
Stambeni kredit od 100.000 evra: Banke ćute, ministarstvo obračunava, a mladi u blokadi
Skupština Srbije trebalo bi u februaru da usvoji Zakon o kreditiranju stanova za mlade dok se komercijalne banake o tome vidljivo ne oglašavaju kao ni roditelji potencijalnih budućih vlasnika stanova.

Foto: 021.rs
Banke, uključujući i njihovo poslovno udruženje, upadljivo ćute o najavljenom programu kreditiranja stanova za mlade, piše Demostat i analizira takve programe u zemljama u okruženju.
Iako bi im uključivanje u projekat, ako ništa drugo donelo bar sigurne klijente u narednih 30 do 40 godina, koliko je rečeno da će iznositi period otplate stambenog zajma, svi čekaju
Konačan tekst Ministartstva finansija, odnosno predlog zakona o programu kreditiranja za mlade trebalo bi narednog meseca da izglasa Narodna skupština dok je za sada upadljivo ćutanje komercijalnih banaka ali i roditelja potencijalnih vlasnika stanova.
Prema do sada poznatim detaljima, pravo na kreditiranje za kupovinu stana imaće svi građani u uzrastu od 20 do 35 godina života, uključujući i one bez sopstvenih prihoda, koji studiraju ili su nezaposleni.
Pri tom, ograničenje će se odnositi na cenu stana, za Beograd, na primer ona može biti 2.200 evra po kvadratu, pominje se i 2.600 koliko su trenuitno na tržištu vrednovane nekretnine u Bloku 45 na Novom Beogradu, ali će u svakom slučaju biti data “tablica cena” za svaku sredinu ponaosob.
Višegodišnja kamata na jedan posto
Učešće, koje kod većine banaka sada iznosi 10 ili 20 odsto vrednosti nekretnine, što je za mlade visoka cifra, biće svedeno na jedan odsto, koliko će uglavnom iznositi i prateći troškovi bankarske obrade.
tako tvrdi predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je prethodno istakao da je tu ideju plasirao "zbog istorije", jer želi da "bude zapamćen kao rodonačelnik" tog programa, objasnio je da u budžetu za te subvencije ima obezbeđenih 400 miliona evra od čega je 130 miliona direktan poklon države.
"To nije socijalna mera već mera za budućnost Srbije u ekonomskom, demografskom i svakom razvojnim smislu", rekao je i dodao da projekat sa takvim pogodnostima nema niko u svetu.
Vučić je, takođe, naglasio da će "moći da se kupe uknjiženi objekti u starogradnji ili novogradnji, kuća, stan, deo stambene zgrade, garaže, garažno mesto ukoliko je zajedno sa stanom, kao i zemljište za izgradnju objekta".
Stručnjaci su oprezni
Projekat koji bi trebalo da počne najkasnije od početka marta, predviđa da za kredit od 100.000 evra, što je maksimalna vrednost, u prvoj godini otplate rata iznosi 124 evra dok bi isto toliko kao poklon dodavala država. Narednih šest godina rata bi iznosila 234, a posle toga 453 evra.
Država bi, takođe, bila garant otplate u prvoj deceniji.
Rate su, međutim, izračunate prema trenutno određenoj kamatnoj stopi koja će u prvoj godini iznositi 3,5 odsto od čega će država davati 2,5 odsto.
Od druge do kraja šeste godine iznosiće 6,5 odsto, a potom do kraja otplate kamata će zavisiti od vrednosti euribora koji sada iznosi između 4,6 odsto i 4,8 odsto plus margina banke koja će verovatno biti svedena na dva odsto umesto sadašnjih prosečno tri odsto.
Prema programu, u kreditiranju će učestvovati jedina državna banka, Poštanska štedionica, ali se očekuje uključivanje i drugih poslovnih banaka.
Stručnjaci različito ocenjuju ovaj projekat, ali su svakako oprezni bar dok se ne definišu svi detalji.
Branko Živanović, profesor Beogradske bankarske akademije, kaže za Demostat da je reč o ambicioznom projektu kakav su sprovodile, u različitim formatima i neke druge razvijene države.
"Iako krajnja tehnika još nije objavljena, vidljivo je da će značajan deo troškova preuzeti budžet Srbije i da će se država u dobroj meri pojaviti kao participant i garant, pa s toga ne treba isključiti i uključivanje poslovnih banaka. Tu je izvesno pitanje obezbeđenja, banke će sigurno tražiti stavljanje hipoteke na kreditirane nekretnine, kao i dodatne garancije od roditelja, posebno kada su u pitanju studenti", kazao je on.
On ističe da je zvesno da će do zaposlenja mladih njihove obaveze finansirati roditelji, koji će otplate uporediti sa kirijom i izvesti računicu.
"Kolateral će zavisiti i od toga da li stanove koji su u ponudi projektno finansiraju zajedno banke i državani", kaže Živanović.
On dodaje da će banke takođe očekivati i realnu cenu za svoj plasman.
"Deo beneficiranih kamatnih stopa će se svakako namiriti iz budžeta. Ali, zbog skromnih otplatnih kapaciteta mladih ljudi koji su na početku karijere, posle perioda u kome država garantuje za redovnost otplate, banke će izvesno tražiti da za ostatak postoje jemci koje treba potražiti među najbližim srodnicima, do konačnog zaposlenja kada će biti u prilici da stave zalogu odnosno administrativnu zabranu na svoja primanja", ističe profesor Živanović i dodaje da mi imamo samo jednu državnu banku ali da i ona funkcionoše po tržišnim principima, pa u tom segmentu prostora za poklone, ni tu nema, već da on postoji samo u budžetu države.
On navodi i da ozbiljnost projektu daje Narodna banka Srbije jer će, kako tvrdi, poslovnim bankama omogućiti manja izdvajanja po osnovu kapitalnih zahteva i rezervisanja na ove vidove plasmana, pa nema razloga da to one ne iskoriste imajući u vidu navedenu budžetsku podršku i realan kolateral.
Prednosti, rizici i rejting
"Jedinu opasnost vidim u strahu banaka od reputacionog rizika, odnosno da ukoliko dođe do značajnijeg obima prekidanja redovne otplate kredita od strane mladih ljudi koji se nisu zaposlili, a njihovi jemci počnu da odbijaju da to i dalje čine, bankama neće biti lagodno da krenu u masovna izvršenja i prinudne naplate. Međutim, i to se može prevazići, opreznijom kreditnom politikom banaka i procenom boniteta taržioca kredita - bolji studenti, realnije zaposlenje, kvalitetniji jemci. Na drugoj strani i ta nekretnina će vredeti za korisnike i njihove jemce pa je se neće tako lako odricati, posebno kada isplate deo", naglašava Živanović.
On, međutim, ukazuje i na opasnost kod ovakvih plasmana koja može da se javi ako se omogući grejs period ili bilo koji vid progresivne rate, na početku niže a kasnije više.
Naime, u metodologiji obračuna, banke prvo naplaćuju kamatu, što znači da otplata glavnice početi kasnije. A ona je osnovica za obračun kamate, ma kolika da je, pa kredit na kraju može da ispadne poprilično skup. Zato preporučuje da se sa projektom krene oprezno uz odgovorno uvažavanje svake sugestije poslovnih banaka.
Većina ekonomista ipak je uzdržana i tvrdi da je najava kredita za mlade data ishitreno, da se u različitim izjavama zvaničnika menjaju uslovi i veruju da je to pokušaj vlasti da primiri studentske demonstracije.
Jedno od pitanja otvara i statistika, koja kaže da u Srbiji, u starosnoj dobi od 20 do 35 godina, živi nešto više od 1,1 milion građana od kojih ogromna većina ne poseduje nekretnine. Subvencije bi mogle da pokriju kupovinu tek 5.500 nekretnina, pa je nepoznato kako će se odrediti korisnici ukoliko potražnja bude veća.
Neizvesnost unosi i to što su krediti indeksirani u evrima čiji odnos prema dinaru ne može da se predvidi za ceo period otplate od 20, 30 ili 40 godina.
Dodatna briga korisnika bila bi vrednost euribora (cena po kojoj se banke međusobno zadužuju) koji će biti sastavni deo kamate posle sedme godine. On je do kraja ove godine bio u padu ali je nenadano počeo da blago raste.
Detaljno proučiti, oprezno postupiti
Prema sadašnjim uslovima, za stambeni kredit od 100.000 evra u Srbiji bi moralo prvo da se dobro prouče uslovi kod svih banaka. Kod najpovoljnije ponude, učešće je 20.000 evra plus troškovi obrade, promenljiva efektivna kamata iznosi 4,27 odsto, a na kraju perioda od 20 godina klijent će otplatiti ukupno 162.539 evra.
Najnepovoljnija ponuda zahteva učešće od 25.000 evra plus troškovi, promenljiva efektivna kamata je trenutno 7,36 odsto, a ukupno će se na kraju otplatiti više nego duplo, 201.093 evra.
U Srbiji jedna od banaka koja ima svoje poslovne delove i u Sloveniji i Hrvatskoj, ima i program za mlade koji ističe do kraja marta ove godine.
Prema uslovima, banka kreditira 80 odsto kupoprodajne cene nekretnina što znači da klijent mora da sam pokrije 20 odsto vrednosti. Rata kada je fiksna iznosi 658,38 a na kraju banci se otplati 158.012 evra, dok kod varijabilne kamate rata sada iznosi 664,57 a na kraju perioda od 20 godina plati se ukupno 159.496 evra.
Prosečna cena kvadrata u Srbiji je 2.640 evra a uporediva prosečna zarada 856 evra.
U zemljama okruženja, najeftinije se za kupovinu stana zadužuju Slovenci. Istina je da imaju najveće cene kvadrata, u proseku preko 4.000 evra u Ljubljani, ali i najveće plate, više od 1.500 evra.
Prema podacima sa sajta banke koja posluje i na tržištu Srbije i Hrvatske, za skroman stan vredan 100.000 evra sa fiksnom ratom od 570 evra (efektivna kamata 3,52 odsto) slovenački klijent će otplatiti na kraju 20-ogodišnjeg perioda 138.620 evra.
Ako je kamata promenljiva, prema sadašnjim vrednostima euribora iznosi efektivno 4,38 odsto, rata je 613 a konačan iznos 149.096 evra.
Nešto malo skuplji su krediti u hrvatskim bankama, gde efektivna fiksna kamata dostiže 4,16 odsto, a rata 610 evra pa se na kraju banci otplati 146.450 evra. Inače, kvadrat prosečnog stana u Zagrebu košta 3.310 evra dok je prosečna zarada 1.315 evra.
Najskuplji dolazak do stana je u Crnoj Gori. Prosečna efektivna kamata iznosi 8,78 odsto, rata je za isti kredit na 20 godina 856 a na kraju se otplati ukupno 205.390 evra. Pri tom, cena nekretnina u proseku se kreće oko 2.000 evra za kvadrat dok je prosečna zarada u maju prošle godine (što je uporediv podatak) oko 840 evra.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ako bude sankcija - šta je alternativa?
07.04.2025.•
1
Sankcije koje su SAD 10. januara bez osnova nametnule NIS-u osmišljene su tako da bi, ako bi se primenile, direktno, i to ozbiljno, štetile Srbiji.
U PKS razmatrane mere za podršku izvoznicima u SAD nakon povećanja carina
07.04.2025.•
0
Povodom odluke SAD o novim uvoznim carinama, u Privrednoj komori Srbije održan je sastanak sa predstavnicima kompanija izvoznika na američko tržište.
Srbija angažovala lobističku firmu da joj pomogne oko sankcija NIS-u
07.04.2025.•
20
Država Srbija angažovala je lobističku firmu "BlackSummit Capital" zbog američkih sankcija energetskom sektoru.
Stručnjak sa energetiku: "Nama litijum nije potreban, okrenuti se solarnoj i energiji vetra"
06.04.2025.•
7
Međunarodni stručnjak za energetiku Ivan Kokeza kaže da nema potrebe preuzimati ekološki rizik u Jadru i da bi se trebalo okrenuti solarnoj i energiji vetra, jer Srbija ima stare termoelektrane.
Srbija jedina zemlja u Evropi koja iskazuje cene u apoenima koje nema još od 2017.
06.04.2025.•
37
Stručnjaci kažu da je u pitanju marketinška prevara, kako bi građani imali iluziju da je nešto na akciji ili jeftinije, na primer 89,99 dinara, što je fiktivno ipak manje od 90 dinara.
Tramp daje Tiktoku dodatni rok od 75 dana da nađe američkog kupca
06.04.2025.•
0
Predsednik SAD Donald Tramp rekao je da će produžiti rok Tiktoku da pronađe američkog kupca ili da se suoči sa zabranom, čime je kineskoj kompaniji Bajtdens dato dodatnih 75 dana da postigne dogovor.
Mali: Srbija nije prezadužena zemlja
05.04.2025.•
20
Učešće javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) Srbije iznosi danas 44,3 odsto i daleko je ispod proseka EU koji je 81,6 odsto BDP-a, saopštio je ministar u tehničkom mandatu Siniša Mali.
Utiču i na američke firme: Ajfon bi mogao da poskupi zbog Trampovih carina
05.04.2025.•
12
Roba poput telefona ajfon američkog proizvođača Epla mogla bi najviše da poskupi nakon što su SAD uvele niz carina zemljama širom sveta, kažu analitičari kompanije Rosenblatt Securities.
Guverner: Kalifornija će tražiti da bude izuzeta od carinskih mera protiv SAD
05.04.2025.•
0
Kalifornija, peta svetska ekonomija, tražiće sporazume sa ostatkom sveta kako bi bila izuzeta od budućih carinskih odgovora protiv SAD, saopštio je njen guverner, demokrata Gevin Njusom.
"Aviogeneks" prodat za 11 miliona dinara
04.04.2025.•
3
Imovina beogradske avio-kompanije "Aviogeneks" u stečaju prodata je na javnom nadmetanju po početnoj ceni od 11 miliona dinara beogradskoj firmi "Rekonstukcija i izgradnja puteva".
Objavljene nove cene goriva
04.04.2025.•
3
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
NBS: Račun PIO fonda s kog se isplaćuju penzije izuzet od prinudne naplate, funkcioniše bez prekida
04.04.2025.•
22
Račun PIO fonda s kojeg se isplaćuju penzije pripada grupi računa izuzetih od prinudne naplate i funkcioniše bez prekida, saopšteno je iz Kabineta guvernerke Narodne banke Srbije (NBS).
Popović o Trampovim carinama: Po toj formuli da je primenjena kako treba Amerika bi nama plaćala
04.04.2025.•
13
Trgovinski rat koji vodi američki predsednik Donald Tramp sa uvođenjem carina prvo će se odraziti na američko stanovništvo, ocenila je profesorka Ekonomskog fakulteta u Beogradu Danica Popović.
Kako je Bela kuća obračunavala carine državama: Ekonomisti kažu - pogrešno
04.04.2025.•
10
Da bi opravdala carine koje je najavio američki predsednik Donald Tramp, Bela kuća je objavila jednostavnu formulu koja se jednoobrazno primenjuje na sve zemlje.
Članice EU glasaće 9. aprila o kontramerama na američke tarife
04.04.2025.•
1
Zemlje članice Evropske unije trebalo bi da glasaju u sredu, 9. aprila, o kontramerama na američke tarife na čelik i aluminijum, izjavio je visoko pozicionirani zvaničnik EU.
Srbija od SAD dobila najviše carine u regionu: Ko bi mogao najviše da bude oštećen?
03.04.2025.•
39
Srbija se našla među zemljama kojima su SAD, odlukom predsednika Donalda Trampa, uvele najviše carine.
Tramp posle uvođenja carinskih mera: "Operacija završena, pacijent preživeo"
03.04.2025.•
2
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da će SAD izaći jače posle uvođenja carinskih mera širom sveta, što je dovelo do pada svetskih berzi i dolara.
Bez profita i investicija EPS propada
03.04.2025.•
17
Protekla zima je bila uočljivo hladnija nego proteklih godina, a lane je leto bilo vrelije nego i jedno do sada.
Dolar pao nakon objave Trampovih carina
03.04.2025.•
5
Vrednost američkog dolara, merena dolarskim indeksom (DXY), pala je danas na najniži nivo za skoro šest meseci.
NIS prošle godine poslovao lošije: Profit upola manji
03.04.2025.•
2
Naftna industrija Srbije završila je 2024. godinu sa više od 18 milijardi dinara neto dobitka, što je znatno manje od 41 milijarde dinara iz prethodne godine, proističe iz finansijskog izveštaja.
Austrija odustaje od keša: Svaka deseta radnja ne prima novčanice ili kovanice
03.04.2025.•
7
Svaka deseta radnja u Austriji više ne prima novčanice ili kovanice, pokazuju podaci iz izveštaja Nacionalne banke.
Komentari 9
dz0
prodaja stanova
Zanimljivo i to da ima objekata koji zvrje prazni,a u državnom vlasništvu(čitajte mom i svačijem), a hoće tamo neki da sruše i prave zgrade,pa onda da prodaju na ovakav način stanove.
I zanimljivo kako misle na mlade,a malo renoviraju,okreče,zaposle kuvare(menza u domu)…i tako se reši mnogo kirija i zbog istih mogućnost studiranja.
Dejan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar