Ekonomski stručnjaci analizirali: Srbija ulaže milijardu evra u rudnik litijuma - a ostaje na nuli

Ekonomski efekti rudnika litijuma u dolini Jadra za Srbiju krajnje su neizvesni, a u najpovoljnijem scenariju, ravni nuli.
Ekonomski stručnjaci analizirali: Srbija ulaže milijardu evra u rudnik litijuma - a ostaje na nuli
Foto: 021.rs
Kako piše Danas, to se zaključuje u stručnoj analizi srpskih ekonomista pod nazivom "Koliko bi Srbija dobila od projekta Jadar?".
 
Analizu su radili Zoran Drakulić, predsednik kluba Privrednik, vlasnik Point grupe, ali i prvog rudnika litijuma na svetu, profesor na ekonomskom fakultetu Dejan Šoškić, profesorka ekonomije u penziji Danica Popović i ekonomista Boško Mijatović.
 
Na osnovu ekonomske i finansijke analize, kao i zbog ogromnih rizika u vezi sa njegovim eventualnim sprovođenjem, njihov zaključak je da projekat "Jadar" nije opravdan i treba da bude obustavljen.
Srbija bi, kako piše u analizi, po projekcijama Rio Tinta imala zanemarljive prihode po svim osnovama: 17,4 miliona evra godišnje zarade predstavlja tek 2,6 evra po glavi stanovnika.
 
S druge strane, Srbija bi uz to sama finansirala celokupnu infrastrukturu, vrednu nekoliko stotina miliona evra (puteve, prugu, vodovod, gasovod, strujnu infrastrukturu, itd.).
 
"Srbija ne bi imala ni najmanji udeo u vlasništvu rudnika i Rio Tinto bi u poptunosti raspolagao sa iskopanim litijumom. U slučaju ekološke katastrofe (poplave, izlivanje jalovine..) Srbija bi ogromne izdatke za sanaciju, potencijalno stotine miliona evra, morala da plati sama", piše u članku, a prenosi Danas.
Autori ističu da je studiju ekonomskog efekta ovog projekta za Rio Tinto uradila malo poznata londonska konsalting kompanija "Ergo Strategy Group".
 
Na strani 45 njihove studije pominje se procena od jedne milijarde godišnjih prihoda celokupnog posla. Dalje se navodi da se od ukupnog prihoda odbija 305 miliona evra troškova za dobra i usluge, uključujući i plate.
 
"Treba napomenuti da bi ti troškovi bili isplaćeni skoro isključivo stranim dobavljačima za mašine i ostalu opremu, hemijske reagense, tehničke konsultacije.. bez značajnih prihoda i skoro nikakve koristi za Srbiju. Raspodelu preostale procenjene godišnje bruto dodate vrednosti od 695 miliona evra, Rio Tinto predviđa da inkasira 450 miliona evra, odnosno da za svoj uloženi kapital uzme dve trećine operativne dobiti projekta Jadar", stoji u analizi.
 
Kako piše dalje, tokom prvih pet godina rada Rio Tinto predviđa da investira oko 2,55 milijarde evra, potom očekuje pokretanje proizvodnje te prihode od ukupno 13,95 milijarde evra. Čista zarada bila bi 11,4 milijardi evra.
 
Rio Tinto bi tako u potpunosti pokrio sopstveni rizik posle manje od četvrtine života rudnika, te ostvarivao profite od jedanaeste godine i tokom preostalih trideset godina njegovog rada.
 
Koliko bi od svega zaradila Srbija?
 
Prihodi za naš budžet svode na 184,5 miliona evra godišnje, što je, kako smatraju autori analize, "izuzetno malo za projekat ovog obima i ovakvog ekološkog rizika".
 
Odvajanje 30 miliona evra bruto godišnje za plate deluje lepo, ali iz iskustva Ziđina u Boru, gde se zbog nedostatka domaće radne snage masovno zapošljavaju radnici iz Kine, ni tu se ne može očekivati dobitak za Srbiju.
 
Rudna renta ukupno ne predstavlja, prema studiji londonske kompanije, više od 40 miliona evra godišnje i to u momentu maksimalne proizvodnje, posle desete godine rada rudnika, ali uz napomenu autora analize da je Vlada Ziđin-u u Boru i Majdanpeku smanjila ovu stopu, što se može desiti i ovde.
 
Najveći predviđeni prihod bi zapravo bio porez na dobit preduzeća na godišnjem nivou od 85 miliona evra, ali bi Rio Tinto u skladu sa domaćim propisima imao mogućnost da plaća porez na dobit samo tokom 12 od ukupno 40 godina projekta.
"Treba napomenuti da bi celokupna dividenda išla Rio Tintu, odnosno Srbija ne bi imala nikakvo vlasništvo nad projektom. To je još jedna veoma zabrinjavajuća činjenica koja odudara od dogovora koji su postignuti u mnogim rudarskim projektima, pa čak i ove kompanije. Srbija u najboljem slučaju, za 40 godina rada rudnika, mogla bi ukupno da inkasira oko 696 miliona evra, u proseku svega 17,4 miliona ili 2,6 evra po glavi stanovnika godišnje", piše u analizi.
 
Sa druge strane, kada se sabere koliko će Srbija da uloži u obimne infrastrukturne radove, dolazi se do nule.
 
Ceo tekst možete pročitati OVDE.
  • Koferce

    06.10.2024 19:03
    Srbija ce biti na nuli (da ne kazem u minusu), ali ce zato Oskar biti debeli u pozitivi.
    Pa nije prirodno da se neko toliko zalaze za nesto a celokupan narod je protiv toga, dok ga bas briga za prosvetu, poljoprivredu, zdravstvo...
    Ista je situacija i sa stadionom i Expo-om.
    A vi i dalje, na sledecim izborima, sedite kuci, nemojte glasati i komentarisite da su svi isti.
    Za to vreme, on vam rasprodaje dedovinu!
  • mimi

    06.10.2024 19:00
    jako bih volela da se konačno narod ujedini i otera ovaj litijumski cirkus !
  • pa,neka:)

    06.10.2024 18:55
    Znači ta Srbija neće ništa dobiti,a iseliće se ljudi jer neće da žive bez vode i hrane,na rudniku.
    A, čime će onda ta Srbija vladati? Samo u Beogradu?to će im ostati. I onda će ih primiti u EU:)
    Ova Srbija to upravo radi,da postane ona Srbija.
    Narod se ništa ne pita,narod će otići još malo,da uhvati zalet jer preci poginuli,a mi potomci smo shvatili da i mi treba da ostavimo potomke,zato ne ginemo nego ćemo otići svi. Gde?Polako…

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Koliko je svet trenutno zadužen?

Globalni dug dostigao je rekordnih 312 biliona dolara na kraju drugog kvartala 2024, pre svega zbog rasta zaduživanja u SAD i Kini, pokazuju podaci Instituta za međunarodne finansije (IIF).