
Bivši predsednik Fiskalnog saveta: Iz Srbije godišnje ode 40.000 ljudi, ovo su razlozi
Oko 40.000 ljudi godišnje emigrira iz Srbije, zbog kvaliteta usluga i institucija, obrazovanja i zdravstva, kao i visine plata, ocenio je donedavni predsednik Fiskalnog saveta, akademik Pavle Petrović

Foto: Pixabay (ilustracija)
Petrović je, na predstavljanju njegove knjige "Makroekonomske krize i reforme u Srbiji 1980-2023: Ekonometrijska analiza", rekao da se misli da je presudan faktor za odlazak stanovništva u inostranstvo visina plata, ali ona se nalazi tek na četvrtom mestu, preneo je Forbs Srbija.
"Emigracija stanovništva, zajedno sa lošom demografskom slikom, dovela je i u Srbiji i u zemljama centralne i istočne Evrope do naglog pada stope nezaposlenosti poslednjih godina. Uz to, manjak radne snage doveo je do toga da realne plate rastu brže od produktivnosti", rekao je Petrović.
Kumulativno od 2019. do 2023. godine plate su, kako je rekao, realno rasle 18,2 odsto, a produktivnost je istovremeno porasla 14,8 odsto.
U 2024. se, prema njegovim rečima, taj trend zaoštrava, pa su plate rasle 9,2 odsto, a produktivnost manje od četiri odsto, tačnije 3,6.
"To je na srednji rok neodrživa situacija, jer plate ne bi trebalo da rastu brže od produktivnosti. Takav trend će kočiti ekonomiju i destimulisati investicije", upozorio je Petrović.
Dodao je da visok rast plata i realno jačanje vrednosti dinara ugrožavaju konkurentnost domaće privrede.
"Dosadašnji model rasta zasnivao se na privlačenju stranih investicija i relativno jeftinoj radnoj snazi. Ta radna snaga više nije jeftina. Prosečna plata u Srbiji, u evrima je trenutno oko 850 evra. Sustižemo zemlje centralne i istočne Evrope, ali i, primera radi, Grčku u kojoj je prosečna plata 1.100 evra ili Portugal koji ima 1.200 evra", rekao je Petrović.
On je naveo da su plate u evrima u Srbiji porasle dva puta u periodu od 2017. do 2024 jer je tada prosečna zarada iznosila 395 evra, a sada je oko 850 evra. Objašnjavajući šta je uticalo na rast zarada u evrima, Petrović je naveo da je realni rast plata u dinarima oko 40 odsto i to je stvarna mera kupovne moći.
"Dinar je, s druge strane, konstantno realno jačao u odnosu na evro od 2017. i to kumulativno iznosi oko 20 odsto. Kupovna moć evra se smanjila zbog inflacije u evrozoni i to za oko 25 odsto. Sve to je imalo uticaja na udvostručavanje plata u evrima u Srbiji", kazao je Petrović.
Ekonomska teorija, prema njegovim rečima, nudi barem dva objašnjenja za realno jačanje domaće valute, a prvo je snažan privredni rast vođen tehnološkim progresom i rastom produktivnosti, praćen viškom u spoljnotrgovinskoj razmeni.
"Ovo je zdravo i održivo jačanje domaće valute kakvo su imali Japan ili Nemačka 70-ih godina prošlog veka ili azijski tigrovi poput Južne Koreje i Tajvana", naveo je Petrović.
Drugo, pak, objašnjenje je, kako je rekao, snažni priliv stranog kapitala koji je dovoljan, pa i prelazi potrebe spoljnotrgovinskog manjka, ali je reč o neodrživom jačanju domaće valute koja nije rezultat konkurentnije privrede.
"Rast BDP-a, vođen rastom produktivnosti smanjuje trgovinski deficit dok porast vrednosti domaće valute povećava deficit. Kod konkurentnih privreda pozitivan efekat rasta BDP-a nadomešćuje negativan efekat povećanja realne vrednosti domaće valute. Takve privrede beleže spoljnotrgovinske suficite i imaju izvozno orijentisan rast i uprkos jačanju njihovih valuta", rekao je Petrović.
Srbija je, kako je istakao, ovaj drugi slučaj jer dinar jača zbog snažnog priliva stranog kapitala koji je više nego pokrivao deficit tekućeg računa platnog bilansa.
Moguće posledice su, prema njegovim rečima smanjenje priliva kapitala ili povećanje odliva, iznošenjem profita.
"Sadašnja pozicija Srbije može postati neodrživa, a neke naznake se već vide. Deficit tekućeg platnog bilansa je snažno porastao u 2024. sa 2,4 na 4,4 odsto BDP-a, a prognozira se povećanje na više od pet odsto u srednjem roku", upozorio je Petrović.
On kaže da je ekstremni slučaj valutna kriza, ali da je Srbija trenutno daleko od takvog scenarija.
Na vrednost dinara, prema njegovim rečima, utiče i politika monetarnih vlasti, odnosno Narodne banke Srbije (NBS). NBS, kako je istakao, drži kurs dinara čvrsto pod kontrolom od 2019. godine, obimnim intervencijama.
Kao i neke druge centralne banke, poput Albanije i Rumunije, ona, naveo je Petrović, kontroliše devizni kurs, iako bi formalno trebalo da kontroliše isključivo inflaciju.
"Inflacija je znatno usporila u prethodnih godinu i po dana. Sa više od 16 odsto u martu 2023. spustila se na trenutnih nešto više od četiri odsto. Ipak, i dalje je među najvećim u Evropi, iza Moldavije, Rumunije, Poljske i Islanda", rekao je Petrović.
Dodao je da je noseća inflacija, odnosno ona koja izuzima cene hrane, energenata, alkohola i duvana, i dalje visoka. U Srbiji je, kako je rekao, trenutno više od pet odsto i neko vreme ne usporava, dok je u zemljama centralne i istočne Evrope oko 3,5 odsto.
"Za razliku od perioda 2021-2023. kada smo uvozili visoku inflaciju, sada uvozimo nisku. Ali plate nastavljaju snažno da rastu, iznad rasta produktivnosti i to gura inflaciju naviše", kaže Petrović.
Rešenje je, kako je naveo u rastu produktivnosti, to jest okretanju ekonomije sektorima koji imaju visoku dodatu vrednost i koji mogu da izdrže taj rast plata.
Nije rešenje, ocenio je, u zaustavljanju rasta plata, odnosno njihovom kočenju, već u bržem rastu produktivnosti.
Upozorio je da bi, iako je monetarna politika i dalje restriktivna, snažan rast državne potrošnje koji se najavljuje krajem ove i tokom sledeće godine, mogao da pogura inflaciju.
"Rebalansom budžeta je planiran manjak od 2,7 odsto BDP-a u 2024. što podrazumeva nagli rast agregatne tražnje od čak 10 odsto BDP-a u poslednja tri meseca. Sledeće godine dalje povećanje deficita na tri odsto vrednosti BDP-a i dodatni rast državne potrošnje, a time i agregatne tražnje, mogao bi da pogura inflaciju naviše", zaključio je Petrović.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Glamočić kritikovao Upravu za agrarna plaćanja: Neprihvatljiva realizacija podsticaja od 14 odsto
21.04.2025.•
1
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije Dragan Glamočić izjavio je da će efikasna i transparentna isplata subvencija biti jedan od prioriteta tog ministarstva.
Upozorenje iz Kine: Ne sklapajte dogovore sa SAD na naš račun
21.04.2025.•
0
Kina je upozorila druge zemlje da ne sklapaju trgovinske dogovore sa Sjedinjenim Američkim Državama na njen račun, inače će preduzeti protivmere, preneo je Rojters.
Ruski gas podelio Evropljane
21.04.2025.•
8
Otkako je pre bezmalo tri i po godine počeo sukob u Ukrajini, Evropska unija je brzo počela da drastično smanjuje uvoz gasa iz Rusije.
Paušalci "izvisili" za staž obećan podsticajnom merom za zapošljavanje
20.04.2025.•
6
Podsticajna mera države trebalo je da amortizuje posledice testa samostalnosti i obračun sa angažovanjem paušalaca kao poreski jeftinijim rešenjem od angažovanja stalno zaposleni.
Više cene struje za privrednike u Srbiji - manje šanse na tržištu?
20.04.2025.•
3
Cilj Elektroprivrede Srbije je, prema rečima direktora, da struja za građane ne poskupi dok su, s druge strane, privrednicima već stigli novi računi sa uvećanom cenom električne energije.
Zbog carinskog rata: Avion Boing koji je naručila Kina vratio se u SAD
20.04.2025.•
0
Avion kompanije Boing, koji je naručila kineska avio-kompanija, vraćen je u proizvodni centar u SAD, prema svemu sudeći zbog carinskog rata na relaciji Vašington-Peking.
Radonjić: To da je Srbija ekonomski tigar - bušna priča, ne čudi da se godišnje odseli 40.000 ljudi
20.04.2025.•
36
Narativ o Srbiji kao ekonomskom tigru je "bušna priča" kada se zaviri u realne podatke.
Više od 4.500 prijava za kredite za mlade: "Najveći izazov pronaći nekretninu"
19.04.2025.•
12
Za mesec dana programa stambenih kredita za mlade podneseno je više od 4.500 prijava.
Evo kako možete proveriti svoj kreditni status: Jednostavnije nego pre, a izuzetno bitno
19.04.2025.•
3
Kreditna istorija građana direktno utiče na finansijske mogućnosti, a postoji način i kako mi sami možemo da pristupimo tim informacijama.
Trgovci u Severnoj Makedoniji od danas moraju da objavljuju sve cene na internetu
18.04.2025.•
4
Trgovinske firme u Severnoj Makedoniji od danas moraju da na svojim internet sajtovima objavljuju cene svih proizvoda koje nude.
Objavljene nove cene goriva u narednih osam dana
17.04.2025.•
3
Cene benzina i evrodizela u narednih osam biće niže za po tri dinara u odnosu na prethodnih nedelju dana.
Rublja postala valuta sa "najboljim kursom na svetu"
17.04.2025.•
11
Ruska rublja postala je valuta sa najboljim kursom na svetu, preneo je britanski list "Dejli mejl".
Temu i Šejn dižu cene zbog Trampovih carina
17.04.2025.•
4
Kineski brendovi onlajn prodavnica Temu i Šejn podići će cene svojih proizvoda sledeće nedelje.
Ima li mesta za novu rafineriju u Srbiji?
16.04.2025.•
9
Pretnja sankcijama još jednom aktuelizuje pitanje izgradnje još jednog prerađivača nafte u Srbiji.
NLB Banka Banja Luka i Mastercard poklanjaju 2.500 evra za najbolja webshop rešenja na Konverziji
16.04.2025.•
0
Ovog aprila u Banjaluci, Konverzija osim što donosi više od 20 vrhunskih predavanja i konkretne lekcije iz prakse, konferencija nudi i dodatni stimulans za sve vlasnike web shopova.
SAD bi Kini mogle da uvedu carine od 245 odsto
16.04.2025.•
4
Sjedinjene Američke Države bi mogle da uvedu Kini carine do 245 odsto, objavila je Bela kuća.
Japan optužio Gugl za kršenje antimonopolskih zakona
15.04.2025.•
0
Japansko regulatorno telo je danas optužilo američkog tehnološkog giganta Gugl za kršenje antimonopolskih zakona, ponavljajući slične poteze u SAD i Evropi.
Predsednik Stelantisa: Automobilska industrija u Evropi i SAD u opasnosti
15.04.2025.•
3
Automobilska industrija je u opasnosti i u SAD i u Evropi, upozorio je predsednik grupe Stelantis Džon Elkan, navodeći kao razlog povećanje carina kao i plan za smanjenje emisija štetnih gasova.
Vlada spasava poslednju železaru u Britaniji
15.04.2025.•
0
Vlada Velike Britanije saopštila je da je kupila dovoljno sirovina da bi poslednje britanske visoke peći za proizvodnju čelika nastavile da rade "narednih nedelja".
Kina zabranjuje kupovinu od Boinga
15.04.2025.•
1
Kina je naložila svojim avio-kompanijama da obustave sve buduće isporuke aviona američkog proizvođača Boing, kao odgovor na nove američke carine koje je predsednik Donald Tramp uveo na kinesku robu.
RZS: Mali rast broja izdatih građevinskih dozvola
15.04.2025.•
0
Republički zavod za statistiku saopštio je da je u februaru izdato 1.817 građevinskih dozvola, što predstavlja povećanje od 1,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Komentari 11
Gogi
predrag
Stole
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar