpeti ucenu trgovca.
"On je praktično prepušten na milost i nemilost trgovca. I to je ta jedna karika. Sledeća karika su veliki lanci, koji imaju takođe svoju politiku. Svako gleda da zaradi što je moguće više. Država to može da kontroliše ali država interveniše pogrešno – na kraju. Znači to je potpuno pogrešno. Država treba da interveniše u sredini ili na početku, da obezbedi ljudima da imaju ipak, u tržišnoj ekonomiji koja je nesigurna sama po sebi, koliko toliko izvestan plasman, da bi mogli da planiraju za godinu, dve", kaže Savić.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Zalagaonice niču kao pečurke: Unovče ček ili uzmu telefon, imaju i sopstvene "cenovnike"
16.09.2024.•
1
Kreditiranje mimo banaka i pojedinih institucija je zabranjeno. Međutim, zalagaonice u Srbiji već godinama na poseban način klijentima daju zaloge.
Poreznici zatvorili polovinu kontrolisanih frizerskih i kozmetičkih salona
16.09.2024.•
2
Poreska uprava kontrolisala je ove godine 99 frizerskih i kozmetičkih salona, odnosno evidenciju njihovih prometa preko elektronskih fiskalnih kasa.
Statistika RGZ kaže: Poskupele nekretnine u Srbiji, ali je povećana i potražnja
16.09.2024.•
4
Republički geodetski zavod objavio je da je tokom drugog kvartala ove godine došlo do povećanja potražnje za stanovima u Srbiji.
Mir ispred profita: Stanovnici dela Budimpešte glasali za zabranu kratkoročnog najma nekretnina
16.09.2024.•
4
Stanovnici šestog okruga u Budimpešti izglasali su zabranu kratkoročnog najma od 2026. u odluci koja bi mogla imati šire posledice za tržište nekretnina.
Inflacija je blago porasla u avgustu, skoro sve je poskupelo: Evo šta najviše
16.09.2024.•
6
Inflacija u avgustu u odnosu na jul je porasla za 0,4 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Sve više dolarskih milionera u Tajvanu i Turskoj, a sve manje u Holandiji i Velikoj Britaniji
15.09.2024.•
0
U godišnjem izveštaju o globalnoj raspodeli ličnog bogatstva (Global Wealth Report 2024), bankarska grupacija UBS iznela je i deo istraživanja o brzom rastu dolarskih milionera na planeti.
Ogrev jeftiniji u odnosu na prošlu godinu: Kako se kreću cene u Vojvodini i drugim delovima Srbije?
15.09.2024.•
5
Cene ogreva od aprila su u padu. U odnosu na isti period lane, drva su jeftinija i do 20 odsto a peleta oko 25 odsto.
Za njih nema zime: Banke prošle godine imale rekordan profit, 2024. možda bude još bolja
15.09.2024.•
7
Ovih dana u centru pažnje je nacrt zakona koji je predstavila Narodna banka Srbije, a koji bi trebalo da uvede kontrolu kamatnih stopa na sve vrste kredita.
Uzelac: Smanjenje referentne kamatne stope znači da bi krediti trebalo da budu povoljniji
15.09.2024.•
1
Najnovije smanjenje referentne kamatne stope od Narodne banke Srbije za 25 baznih poena trebalo bi, prema oceni urednika portala Kamatica Dušana Uzelca, da obezbedi povoljnije kredite.
Plata u različitim evropskim prestonicama: Šta se smatra dobrom zaradom?
15.09.2024.•
4
Visina dobre plate može uveliko da varira u zavisnosti od profesije, obrazovanja i ličnih očekivanja pojedinca.
Koliko je Srbija platila Etihad ervejzu da izađe iz vlasništva Er Srbije?
14.09.2024.•
7
Kada je u novembru prošle godine država postala jedini vlasnik Er Srbije, u to ime je platila 2,04 milijarde dinara, što je oko 17,4 miliona evra.
Boingovi mehaničari najavili štrajk
13.09.2024.•
0
Mehaničari zaposleni u kompaniji Boing najavili su štrajk jer su odbili predloženi ugovor prema kojem bi plate bile povećane 25 odsto u naredne četiri godine.
Stelantis pauzira proizvodnju električnog modela Fijat 500 zbog slabe potražnje
13.09.2024.•
12
Francusko-italijanski automobilski gigant Stelantis saopštio je da od danas zaustavlja proizvodnju električnog modela Fijat 500 na četiri nedelje zbog slabe potražnje.
Nove cene goriva: I dizel i benzin pojeftinili za tri dinara
13.09.2024.•
13
Objavljene su nove cene goriva za narednih sedam dana.
Za novčane pozajmice između fizičkih lica biće obavezan ugovor kod notara
12.09.2024.•
18
Vlada Srbije saopštila je da je na današnjoj sednici usvojila Predlog zakona o uspostavljanju i funkcionisanju sistema za upravljanje kohezionom politikom.
NBS smanjila referentnu kamatnu stopu
12.09.2024.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije na današnjoj sednici je odlučio da nastavi da ublažava monetarne uslove smanjujući referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na nivo od 5,75 odsto.
Dnevno uvozimo 10 do 15 odsto struje, a zima možda bude oštra: "To podseća na Grčićev period"
12.09.2024.•
9
U utorak oko 13.30 časova Srbija je uvozila više od gigavata struje. Tačnije, 1,026 gigavata.
Samsung će otpustiti 30 odsto radnika
12.09.2024.•
4
Južnokorejski Samsung elektroniks, najveći proizvođač pametnih telefona, televizora i memorijskih čipova, otpustiće do 30 odsto svoje radne snage u inostranstvu u nekim sektorima, prenosi Rojters.
NBS: Bruto devizne rezerve u avgustu rekordnih 28,22 milijarde evra
11.09.2024.•
10
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da su bruto devizne rezerve na kraju avgusta ove godine iznosile 28,22 milijarde evra.
Ponovo oglašena prodaja Jugoslovenskog rečnog brodarstva: Cena upola niža
11.09.2024.•
9
Ministarstvo privrede pozvalo je sva zainteresovana lica za učešće u postupku privatizacije Jugoslovenskog rečnog brodarstva (JRB AD) da podnesu prijave do 2. oktobra.
Kolika su primanja ministara: Neki dobijaju više od 3.000 evra, jedan dobija i za "odvojeni život"
11.09.2024.•
18
Ministri Ivica Dačić, Slavica Đukić Dejanović i Zoran Gajić zarađuju mesečno više od 3.000 evra.
Komentari 13
Michael
pajo patak
Anonymous
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar