
Država pomaže bogatima - i u saobraćaju
Nedavno se oglasilo Udruženje uvoznika automobila sa predlogom da država izmeni način subvencionisanja kupovine električnih vozila.

Foto: Pixabay
Osnovna zamerka je da dosadašnja praksa modernizacije voznog parka u Srbiji nije ispunila očekivanja, a država, i pored brojnih primedbi, upravo ovih dana planira da donese uredbu po kojoj bi se ista tehnika podsticaja primenjivala i tek započete godine.
Predlog uvoznika je da subvencije budu usmerene ka prosećnom kupcu, a ne da država pomaže bogatima i predstavništvima stranih kompanija, kupcima najsnažnijih, time i najskupljih, automobila na električni pogon. Konkretan predlog je da se subvecionišu samo vozila jačine do 135 ks, ali i hibridna, a ne samo potpuno električna, kakva je aktuelna vladina odluka.
Sporo u budućnost
Pogledajmo prvo situaciju u voznom parku Srbije. Na početku četvrtog kvartala prošle godine električnih vozila je bilo oko 3.200, hibridnih blizu 26.000. Kako je u Srbiji oko 2,9 miliona svih vozila, praktično je "elektrizovano" tek jedan odsto ukupnog voznog parka.
Upadljivo manje nego u zemljama Evropske unije, gde procenat vozila na struju dostiže i 16 odsto. Poređenja radi tri puta manja Slovenija ima oko 6.500 vozla, koliko i od Srbije šest puta manja Estonija. I mnoge zemlje van Unije na drumovima imaju uočljivo više električnih vozila, mala i siromašna Gruzija, recimo, više od 5.500.
Brojke pokazuju da Srbija sporo korača u automobilsku budućnost, a to znači i da dosadašnja saobraćajna poltika nije uspela da znatnije ubrza "elektrifikaciju" voznog parka države. Glavni kočničar ovakvog stanja je nedovoljno razvijena mreža javnih punjača, oko 160 u celoj državi, blizu dva i po na 100.000 stanovnika, pri čemu treba dodati da ih je na tek nekoliko najvažnijih puteva i na pojedinim specifičnim lokacijama u Beogradu.
U Hrvatskoj punjača je 50 na 100.000 žitelja, u Mađaskoj 30, koliko i u Rumuniji. Da ne spominjemo Norvešku u kojoj se smatra da je nedovoljno i trenutnih 570 javnih menjača na 100.000 stanovnika.
Zaboravljeni hibridi
Subencionisanje države Srbije je trebalo da ubrza "zamenu" u voznom parku. Pretprošle godine država je u ove namene izdvojila čak 440 miliona dinara, a subvecinisala je ne samo električna već i hibridna vozila.
Ne čudi što je među novoregistrovanim vozilima bilo čak 1.150 električnih, od kojih 780 u vlasništvu kompanija, a tek 370 u privatnom. Među kolektivnim vlasnicima gotovo tri četvrtine su, zapravo, predstavništva stranih firmi kojima iz centrale naređuju da inoviranje voznog parka obavezno obavljaju modernim automobilima.
Lane je država u ove namene izdvojila upola manje, oko 170 miliona dinara, koliko se kalkuliše i za tekuću sezonu. No, države od prošle godine subvencioniše samo potpuno električna vozila, hibridna su izostavljena iz programa podsticanja.
Zavisno od snage vozila, nivo pojedinačne državne pomoći kreće se do 5.000 evra. Posledica je bila da je gotovo četiri petine od države odvojenog novca završio kod onih koji kupuju snažna električčna vozila, čija cena se kreće između 40.000 i 100.000 evra. Prava sića je ostala za one koji su planirali da se elektrifikuju kupovinom relativno jeftinijih automobila, u cenovnom rasponu od 25.000 do 30.000 evra.
Subvencije u ćorsokaku
Tako je subvencionisanje države Srbije zapalo u ćorsokak da pomaže onima koji mogu da izdvoje i po 80.000 evra za auto i kojima 5.000 ne znači gotovo ništa. Sa druge strane, oni koji teškom mukom sakupe 25.000-30.000 evra mogu gotovo samo slučajno da se nađe među srećnicima.
Problem bi ove godine mogao biti i ozbiljniji, jer se očekuje da uskoro u Kragujevcu krene proizvodnja Stelantisove "pande", vozila čija je najavljena cena do 25.000 evra, što je trenutno sasvim prihvatljivo za siromašnije tržište kakvo je srpsko.
Svakako da je opravdano da se državno subvencionisanje uredi tako da u prvom redu podstiče domaću proizvodnju, pa je stoga i predlog uvoznika ne samo logićan, već je i došao pravi čas. Naravno, podsticaje treba usmeriti i prema hibridnim vozilima, s obzirom na to da su upravo ovi automobili svuda u svetu nosioci "automobilske tranzicije" . I biće sve dok se mreža javnih punjača ne razvije u punoj meri, a to znači još jako dugo.
Manjak struje
Srbija ima i dodatni razlog da odustane od podsticanja kupovine najsnažnijih, time i vozila sa najvećom potrošnjom struje. Upravo je reč o električnoj energiji. Usled niza okolnosti unazad više decenija, Srbija je poslednjih godina od nekadašnjeg (nevelikog) izvoznika postala uvoznik struje i to najmanje petinu ukupne godišnje proizvodnje.
Stanje se ne može bitno poboljšati u kratkom roku, već samo novim višegodišnjim ciklusom u investiranje izgradnje novih i ekološki šrihvatljivih elektrane. I dok se stanje u energetici Srbije ne poboljša, ne mogu se podsticati stilovi života u kojima se arči struja. Dakle, ni kupovina robusnih i snažnih električnih vozila.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
NBS: Referentna kamatna stopa i dalje 5,75 odsto
13.03.2025.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, saopštila je NBS.
Pavle Petrović (SANU) o protestima: Gubici koji se možda dese zanemarljivi su prema mogućim dobicima
13.03.2025.•
0
Član SANU Pavle Petrović ocenio je da su bilo kakvi gubici za koje kaže da se do sada nisu desili ali da mogu da se dese ukoliko protesti potraju - zanemarljivi prema dobicima, kao njihov rezultat.
"Sloga": Sutra neće biti štrajka na Aerodromu "Nikola Tesla", prihvaćeni zahtevi sindikata
13.03.2025.•
0
Sindikat "Sloga" Aerodroma "Nikola Tesla" saopštio je da njegovi članovi sutra neće štrajkovati, kako je bilo najavljeno, pošto je njihov poslodavac prihvatio zahteve tog sindikata o povećanju zarada.
NBS prodala 745 miliona evra za dva meseca: Šta je uzrok veće tražnje za devizama?
13.03.2025.•
2
Za prva dva meseca ove godine Narodna banka Srbije prodala je 745 miliona evra intervenišući na međubankarskom deviznom tržištu "kako bi očuvala relativnu stabilnost kursa dinara prema evru".
Devizne rezerve NBS manje nego u januaru
13.03.2025.•
6
Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije (NBS) su na kraju februara bile su na nivou od 28,79 milijardi evra, što je 225,3 miliona evra manje nego na kraju januara, objavila je NBS.
Međugodišnja inflacija u februaru 4,5 odsto
12.03.2025.•
1
Međugodišnja inflacija u Srbiji u februaru ove godine bila je 4,5 odsto, a mesečna 0,5 odsto.
Povećanje carina SAD na čelik i aluminijum stupilo na snagu, EU uvodi carine na američku robu
12.03.2025.•
2
Evropska komisija saopštila je da će od 1. aprila primeniti proporcionalne carine na niz američkih proizvoda, kao odgovor na američko povećanje carina od 25 odsto na čelik i aluminijum.
Mali: Prijavljivanje za kredite za stanove za mlade od 14. marta
11.03.2025.•
13
Mladi u Srbiji, starosti od 20 do 35 godina, će od 14. marta moći da se u poslovnim bankama prijavljuju za subvencionisane kredite ta stanove, najavio je ministar finansija Siniša Mali.
Trgovinski rat SAD i Kanade: Struja iz Ontarija skuplja za Amerikance, preti se i isključenjem
11.03.2025.•
2
Premijer kanadske provincije Ontario objavio je da se od sada naplaćuje 25 odsto više za struju za 1,5 miliona Amerikanaca, kao odgovor na trgovinski rat američkog predsednika Donalda Trampa.
Javni dug raste dok prognoze za rast privrede padaju
11.03.2025.•
3
Uprava za javni dug je povećala obim emisije obveznica preko kojih smo se zadužili u januaru, pa je taj dug narastao za dodatnih 60 milijardi dinara.
Efektiva: Od danas bojkot narednog trgovinskog lanca
10.03.2025.•
59
Udruženje za zaštitu potrošača "Efektiva" pozvalo je na novi bojkot ove sedmice.
"Ograničavanje cene brašna 'guši' mlinare"
10.03.2025.•
6
Državno ograničenje cene brašna, koje traje već godinu i po dana i koje je nedavno produženo za još šest meseci, nanelo je trošak mlinarima u Srbiji u ovom periodu od oko 150 miliona dinara.
Nemačka pošta ukida 8.000 radnih mesta
09.03.2025.•
1
Nemačka pošta, Deutsche Post saopštila je da namerava da ukine 8.000 radnih mesta u Nemačkoj kako bi smanjila troškove.
Nezaposlenost u SAD raste
09.03.2025.•
3
U Americi je u februaru otvoreno novih 150.000 radnih mesta ali je nezaposlenost i pored toga porasla na 4,1 odsto.
Svetska banka odobrila Srbiji zajam od 153,7 miliona evra za zelenu tranziciju
08.03.2025.•
14
Svetska banka odobrila je Srbiji zajam od 153,7 miliona evra za podršku nastavku reformi koje Srbija sprovodi u cilju ostvarenja zelene tranzicije.
Benzin i dizel od danas u 15h jeftiniji: Pogledajte za koliko
07.03.2025.•
4
Benzin i dizel će u Srbiji, danas od 15 časova do sledećeg petka, 14. marta u isto vreme, pojeftinti za po tri dinara po litru.
Zatvoriš račun u banci, a on vaskrsne: Zašto se to dešava?
07.03.2025.•
7
Građani su masovno zatvarali račune u Direktnoj banci, ali se nakon godinu ili dve ispostavilo - da račun uopšte nije zatvoren.
Ekonomista: Država sve bliže bankrotu, a ne "skoku u budućnost"
06.03.2025.•
39
Ekonomista prof. dr Slobodan Komazec izjavio je da dužničke obaveze Srbije iznose 105,3 milijardi evra i da je država sve bliže bankrotu.
Tramp pauzirao uvođenje carina na robu koju koristi automobilska industrija SAD
06.03.2025.•
1
Američki predsednik Donald Tramp privremeno je materijale iz Meksika i Kanade koje koristi automobilska industrija SAD izuzeo od povećana carina od 25 odsto na uvoz robe iz tih zemalja.
Kako su poslovale kompanije koje u Srbiji najavljuju otkaze i gašenje proizvodnje?
05.03.2025.•
11
Od početka ove godine tri firme koje posluju u Srbiji, Benetton, Johnson electric i Draxlmaier najavile su otpuštanje radnika.
Otkazan međunarodni sajam u Beogradu: "Lica iz inostranstva etiketirana kao neprijatelji"
05.03.2025.•
29
Otkazan je Međunarodni sajam South East Europe (SEE) Mobility, koji je bio zakazan za 24. i 25. april u Beogradu.
Komentari 11
Ddd
Ђорђе
Superhik
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar