
Plata u različitim evropskim prestonicama: Šta se smatra dobrom zaradom?
Visina dobre plate može uveliko da varira u zavisnosti od profesije, obrazovanja i ličnih očekivanja pojedinca.

Foto: Pixabay
Kolika bi ona trebalo da bude stanovnici glavnih gradova Evrope različito vide, prenosi Euronews Srbija.
Prema Krisu Čestinu, direktoru na Institutu za ekonomska istraživanja EPI, odgovor često zavisi od različitih faktora, poput mesta gde živite, vašeg iskustva, nivoa obrazovanja, industrije, potreba, ali i samog načina života. Na osnovu procena agencija za zapošljavanje i uvida stručnjaka, Euronews Business je ispitao šta je dobra plata u nekim evropskim prestonicama.
Bilo koja plata iznad proseka mogla bi se smatrati dobrom, prema Krisu Čestinu.
Anuba Verma, u svom blogu na Indidu, ističe da natprosečna plata podrazumeva da možete udobno pokriti osnovne potrebe, a da i dalje imate dovoljno za lično uživanje, poput putovanja i zabave, kao i da usput uštedite nešto.
Berlin
Prema Talentapu, bruto godišnja plata između 64.000 i 70.000 evra se smatra dobrom platom u Nemačkoj. To znači da je otprilike 40.000 do 43.000 evra neto godišnje, odnosno između 3.300 i 3.600 evra mesečno.
"Iako su troškovi života u Berlinu porasli poslednjih godina, on je i dalje pristupačniji od drugih evropskih prestonica poput Londona i Pariza", kaže Majkl Stul, generalni direktor MenpauerGrupe JuKej za Euronews Business.
"Berlin nudi srednjoj klasi između 40.000 i 60.000 evra bruto godišnje", kaže on.
London
HausingEnivere je izvestio da je neto prosečna mesečna zarada u Velikoj Britaniji bila 2.297 funti (2.725 evra). U 2023. godini, sa troškovima života od 1.950 funti (2.314 evra), prosečna neto plata u rasponu od 2.500 i 3.300 funti (2.962-3.915 evra) smatrala se dobrom platom u Velikoj Britaniji.
S obzirom na to da je srednja bruto nedeljna plata u Londonu bila 23 odsto veća od proseka u Velikoj Britaniji prema ONS, u prestonici Britanije bi dobra plata bila između 3.643 i 4.815 evra. Međutim, ovo bi trebalo da bude još više ako je u pitanju centar Londona, odnosno od 3.922 do 5.183 evra.
Pošto plate značajno variraju u zavisnosti od sektora, Majkl Stul kaže da ona ima širok raspon.
"Dobra, reprezentativna bruto plata za srednju klasu u Londonu je obično između 50.000 funti (59.455 evra) i 70.000 funti (83.235) godišnje", rekao je on.
Pariz
Od 2024. godine, prosečna neto plata u Francuskoj je 2.587 evra, dok je medijalna plata 1.940, prema HausingEniveru.
Tipično, dobra plata za udoban život u Francuskoj je oko 3.200 evra mesečno za samca ili 5.600 evra za tročlanu porodicu.
Međutim, zbog visokih troškova života u Parizu, neophodno je barem oko 3.400 evra mesečno da biste održali udoban način života.
Madrid
Prema Hausingeniveru-u, prosečna neto plata u Španiji 2024. godine je 1.785 evra mesečno ili 2.250 bruto. Za udoban život, dobra mesečna neto plata u Španiji se procenjuje na oko 2.700 evra za jednu usobu ili 4.000 evra za porodicu. S obzirom da je prosečna plata u Madridu 18 odsto veća od nacionalnog proseka, dobra mesečna neto plata u prestonici Španije bila bi oko 3.185 evra za jednu osobu.
"Osoba koja je na sredini karijere može razumno očekivati da zaradi između 35.000 i 55.000 evra bruto na godišnjem nivou", kaže Stul iz MenpauerGrupa. "Iako je niža plata nego u Londonu ili Parizu, ona je u skladu sa manjim troškovima života".
Irska, Italija, Grčka
U Irskoj se bruto plata u rasponu od 4.100 do 6.000 evra mesečno smatra dobrom za udoban život, navodi Instarem. Prosečna bruto plata zaposlenih sa punim radnim vremenom je 3.220 evra mesečno.
Plate u Rimu zaostaju za severnijim delovima Evrope. Prema MenpauerGrup-u, dobra plata za radnika srednjeg radnog staža je obično u rasponu od 35.000 do 50.000 evra bruto godišnje.
"Plate u Rimu su generalno niže u poređenju sa gradovima Severne Evrope, ali to je delimično uravnoteženo nižim troškovima života", kaže Majkl Stul.
Dobra bruto plata u Rimu se kreće između 3.750 i 5.690 evra, navodi Salari Eksplorer.
Salari Eksplorer daje procene dobre bruto mesečne plate za druge prestonice:
Atina: 2.250 - 3.410 evra
Helsinki: 4.510 - 6.830 evra
Kopenhagen: 5.400 - 8.180 evra
Stokholm: 3.900 - 5.900 evra
Koliko su ljudi zadovoljni svojom finansijskom situacijom u gradovima širom sveta:
Atina - 39 odsto
Lisabon - 52 odsto
Madrid - 55 odsto
Budimpešta - 56 odsto
Riga - 58 odsto
Zagreb - 58 odsto
Bukurešt - 60 odsto
Sofija - 60 odsto
Nikozija - 65 odsto
Bratislava - 66 odsto
Rim - 68 odsto
Viljnus - 69 odsto
Varšava - 70 odsto
Dablin - 70 odsto
Brisel - 73 odsto
Ljubljana - 73 odsto
Talin - 74 odsto
Pariz - 74 odsto
Helsinski - 75 odsto
Amsterdam - 75 odsto
Prag - 76 odsto
Beč - 79 odsto
Berlin - 79 odsto
Stokholm - 82 odsto
Kopenhagen - 83 odsto
Oslo - 85 odsto
Luksemburg - 87 odsto
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Koliko su kupci u Srbiji spremni da plate novi automobil?
28.03.2025.•
6
Kupci novih automobila u Srbiji najčešće su spremni da izdvoje do 20.000 evra za novo vozilo, pokazala je anketa na sajtu Polovni automobili, objavljena danas.
Bajatović: Nadam se odlaganju sankcija NIS-u, danas poslednji razgovor advokata i Vlade
28.03.2025.•
1
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je danas da se nada odlaganju sankcija SAD Naftnoj industriji Srbije (NIS), kako je naveo, "i do tri meseca".
Objavljene nove cene goriva: Skuplji i evrodizel i benzin
28.03.2025.•
5
Evrodizel i benzin od danas u 15 časova pa do sledećeg petka u isto vreme biće skuplji u odnosu na prethodnu nedelju.
Vučić: Propali pregovori o sprečavanju sankcija, Srbija u riziku da izgubi pristup sirovoj nafti
27.03.2025.•
48
Srbija se suočava sa rizikom da u petak izgubi pristup sirovoj nafti iz uvoza, jer su propali pregovori o sprečavanju uvođenja sankcija jedinoj rafineriji u zemlji, rekao je predsednik Srbije.
Kako klimatske promene utiču na sektor osiguranja
27.03.2025.•
0
U Beogradu je održana konferencija o trendovima u finansijskom i osiguravajućem sektoru u ovoj godini.
Tramp nakarikao carine Kini, pa ponudio: Smanjiću ih malo ako prodate Tiktok; Oni rekli: "Ne"
27.03.2025.•
2
Kina je odbila danas ponudu predsednika SAD Donalda Trampa da bi joj dao carinske ustupke u zamenu za prodaju aplikacije Tiktok, u vlasništvu kineske firme Bajtdens, nekineskom kupcu.
Bajatović: Očekujem da će ponovo biti odloženo uvođenje sankcija NIS-u
27.03.2025.•
1
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je da očekuje da će biti produžen rok za uvođenje američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS).
Proizvedeni prvi probni primerci električnog "citroena C3" u Kragujevcu
27.03.2025.•
2
Prvi probni primerci električnog automobila "citroen C3" proizvedeni su u fabrici Fiat-Krajsler automobili Srbija u Kragujevcu.
Tramp uvodi carinu od 25 odsto na automobile koji nisu proizvedeni u SAD
27.03.2025.•
0
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da će efektivno uvesti carinu od 25 odsto na sve automobile koji nisu proizvedeni u toj zemlji.
Profesor Arsić: Privredni rast Srbije niži od očekivanog, prognoze sve neizvesnije
26.03.2025.•
3
Makroekonomski trendovi u Srbiji na početku 2025. godine nagoveštavaju lošije rezultate nego 2024. godine.
Rok za prijavu za subvencije ističe, poljoprivrednici očekuju isplatu do kraja meseca
25.03.2025.•
6
Rok za prijavu za subvencije od 18.000 dinara po hektaru u Srbiji ističe danas, 25. marta.
Dogovor Vlade i odgajivača svinja i živine o rešavanju problema: Subvencije, plan za kreiranje mera
25.03.2025.•
2
Predstavnici Vlade Srbije i predstavnici udruženja odgajivača svinja i živine su se dogovorili o donošenju kratkoročnih mera koje bi doprinele prevazilaženju pojedinih problema.
Potpisani prvi ugovori za "stanove za mlade", skoro 1.800 prijava
25.03.2025.•
8
U Poštanskoj štedionici u Beogradu su potpisana prva četiri ugovora o subvencionisanim stambenim kreditima za mlade od 20 do 35 godina.
Poskupljuje struja za privrednike - šta će to značiti za ostale cene i inflaciju?
25.03.2025.•
9
Od početka ove godine u pojedinim gradovima i opštinama u Srbiji povećane su cene vode, iznošenja smeća, poreza na imovinu, zatim je nedavno država povećala akcize na gorivo, duvan, grejanje na gas...
Do sada za jeftinije stambene kredite apliciralo 1.566 mladih: Evo šta je najpopularnije
25.03.2025.•
5
Banci Poštanske štedionice koja je prva u Srbiji uzela učešće u programu povoljnih stambenih kredita za mlade do juče u 11 časova je podneto 1.566 zahteva.
Pad prodaje Teslinih vozila u Evropi, Maskovu firmu prestigli Folksvagen, BMW i rivali iz Kine
25.03.2025.•
1
Prodaja Teslinih vozila u Evropi je u padu, a američku firmu su, prema februarskim podacima, prestigli kako Folksvagen, tako i BMW i rivali iz Kine, pokazuje izveštaj kompanije JATO Dynamics.
Vlada Srbije uputila pismo SAD za novo odlaganje sankcija Naftnoj industriji Srbije
24.03.2025.•
4
Vlada Srbije uputila je pismo administraciji predsednika Donalda Trampa u kojem podržava zahtev Naftne industrije Srbije da ponovo bude odložena primena sankcija koje su SAD uvele toj kompaniji.
Pomama za solarnim energanama
24.03.2025.•
4
Nesporno je da je prelazak na obnovljive izvore energije trend naročito izražen u Evropi, pa je prirodno da se i Srbija sa fosilnih preorijentiše na moderne energetske pogone.
Odbor za finansije predložio Ivicu Gavrilovića za predsednika Saveta Državne revizorske institucije
24.03.2025.•
0
Odbor Skupštine Srbije za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava predložio je Skupštini da izabere Ivicu Gavrilovića za predsednika Saveta Državne revizorske institucije.
Šestogodišnjak i desetogodišnjak vlasnici dve novosadske firme: Koliko je takvih kompanija u Srbiji
24.03.2025.•
19
Tačno 171 firma u Srbiji u vlasničkoj strukturi ima makar jedno dete.
Jedna od najcenjenijih investicionih zlatnih kovanica: Koja je cena dukata Franc Jozef u Srbiji?
23.03.2025.•
5
Dukat Franc Jozef predstavlja jednu od najcenjenijih investicionih zlatnih kovanica na srpskom tržištu.
Komentari 4
Ekonomija
Teško je proceniti prave prosečne prihode u Srbiji pre svega zbog veoma prisutne sive ekonomije, jako puno njih ima prijavljen minimalan dohodak a ostatak primaju ispod tezge u kešu, onda je teško proceniti koliko neprijavljenog novca ulazi u zemlju u kešu iz inostranstva od dijaspore, a nema načina utvrditi ni koliki je legalan prihod preduzetnika koji plaćaju mali paušal dok mogu imati višestruko veće prihode. Na to sve dodati manji broj onih koji imaju visoke prihode poput sportista, kao i novac stečen kriminalnim aktivnostima i eto odakle toliko novca za kupovinu nekretnina. Nepisano pravilo je zato da oni koji najviše kukaju po internetu kako su im plate male su najčešće i najveći prevaranti i upravo spadaju u ovu prvu ili poslednju grupu.
Stocky
Joli
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar