Ekonomski stručnjaci analizirali: Srbija ulaže milijardu evra u rudnik litijuma - a ostaje na nuli
Ekonomski efekti rudnika litijuma u dolini Jadra za Srbiju krajnje su neizvesni, a u najpovoljnijem scenariju, ravni nuli.
Foto: 021.rs
Kako piše Danas, to se zaključuje u stručnoj analizi srpskih ekonomista pod nazivom "Koliko bi Srbija dobila od projekta Jadar?".
Analizu su radili Zoran Drakulić, predsednik kluba Privrednik, vlasnik Point grupe, ali i prvog rudnika litijuma na svetu, profesor na ekonomskom fakultetu Dejan Šoškić, profesorka ekonomije u penziji Danica Popović i ekonomista Boško Mijatović.
Na osnovu ekonomske i finansijke analize, kao i zbog ogromnih rizika u vezi sa njegovim eventualnim sprovođenjem, njihov zaključak je da projekat "Jadar" nije opravdan i treba da bude obustavljen.
Srbija bi, kako piše u analizi, po projekcijama Rio Tinta imala zanemarljive prihode po svim osnovama: 17,4 miliona evra godišnje zarade predstavlja tek 2,6 evra po glavi stanovnika.
S druge strane, Srbija bi uz to sama finansirala celokupnu infrastrukturu, vrednu nekoliko stotina miliona evra (puteve, prugu, vodovod, gasovod, strujnu infrastrukturu, itd.).
"Srbija ne bi imala ni najmanji udeo u vlasništvu rudnika i Rio Tinto bi u poptunosti raspolagao sa iskopanim litijumom. U slučaju ekološke katastrofe (poplave, izlivanje jalovine..) Srbija bi ogromne izdatke za sanaciju, potencijalno stotine miliona evra, morala da plati sama", piše u članku, a prenosi Danas.
Autori ističu da je studiju ekonomskog efekta ovog projekta za Rio Tinto uradila malo poznata londonska konsalting kompanija "Ergo Strategy Group".
Na strani 45 njihove studije pominje se procena od jedne milijarde godišnjih prihoda celokupnog posla. Dalje se navodi da se od ukupnog prihoda odbija 305 miliona evra troškova za dobra i usluge, uključujući i plate.
"Treba napomenuti da bi ti troškovi bili isplaćeni skoro isključivo stranim dobavljačima za mašine i ostalu opremu, hemijske reagense, tehničke konsultacije.. bez značajnih prihoda i skoro nikakve koristi za Srbiju. Raspodelu preostale procenjene godišnje bruto dodate vrednosti od 695 miliona evra, Rio Tinto predviđa da inkasira 450 miliona evra, odnosno da za svoj uloženi kapital uzme dve trećine operativne dobiti projekta Jadar", stoji u analizi.
Kako piše dalje, tokom prvih pet godina rada Rio Tinto predviđa da investira oko 2,55 milijarde evra, potom očekuje pokretanje proizvodnje te prihode od ukupno 13,95 milijarde evra. Čista zarada bila bi 11,4 milijardi evra.
Rio Tinto bi tako u potpunosti pokrio sopstveni rizik posle manje od četvrtine života rudnika, te ostvarivao profite od jedanaeste godine i tokom preostalih trideset godina njegovog rada.
Koliko bi od svega zaradila Srbija?
Prihodi za naš budžet svode na 184,5 miliona evra godišnje, što je, kako smatraju autori analize, "izuzetno malo za projekat ovog obima i ovakvog ekološkog rizika".
Odvajanje 30 miliona evra bruto godišnje za plate deluje lepo, ali iz iskustva Ziđina u Boru, gde se zbog nedostatka domaće radne snage masovno zapošljavaju radnici iz Kine, ni tu se ne može očekivati dobitak za Srbiju.
Rudna renta ukupno ne predstavlja, prema studiji londonske kompanije, više od 40 miliona evra godišnje i to u momentu maksimalne proizvodnje, posle desete godine rada rudnika, ali uz napomenu autora analize da je Vlada Ziđin-u u Boru i Majdanpeku smanjila ovu stopu, što se može desiti i ovde.
Najveći predviđeni prihod bi zapravo bio porez na dobit preduzeća na godišnjem nivou od 85 miliona evra, ali bi Rio Tinto u skladu sa domaćim propisima imao mogućnost da plaća porez na dobit samo tokom 12 od ukupno 40 godina projekta.
"Treba napomenuti da bi celokupna dividenda išla Rio Tintu, odnosno Srbija ne bi imala nikakvo vlasništvo nad projektom. To je još jedna veoma zabrinjavajuća činjenica koja odudara od dogovora koji su postignuti u mnogim rudarskim projektima, pa čak i ove kompanije. Srbija u najboljem slučaju, za 40 godina rada rudnika, mogla bi ukupno da inkasira oko 696 miliona evra, u proseku svega 17,4 miliona ili 2,6 evra po glavi stanovnika godišnje", piše u analizi.
Sa druge strane, kada se sabere koliko će Srbija da uloži u obimne infrastrukturne radove, dolazi se do nule.
Ceo tekst možete pročitati OVDE.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Politika "biča i medenjaka": Može li Moskva da uceni Beograd gasom?
06.10.2024.•
0
Politika štapa i šargarepe često se dovodi u vezu sa stavom Zapadnih zemalja i EU prema Srbiji, dok se, u vladajućem političkom narativu odnosi sa Rusijom i Kinom definišu kao "bratski i prijateljski"
Jedinstvenu dozvolu Srbije do sada dobilo 27.000 stranih radnika
06.10.2024.•
0
Od uspostavljanja portala za strance 1. februara, kojim je omogućeno podnošenje zahteva za Jedinstvenu dozvolu za boravak i rad stranih državljana u Srbiji, odobreno je ukupno 26.792 zahteva.
Mask i dalje najbogatiji među milijarderima, Zakerberg potisnuo Bezosa na treću poziciju
06.10.2024.•
0
Vlasnik tehnološke korporacije Meta Mark Zakerberg napredovao je na najnovijoj Blumbergovoj listi milijardera i zauzeo drugo mesto, zamenivši na ovoj poziciji osnivača firme Amazon Džefa Bezosa.
Koliko je svet trenutno zadužen?
06.10.2024.•
1
Globalni dug dostigao je rekordnih 312 biliona dolara na kraju drugog kvartala 2024, pre svega zbog rasta zaduživanja u SAD i Kini, pokazuju podaci Instituta za međunarodne finansije (IIF).
Čadež: Investicioni kreditni rejting omogućava privredi lakši dolazak do kapitala
06.10.2024.•
1
Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež ocenio je dobijanje investicionog kreditnog rejtinga od agencije "S&P" kao jednu od najznačajnijih vesti u poslednje dve decenije.
Medić (CEVES): Pomalo je čudno da je Srbija sada dobila investicioni kreditni rejting
06.10.2024.•
7
Troškovi zaduživanja Srbije, posle dobijanja investicionog kreditnog rejtinga, biće manji zbog toga što će državne hartije od vrednosti imati više potencijalnih kupaca, pa će kamate biti niže.
EU: Otvorena vrata za carine na kineske električne automobile
06.10.2024.•
7
Zemlje članice Evropske unije (EU) glasale su za uvođenje carina na električne automobile uvezene iz Kine, uprkos protivljenju Nemaca koji strahuju od trgovinskog rata sa Pekingom.
Drakulić: Ako država ponovo dozvoli uvoz peleta, srpski proizvođači mogu da zatvore pogone
06.10.2024.•
3
Jedan od najvećih proizvođača peleta u Srbiji Zoran Drakulić kaže da država planira da ponovo dozvoli uvoz tog ogrevnog materijala što bi, navodi, uništilo domaće proizvođače i 20.000 radnih mesta.
U Srbiji najskuplji kvadratni metar stana je u Beogradu na vodi
05.10.2024.•
0
U Srbiji su u drugom kvartalu ove godine najveće cene stanova postignute u Beogradu, gde je najskuplji prodat po ceni od 9.125 evra za metar kvadratni, na lokaciji Beograd na vodi.
Prva subvencija za gradnju hotela za EXPO: Airport city dobio 5,9 miliona evra
05.10.2024.•
9
Ministarstvo privrede dodelilo je prvu subvenciju po uredbi na osnovu koje država dodeljuje novac za izgradnju novih ili obnovu starih hotela na teritoriji Beograda uoči izložbe EXPO 2027.
Na račun minimalac, keš na ruke: Najviše sive ekonomije u građevinarstvu, trgovini i ugostiteljstvu
05.10.2024.•
28
Privrednici veruju da se u preduzećima u njihovoj delatnosti u potpunosti uplaćuju porezi i doprinosi za 81 odsto radnika, što je manje nego ranije.
Koliko zarađuju prosvetari: U S. Makedoniji i Srbiji najmanje, u Hrvatskoj i Mađarskoj i duplo više
05.10.2024.•
8
Zarade zaposlenih u obrazovanju su, u odnosu na prosečna primanja, najbolje u Hrvatskoj, Mađarskoj i Rumuniji, a najlošije u Severnoj Makedoniji i Srbiji, saopštio je Demostat.
Mali: Srbija nije više rizična zemlja koju investitori zaobilaze
05.10.2024.•
31
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je Srbija dobila investicioni kreditni rejting, jedina od svih zemalja u ovom regionu, izuzev članica Evropske unije.
Sekretarijatu Vlade i Novaku Nediću rebalansom budžeta više para nego prosveti
04.10.2024.•
17
Generalni sekretarijat Vlade koji vodi Novak Nedić dobio je rebalansom budžeta čak 15 milijardi dinara, što je više nego što je dobila, recimo, prosveta.
Bivši ministar Vujović o srpskoj ekonomiji: Iluzije dostojne Dejvida Koperfilda
04.10.2024.•
19
"Za ono što je prošle godine koštalo 600, sada je potrebno 700 evra. Opet Dejvid Koperfild, sad ga vidiš, sad ga ne vidiš", kaže konsultant Svetske banke Dušan Vujović.
Još poskupljenja: Rate za stan posle Nove godine biće veće i do 50 evra
04.10.2024.•
5
Krajem godine ističe ograničenje kamata na stambene kredite.
Rate kredita rastu: Iako mnogi očekuju da će im najavljeni zakon smanjiti rate, desiće se suprotno
03.10.2024.•
8
Moratorijum na visinu kredita, koji je odredila Narodna banka Srbije (NBS), trebalo bi da krajem ove godine istekne.
Beograd na vodi: Koliko je koštao građane, a koliko se isplatio - misterija
03.10.2024.•
18
Beograd na vodi - javni projekat u interesu građana ili komercijalni projekat u interesu stranog investitora?
Mreža X vredi 80 odsto manje nego kada ju je kupio Mask
03.10.2024.•
3
Društvena mreža X, ranije poznata kao Twitter, vredi skoro 80 odsto manje nego pre dve godine kada ju je kupio Ilon Mask, prema procenama investicionog giganta Fideliti.
Komentari 9
Koferce
Pa nije prirodno da se neko toliko zalaze za nesto a celokupan narod je protiv toga, dok ga bas briga za prosvetu, poljoprivredu, zdravstvo...
Ista je situacija i sa stadionom i Expo-om.
A vi i dalje, na sledecim izborima, sedite kuci, nemojte glasati i komentarisite da su svi isti.
Za to vreme, on vam rasprodaje dedovinu!
mimi
pa,neka:)
A, čime će onda ta Srbija vladati? Samo u Beogradu?to će im ostati. I onda će ih primiti u EU:)
Ova Srbija to upravo radi,da postane ona Srbija.
Narod se ništa ne pita,narod će otići još malo,da uhvati zalet jer preci poginuli,a mi potomci smo shvatili da i mi treba da ostavimo potomke,zato ne ginemo nego ćemo otići svi. Gde?Polako…
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar