
Dokle seže poreska ruka na vašu zaradu u inostranstvu: Šest odgovora na šest nedoumica
Nedavno usvojene izmene poreskih zakona predviđaju i evidenciju fizičkih lica gde se za različite kategorije naših državljanja ili tražioce azila prate i njihove poreske obaveze.

Foto: Pixabay (ilustracija)
Skoro tradicionalno, kraj kalendarske godine u Srbiji donosi neka nova poreska pravila. I ovog puta, na poslednjem zasedanju prošle godine, poslanici su usvojili i izmene i ključnih poreskih zakona. Reč je o propisima koji regulišu pitanje poreza na imovinu, poreskog postupka i poreske administracije, dobiti pravnih lica, pa i poreza na dodatu vrednost.
U nizu usvojenih novina je i uvođenje Evidencije fizičkih lica. U njoj će biti naši državljani, izbeglice, stranci. I svi podaci potrebni poreznicima za utvrđivanje njihovih eventualnih obaveza.
Buduća baza podataka je otvorila brojna pitanja - hoće li porez stići do građana koji su mu dosad izmicali, kako dokazati da je već plaćen u drugoj državi i da li je moguće dvostruko oporezivanje, piše Forbes.
Poreski advokat dr Minja Đokić otklanja u razgovoru za Forbes Srbija neke od nedoumica.
Ko su rezidenti, a ko nerezidenti Srbije i da li je nerezident poreski obveznik Srbije?
"Govoreći sa stanovišta srpskog Zakona o porezu na dohodak građana, rezident je fizičko lice koje na teritoriji Srbije ima prebivalište ili centar poslovnih i životnih interesa. Ili na teritoriji Srbije, neprekidno ili sa prekidima, boravi 183 ili više dana u periodu od 12 meseci koji počinje ili se završava u odnosnoj poreskoj godini", ističe advokat Đokić.
Gde je prebivalište, a gde dom i u kojoj situaciji se neko, ko se odselio iz Srbije, i dalje smatra poreskim rezidentom Srbije?
"Ukoliko se neko trajno odselio iz Srbije, u smislu da je sa Srbijom izgubio svoje lične i ekonomske veze. Na primer, neko ko je pre 30 godina napustio Srbiju. Takvo lice, prema mom mišljenju, nije i ne može biti poreski rezident Srbije. Izazove u praksi pravi činjenica da je poreski rezident fizičko lice koje, između ostalog na teritoriji Srbije ima prebivalište, ili centar poslovnih i životnih interesa. Drugim rečima, kada samo to pravilo posmatramo ispada da ste rezident ako imate formalno prebivalište u Srbiji. I to jer ga, iako ste na to bili u obavezi, niste odjavili", kaže on.
Međutim, za utvrđivanje poreskog rezidentstva mnogo je važnije da li u Srbiji zaista "prebivalište", odnosno, da li je Srbija mesto u kome ste se nastanili sa namerom da u njoj stalno živite, ističe advokat Đokić.
"Odnosno da li je mesto u kome se nalazi centar vaših životnih aktivnosti, profesionalnih, ekonomskih, socijalnih i drugih veza koje dokazuju vašu trajnu povezanost sa Srbijom. Ako je odgovor ne - prema mom mišljenju, nema elemenata da se smatrate rezidentom u smislu ZPDG. Nevolja je u tome što biste to morali da dokazujete u poreskom postupku ukoliko niste odjavili svoje prebivalište. Poreska uprava može doći u posed podatka o tome gde vam je registrovano prebivalište, pa bi vas apriori tretirala kao rezidenta. Na primer, otišli ste iz Srbije, ali niste odjavili svoje prebivalište. Nemate odobren stalni boravak u inostranstvu, niste obavestili MUP o svojoj adresi u inostranstvu i slično", kaže on.
Da li građani Srbije, koji odlaze na privremeni rad, do 180 dana, na primer, u Nemačku, treba da plate porez na dohodak ili doprinose i u Srbiji?
"Poreski rezident Srbije, plaća porez na svoj celokupan svetski dohodak Republici Srbiji. Postoje unilateralne, dakle zakonske, mere za sprečavanje dvostrukog oporezivanja. Postoje i bilateralne, bazirane na ugovorima o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, mere za sprečavanje dvostrukog oporezivanja", kaže Đokić.
Advokat ističe da se primenjuju u slučaju da zemlja izvora dohotka, Nemačka, želi da oporezuje taj dohodak srpskog rezidenta po osnovu činjenice da je dohodak ostvario na njenoj teritoriji.
"Srbija svakako želi da ga oporezuje jer je njen rezident. Primena jedne ili druge mere zavisi od konkretne situacije. Ovde je nejasno šta se podrazumeva pod „privremeni rad“. Da li je lice u radnom odnosu kod nemačkog poslodavca, da li je registrovalo samostalnu delatnost u Nemačkoj pa pruža usluge u smislu nezavisne profesije. Da li je reč o građaninu koji je upućen na rad od strane srpskog poslodavca kod nemačkog poslodavca i slično", kaže on.
Kakva je situacija ukoliko naši građani rade u zemljama sa kojima Srbija nema ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja ili im poslodavac u inostranstu ne plaća poreze i doprinose?
"Ukoliko rezidenti Srbije rade u zemljama sa kojima Srbija nema zaključen Ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, na primer SAD, ispituju se uslovi za primenu unilateralnih, zakonskih, mera sa sprečavanje dvostrukog oporezivanja. Primena takve mere zavisi od konkretne situacije. Napomena je da o tome Poreska uprava neće voditi računa po službenoj dužnosti. To nije njen posao. Na rezidentu je da dokazuje ispunjenost uslova za primenu poreskog kredita, ukoliko je primenljiv", precizan je Đokić.
Da li je dokazivanje dana provedenih van zemlje i plaćenih poreza i doprinosa obaveza građanina ili poreznici sami obezbeđuju te podatke?
"U poreskom postupku teret dokaza snosi Poreska uprava - za činjenice na kojima se zasniva postojanje poreske obaveze. Poreski obveznik - za činjenice od uticaja na smanjenje ili ukidanje poreza. Sumnja koja proistekne zbog uskraćivanja informacija, odnosno nedostavljanja dokaza od strane poreskog obveznika može u postupku utvrđivanja poreske obaveze biti na njegovu štetu", ističe on.
Poreznici su došli do frilensera i pomoraca na osnovu uplata koje su im stizale na račune u Srbiji. Ako bi naši rezidenti, hipotetički i ne sasvim u skladu sa zakonom, mogli da imaju račun u Mađarskoj, da li su te uplate van domašaja naših poreznika i da li će tako i ostati u budućnosti?
"Držanje deviza na računima kod banke u inostranstvu je regulisano deviznim propisima. Postupanje suprotno tim propisima može predstavljati devizni prekršaj za koji je propisano obavezno oduzimanje predmeta. U konkretnom slučaju novčanih sredstava. Nismo u mogućnosti da procenimo da li ovaj hipotetički rezident ima vrlo realnu obavezu prijave svojih deviznih računa ili ne. U zavisnosti od toga da li su podaci o tim računima na raspolaganju Poreskoj upravi. U svakom slučaju, postoje tehnički i pravni mehanizmi međugranične razmene podataka i informacija", kaže advokat i ekspert za poresku politiku, dr Minja Đokić.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Mali: Prijavljivanje za kredite za stanove za mlade od 14. marta
11.03.2025.•
8
Mladi u Srbiji, starosti od 20 do 35 godina, će od 14. marta moći da se u poslovnim bankama prijavljuju za subvencionisane kredite ta stanove, najavio je ministar finansija Siniša Mali.
Trgovinski rat SAD i Kanade: Struja iz Ontarija skuplja za Amerikance, preti se i isključenjem
11.03.2025.•
1
Premijer kanadske provincije Ontario objavio je da se od sada naplaćuje 25 odsto više za struju za 1,5 miliona Amerikanaca, kao odgovor na trgovinski rat američkog predsednika Donalda Trampa.
Javni dug raste dok prognoze za rast privrede padaju
11.03.2025.•
3
Uprava za javni dug je povećala obim emisije obveznica preko kojih smo se zadužili u januaru, pa je taj dug narastao za dodatnih 60 milijardi dinara.
Efektiva: Od danas bojkot narednog trgovinskog lanca
10.03.2025.•
58
Udruženje za zaštitu potrošača "Efektiva" pozvalo je na novi bojkot ove sedmice.
"Ograničavanje cene brašna 'guši' mlinare"
10.03.2025.•
6
Državno ograničenje cene brašna, koje traje već godinu i po dana i koje je nedavno produženo za još šest meseci, nanelo je trošak mlinarima u Srbiji u ovom periodu od oko 150 miliona dinara.
Nemačka pošta ukida 8.000 radnih mesta
09.03.2025.•
1
Nemačka pošta, Deutsche Post saopštila je da namerava da ukine 8.000 radnih mesta u Nemačkoj kako bi smanjila troškove.
Nezaposlenost u SAD raste
09.03.2025.•
3
U Americi je u februaru otvoreno novih 150.000 radnih mesta ali je nezaposlenost i pored toga porasla na 4,1 odsto.
Svetska banka odobrila Srbiji zajam od 153,7 miliona evra za zelenu tranziciju
08.03.2025.•
14
Svetska banka odobrila je Srbiji zajam od 153,7 miliona evra za podršku nastavku reformi koje Srbija sprovodi u cilju ostvarenja zelene tranzicije.
Benzin i dizel od danas u 15h jeftiniji: Pogledajte za koliko
07.03.2025.•
4
Benzin i dizel će u Srbiji, danas od 15 časova do sledećeg petka, 14. marta u isto vreme, pojeftinti za po tri dinara po litru.
Zatvoriš račun u banci, a on vaskrsne: Zašto se to dešava?
07.03.2025.•
6
Građani su masovno zatvarali račune u Direktnoj banci, ali se nakon godinu ili dve ispostavilo - da račun uopšte nije zatvoren.
Ekonomista: Država sve bliže bankrotu, a ne "skoku u budućnost"
06.03.2025.•
39
Ekonomista prof. dr Slobodan Komazec izjavio je da dužničke obaveze Srbije iznose 105,3 milijardi evra i da je država sve bliže bankrotu.
Tramp pauzirao uvođenje carina na robu koju koristi automobilska industrija SAD
06.03.2025.•
1
Američki predsednik Donald Tramp privremeno je materijale iz Meksika i Kanade koje koristi automobilska industrija SAD izuzeo od povećana carina od 25 odsto na uvoz robe iz tih zemalja.
Kako su poslovale kompanije koje u Srbiji najavljuju otkaze i gašenje proizvodnje?
05.03.2025.•
11
Od početka ove godine tri firme koje posluju u Srbiji, Benetton, Johnson electric i Draxlmaier najavile su otpuštanje radnika.
Otkazan međunarodni sajam u Beogradu: "Lica iz inostranstva etiketirana kao neprijatelji"
05.03.2025.•
29
Otkazan je Međunarodni sajam South East Europe (SEE) Mobility, koji je bio zakazan za 24. i 25. april u Beogradu.
Tabaković: Za sada nema većih zastoja u industriji zbog studentskih protesta
05.03.2025.•
8
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković ocenjuje da je moguće da se studentski protesti odraze na ekonomsku aktivnost u Srbiji, iako za sada nema većih zastoja u proizvodnji i industriji.
Predsednica Meksika najavila uzvratne carine za robu iz SAD-a
05.03.2025.•
2
Predsednica Meksika Klaudija Šajnbaum izjavila je da će ta zemlja odgovoriti na uvođenje carina SAD od 25 odsto uvođenjem uzvratnih carina na američku robu, ne navodeći detalje.
Žitounija: Ograničena cena brašna nanosi štetu mlinovima, tražimo ukidanje mere
04.03.2025.•
3
Uporno produžavanje uredbe kojom je ograničena cena brašna u pakovanju od jednog kilograma, nanosi veliku ekonomsku štetu mlinovima, saopštila je Žitounija.
Šta ćemo sa strujom u budućnosti - a i sada?
04.03.2025.•
10
Napokon smo se malo smrzavali tokom drugog zimskog meseca i vratili u vremena kada je tokom februara i sneg, koga ni ovog puta nije bilo, i te kako padao.
Deficit budžeta Srbije u 2024. bio 212 milijardi dinara
04.03.2025.•
5
Deficit budžeta Srbije u 2024. godini iznosio je 212 milijardi dinara, što je 2,2 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija.
Kineske protivmere: Dodatne carine na određene proizvode iz SAD
04.03.2025.•
0
Kina će od 10. marta uvesti dodatne carine, od 10 do 15 odsto na određene proizvode iz Sjedinjenih Američkih Država, kao odgovor na nove američke tarife, saopštilo je Ministarstvo finansija Kine.
Pad vrednosti na Njujorškoj berzi posle izjave Trampa da veće carine stupaju na snagu
04.03.2025.•
0
Indeks na američkoj berzi naglo je opao pošto je predsednik SAD Donald Tramp rekao da će stupiti na snagu carine na uvoznu robu iz Meksika i Kanada od 25 odsto, kao i još 10 odsto na uvoz iz Kine.
Komentari 7
Драгић.М
Borko
Boeser Wolf
Siniša Mali je izjavio kako je bojkot trgovaca loš jer "država" gubi PDV. Nedelju dana da se zainatimo i povecace reket personama koje su zaposlene preko stranke, a tu će urusavanje početi iznutra.
Od 31.01. nisam ušao u market, niti nameravam. Za sve se nađe alternativa i uglavnom je jeftinija. Ako nije jeftinija, onda je uglavnom kvalitetnija (za iste pare)
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar