
Ekonomski stručnjaci analizirali: Srbija ulaže milijardu evra u rudnik litijuma - a ostaje na nuli
Ekonomski efekti rudnika litijuma u dolini Jadra za Srbiju krajnje su neizvesni, a u najpovoljnijem scenariju, ravni nuli.

Foto: 021.rs
Kako piše Danas, to se zaključuje u stručnoj analizi srpskih ekonomista pod nazivom "Koliko bi Srbija dobila od projekta Jadar?".
Analizu su radili Zoran Drakulić, predsednik kluba Privrednik, vlasnik Point grupe, ali i prvog rudnika litijuma na svetu, profesor na ekonomskom fakultetu Dejan Šoškić, profesorka ekonomije u penziji Danica Popović i ekonomista Boško Mijatović.
Na osnovu ekonomske i finansijke analize, kao i zbog ogromnih rizika u vezi sa njegovim eventualnim sprovođenjem, njihov zaključak je da projekat "Jadar" nije opravdan i treba da bude obustavljen.
Srbija bi, kako piše u analizi, po projekcijama Rio Tinta imala zanemarljive prihode po svim osnovama: 17,4 miliona evra godišnje zarade predstavlja tek 2,6 evra po glavi stanovnika.
S druge strane, Srbija bi uz to sama finansirala celokupnu infrastrukturu, vrednu nekoliko stotina miliona evra (puteve, prugu, vodovod, gasovod, strujnu infrastrukturu, itd.).
"Srbija ne bi imala ni najmanji udeo u vlasništvu rudnika i Rio Tinto bi u poptunosti raspolagao sa iskopanim litijumom. U slučaju ekološke katastrofe (poplave, izlivanje jalovine..) Srbija bi ogromne izdatke za sanaciju, potencijalno stotine miliona evra, morala da plati sama", piše u članku, a prenosi Danas.
Autori ističu da je studiju ekonomskog efekta ovog projekta za Rio Tinto uradila malo poznata londonska konsalting kompanija "Ergo Strategy Group".
Na strani 45 njihove studije pominje se procena od jedne milijarde godišnjih prihoda celokupnog posla. Dalje se navodi da se od ukupnog prihoda odbija 305 miliona evra troškova za dobra i usluge, uključujući i plate.
"Treba napomenuti da bi ti troškovi bili isplaćeni skoro isključivo stranim dobavljačima za mašine i ostalu opremu, hemijske reagense, tehničke konsultacije.. bez značajnih prihoda i skoro nikakve koristi za Srbiju. Raspodelu preostale procenjene godišnje bruto dodate vrednosti od 695 miliona evra, Rio Tinto predviđa da inkasira 450 miliona evra, odnosno da za svoj uloženi kapital uzme dve trećine operativne dobiti projekta Jadar", stoji u analizi.
Kako piše dalje, tokom prvih pet godina rada Rio Tinto predviđa da investira oko 2,55 milijarde evra, potom očekuje pokretanje proizvodnje te prihode od ukupno 13,95 milijarde evra. Čista zarada bila bi 11,4 milijardi evra.
Rio Tinto bi tako u potpunosti pokrio sopstveni rizik posle manje od četvrtine života rudnika, te ostvarivao profite od jedanaeste godine i tokom preostalih trideset godina njegovog rada.
Koliko bi od svega zaradila Srbija?
Prihodi za naš budžet svode na 184,5 miliona evra godišnje, što je, kako smatraju autori analize, "izuzetno malo za projekat ovog obima i ovakvog ekološkog rizika".
Odvajanje 30 miliona evra bruto godišnje za plate deluje lepo, ali iz iskustva Ziđina u Boru, gde se zbog nedostatka domaće radne snage masovno zapošljavaju radnici iz Kine, ni tu se ne može očekivati dobitak za Srbiju.
Rudna renta ukupno ne predstavlja, prema studiji londonske kompanije, više od 40 miliona evra godišnje i to u momentu maksimalne proizvodnje, posle desete godine rada rudnika, ali uz napomenu autora analize da je Vlada Ziđin-u u Boru i Majdanpeku smanjila ovu stopu, što se može desiti i ovde.
Najveći predviđeni prihod bi zapravo bio porez na dobit preduzeća na godišnjem nivou od 85 miliona evra, ali bi Rio Tinto u skladu sa domaćim propisima imao mogućnost da plaća porez na dobit samo tokom 12 od ukupno 40 godina projekta.
"Treba napomenuti da bi celokupna dividenda išla Rio Tintu, odnosno Srbija ne bi imala nikakvo vlasništvo nad projektom. To je još jedna veoma zabrinjavajuća činjenica koja odudara od dogovora koji su postignuti u mnogim rudarskim projektima, pa čak i ove kompanije. Srbija u najboljem slučaju, za 40 godina rada rudnika, mogla bi ukupno da inkasira oko 696 miliona evra, u proseku svega 17,4 miliona ili 2,6 evra po glavi stanovnika godišnje", piše u analizi.
Sa druge strane, kada se sabere koliko će Srbija da uloži u obimne infrastrukturne radove, dolazi se do nule.
Ceo tekst možete pročitati OVDE.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Glamočić kritikovao Upravu za agrarna plaćanja: Neprihvatljiva realizacija podsticaja od 14 odsto
21.04.2025.•
3
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije Dragan Glamočić izjavio je da će efikasna i transparentna isplata subvencija biti jedan od prioriteta tog ministarstva.
Upozorenje iz Kine: Ne sklapajte dogovore sa SAD na naš račun
21.04.2025.•
0
Kina je upozorila druge zemlje da ne sklapaju trgovinske dogovore sa Sjedinjenim Američkim Državama na njen račun, inače će preduzeti protivmere, preneo je Rojters.
Ruski gas podelio Evropljane
21.04.2025.•
8
Otkako je pre bezmalo tri i po godine počeo sukob u Ukrajini, Evropska unija je brzo počela da drastično smanjuje uvoz gasa iz Rusije.
Paušalci "izvisili" za staž obećan podsticajnom merom za zapošljavanje
20.04.2025.•
6
Podsticajna mera države trebalo je da amortizuje posledice testa samostalnosti i obračun sa angažovanjem paušalaca kao poreski jeftinijim rešenjem od angažovanja stalno zaposleni.
Više cene struje za privrednike u Srbiji - manje šanse na tržištu?
20.04.2025.•
3
Cilj Elektroprivrede Srbije je, prema rečima direktora, da struja za građane ne poskupi dok su, s druge strane, privrednicima već stigli novi računi sa uvećanom cenom električne energije.
Zbog carinskog rata: Avion Boing koji je naručila Kina vratio se u SAD
20.04.2025.•
0
Avion kompanije Boing, koji je naručila kineska avio-kompanija, vraćen je u proizvodni centar u SAD, prema svemu sudeći zbog carinskog rata na relaciji Vašington-Peking.
Radonjić: To da je Srbija ekonomski tigar - bušna priča, ne čudi da se godišnje odseli 40.000 ljudi
20.04.2025.•
36
Narativ o Srbiji kao ekonomskom tigru je "bušna priča" kada se zaviri u realne podatke.
Više od 4.500 prijava za kredite za mlade: "Najveći izazov pronaći nekretninu"
19.04.2025.•
12
Za mesec dana programa stambenih kredita za mlade podneseno je više od 4.500 prijava.
Evo kako možete proveriti svoj kreditni status: Jednostavnije nego pre, a izuzetno bitno
19.04.2025.•
3
Kreditna istorija građana direktno utiče na finansijske mogućnosti, a postoji način i kako mi sami možemo da pristupimo tim informacijama.
Trgovci u Severnoj Makedoniji od danas moraju da objavljuju sve cene na internetu
18.04.2025.•
4
Trgovinske firme u Severnoj Makedoniji od danas moraju da na svojim internet sajtovima objavljuju cene svih proizvoda koje nude.
Objavljene nove cene goriva u narednih osam dana
17.04.2025.•
3
Cene benzina i evrodizela u narednih osam biće niže za po tri dinara u odnosu na prethodnih nedelju dana.
Rublja postala valuta sa "najboljim kursom na svetu"
17.04.2025.•
11
Ruska rublja postala je valuta sa najboljim kursom na svetu, preneo je britanski list "Dejli mejl".
Temu i Šejn dižu cene zbog Trampovih carina
17.04.2025.•
4
Kineski brendovi onlajn prodavnica Temu i Šejn podići će cene svojih proizvoda sledeće nedelje.
Ima li mesta za novu rafineriju u Srbiji?
16.04.2025.•
9
Pretnja sankcijama još jednom aktuelizuje pitanje izgradnje još jednog prerađivača nafte u Srbiji.
NLB Banka Banja Luka i Mastercard poklanjaju 2.500 evra za najbolja webshop rešenja na Konverziji
16.04.2025.•
0
Ovog aprila u Banjaluci, Konverzija osim što donosi više od 20 vrhunskih predavanja i konkretne lekcije iz prakse, konferencija nudi i dodatni stimulans za sve vlasnike web shopova.
SAD bi Kini mogle da uvedu carine od 245 odsto
16.04.2025.•
4
Sjedinjene Američke Države bi mogle da uvedu Kini carine do 245 odsto, objavila je Bela kuća.
Japan optužio Gugl za kršenje antimonopolskih zakona
15.04.2025.•
0
Japansko regulatorno telo je danas optužilo američkog tehnološkog giganta Gugl za kršenje antimonopolskih zakona, ponavljajući slične poteze u SAD i Evropi.
Predsednik Stelantisa: Automobilska industrija u Evropi i SAD u opasnosti
15.04.2025.•
3
Automobilska industrija je u opasnosti i u SAD i u Evropi, upozorio je predsednik grupe Stelantis Džon Elkan, navodeći kao razlog povećanje carina kao i plan za smanjenje emisija štetnih gasova.
Vlada spasava poslednju železaru u Britaniji
15.04.2025.•
0
Vlada Velike Britanije saopštila je da je kupila dovoljno sirovina da bi poslednje britanske visoke peći za proizvodnju čelika nastavile da rade "narednih nedelja".
Kina zabranjuje kupovinu od Boinga
15.04.2025.•
1
Kina je naložila svojim avio-kompanijama da obustave sve buduće isporuke aviona američkog proizvođača Boing, kao odgovor na nove američke carine koje je predsednik Donald Tramp uveo na kinesku robu.
RZS: Mali rast broja izdatih građevinskih dozvola
15.04.2025.•
0
Republički zavod za statistiku saopštio je da je u februaru izdato 1.817 građevinskih dozvola, što predstavlja povećanje od 1,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Komentari 17
Fića
Ko bi plaćao Obeptećebhebi uklanjanje nastale štete...?!
RT, zagovornici rudarenja ili građani Srbije...?!
Posebno je Priča potencijalna ucenjivanja zlonamernika da će to namerno da izazovu, a ima ih nakon ratova '90 - tih, na ovim prostorima.
313z
Goran
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar