Dokle seže poreska ruka na vašu zaradu u inostranstvu: Šest odgovora na šest nedoumica

Nedavno usvojene izmene poreskih zakona predviđaju i evidenciju fizičkih lica gde se za različite kategorije naših državljanja ili tražioce azila prate i njihove poreske obaveze.
Dokle seže poreska ruka na vašu zaradu u inostranstvu: Šest odgovora na šest nedoumica
Foto: Pixabay (ilustracija)
Skoro tradicionalno, kraj kalendarske godine u Srbiji donosi neka nova poreska pravila. I ovog puta, na poslednjem zasedanju prošle godine, poslanici su usvojili i izmene i ključnih poreskih zakona. Reč je o propisima koji regulišu pitanje poreza na imovinu, poreskog postupka i poreske administracije, dobiti pravnih lica, pa i poreza na dodatu vrednost.
 
U nizu usvojenih novina je i uvođenje Evidencije fizičkih lica. U njoj će biti naši državljani, izbeglice, stranci. I svi podaci potrebni poreznicima za utvrđivanje njihovih eventualnih obaveza.
 
Buduća baza podataka je otvorila brojna pitanja - hoće li porez stići do građana koji su mu dosad izmicali, kako dokazati da je već plaćen u drugoj državi i da li je moguće dvostruko oporezivanje, piše Forbes.
Poreski advokat dr Minja Đokić otklanja u razgovoru za Forbes Srbija neke od nedoumica. 
 
Ko su rezidenti, a ko nerezidenti Srbije i da li je nerezident poreski obveznik Srbije?
 
"Govoreći sa stanovišta srpskog Zakona o porezu na dohodak građana, rezident je fizičko lice koje na teritoriji Srbije ima prebivalište ili centar poslovnih i životnih interesa. Ili na teritoriji Srbije, neprekidno ili sa prekidima, boravi 183 ili više dana u periodu od 12 meseci koji počinje ili se završava u odnosnoj poreskoj godini", ističe advokat Đokić.
 
Gde je prebivalište, a gde dom i  u kojoj situaciji se neko, ko se odselio iz Srbije, i dalje smatra poreskim rezidentom Srbije?
 
"Ukoliko se neko trajno odselio iz Srbije, u smislu da je sa Srbijom izgubio svoje lične i ekonomske veze. Na primer, neko ko je pre 30 godina napustio Srbiju. Takvo lice, prema mom mišljenju, nije i ne može biti poreski rezident Srbije. Izazove u praksi pravi činjenica da je poreski rezident fizičko lice koje, između ostalog na teritoriji Srbije ima prebivalište, ili centar poslovnih i životnih interesa. Drugim rečima, kada samo to pravilo posmatramo ispada da ste rezident ako imate formalno prebivalište u Srbiji. I to jer ga, iako ste na to bili u obavezi, niste odjavili", kaže on.
Međutim, za utvrđivanje poreskog rezidentstva mnogo je važnije da li u Srbiji zaista "prebivalište", odnosno, da li je Srbija mesto u kome ste se nastanili sa namerom da u njoj stalno živite, ističe advokat Đokić.
 
"Odnosno da li je mesto u kome se nalazi centar vaših životnih aktivnosti, profesionalnih, ekonomskih, socijalnih i drugih veza koje dokazuju vašu trajnu povezanost sa Srbijom. Ako je odgovor ne - prema mom mišljenju, nema elemenata da se smatrate rezidentom u smislu ZPDG. Nevolja je u tome što biste to morali da dokazujete u poreskom postupku ukoliko niste odjavili svoje prebivalište. Poreska uprava može doći u posed podatka o tome gde vam je registrovano prebivalište, pa bi vas apriori tretirala kao rezidenta. Na primer, otišli ste iz Srbije, ali niste odjavili svoje prebivalište. Nemate odobren stalni boravak u inostranstvu, niste obavestili MUP o svojoj adresi u inostranstvu i slično", kaže on.
 
Da li građani Srbije, koji odlaze na privremeni rad, do 180 dana, na primer, u Nemačku, treba da plate porez na dohodak ili doprinose i u Srbiji?
 
"Poreski rezident Srbije, plaća porez na svoj celokupan svetski dohodak Republici Srbiji. Postoje unilateralne, dakle zakonske, mere za sprečavanje dvostrukog oporezivanja. Postoje i bilateralne, bazirane na ugovorima o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, mere za sprečavanje dvostrukog oporezivanja", kaže Đokić.
 
Advokat ističe da se primenjuju u slučaju da zemlja izvora dohotka, Nemačka, želi da oporezuje taj dohodak srpskog rezidenta po osnovu činjenice da je dohodak ostvario na njenoj teritoriji.
 
"Srbija svakako želi da ga oporezuje jer je njen rezident. Primena jedne ili druge mere zavisi od konkretne situacije. Ovde je nejasno šta se podrazumeva pod „privremeni rad“. Da li je lice u radnom odnosu kod nemačkog poslodavca, da li je registrovalo samostalnu delatnost u Nemačkoj pa pruža usluge u smislu nezavisne profesije. Da li je reč o građaninu koji je upućen na rad od strane srpskog poslodavca kod nemačkog poslodavca i slično", kaže on.
 
Kakva je situacija ukoliko naši građani rade u zemljama sa kojima Srbija nema ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja ili im poslodavac u inostranstu ne plaća poreze i doprinose?
 
"Ukoliko rezidenti Srbije rade u zemljama sa kojima Srbija nema zaključen Ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, na primer SAD, ispituju se uslovi za primenu unilateralnih, zakonskih, mera sa sprečavanje dvostrukog oporezivanja. Primena takve mere zavisi od konkretne situacije. Napomena je da o tome Poreska uprava neće voditi računa po službenoj dužnosti. To nije njen posao. Na rezidentu je da dokazuje ispunjenost uslova za primenu poreskog kredita, ukoliko je primenljiv", precizan je Đokić.
 
Da li je dokazivanje dana provedenih van zemlje i plaćenih poreza i doprinosa obaveza građanina ili poreznici sami obezbeđuju te podatke?
 
"U poreskom postupku teret dokaza snosi Poreska uprava - za činjenice na kojima se zasniva postojanje poreske obaveze. Poreski obveznik - za činjenice od uticaja na smanjenje ili ukidanje poreza. Sumnja koja proistekne zbog uskraćivanja informacija, odnosno nedostavljanja dokaza od strane poreskog obveznika može u postupku utvrđivanja poreske obaveze biti na njegovu štetu", ističe on.
Poreznici su došli do frilensera i pomoraca na osnovu uplata koje su im stizale na račune u Srbiji. Ako bi naši rezidenti, hipotetički i ne sasvim u skladu sa zakonom, mogli da imaju račun u Mađarskoj, da li su te uplate van domašaja naših poreznika i da li će tako i ostati u budućnosti?
 
"Držanje deviza na računima kod banke u inostranstvu je regulisano deviznim propisima. Postupanje suprotno tim propisima može predstavljati devizni prekršaj za koji je propisano obavezno oduzimanje predmeta. U konkretnom slučaju novčanih sredstava. Nismo u mogućnosti da procenimo da li ovaj hipotetički rezident ima vrlo realnu obavezu prijave svojih deviznih računa ili ne. U zavisnosti od toga da li su podaci o tim računima na raspolaganju Poreskoj upravi. U svakom slučaju, postoje tehnički i pravni mehanizmi međugranične razmene podataka i informacija", kaže advokat i ekspert za poresku politiku, dr Minja Đokić.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Vaso

    04.02.2025 18:28
    Van trenutne pljačke
    Država koja ti ne omogućava da radiš i zaradiš, nema ni pravo da ti naplati ono što ostvariš u svetu. A tamo si platio, po lokalnim zakonima, kao i ovde!
    Zar nije dovoljno tako ostvaren dohodak trošiti ovde i pomagati svoju privredu i pdv?
    Tendencija trenutne vlasti i "države" je da sve što vredi i što se verifikuje u svetu, treba oterati sa ovih prostora.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Dečji dodatak od januara 4.300 dinara

Osnovni iznos dečjeg dodatka koji se isplaćuje roditeljima i starateljima po detetu od 1. januara je 4.299,63 dinara, a za samohrane roditelje i staratelje je za 30 odsto veći i iznosi 5.589,5 dinara.