
Saradnica MAT-a: U NIS od 2008. godine investirano četiri milijarde evra
Primena sankcija protiv Naftne industrije Srbije će početi 27. februara, a odgovor na zvaničan zahtev američkom Ministarstvu za finansije za njihovo odlaganje na 90 dana, još nije stigao.

Foto: 021.rs
Ova informacija navedena je u autorskom tekstu "Naftna industija Srbije pod pritiskom" Sanje Filipović, obavljenog u časopisu Makroekonomske analize i trendovi (MAT).
Većinski paket akcija NIS-a (51 odsto) je prodat Gaspromneftu za 400 miliona evra, 2008. godine, uz obavezu da ruski partner investira dodatnih 500 miliona evra u razvoj kompanije.
"Mada je u javnosti bilo dosta polemike oko visine cene za koju je prodat većinski paket akcija, treba imati u vidu da je od tada u NIS investirano više od četiri milijarde evra, od čega oko 30 odsto u ekološke projekte", navela je Filipović.
Dodala je da su nakon privatizacije kapitalna investiranja porasla na godišnjem nivou čak 3,6 puta.
Zahvaljujući investicijama, Rafinerija nafte u Pančevu je danas jedna od najmodernijih i ekološki najnaprednijih u regionu.
Pored toga, izvršena je diversifikacija poslovanja NIS-a na sektor proizvodnje i trgovine električnom energijom i započeto je poslovanje u zemljama regiona, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj i Rumuniji.
Sankcije Ruskoj federaciji dovele su, ne samo do promene pravaca i izvora snabdevanja naftom, nego i do pritisaka za vlasničkom transformacijom naftnih kompanija u kojima postoji rusko vlasništvo.
Postavlja se pitanje kako u kratkom roku pronaći adekvatno rešenje za sankcije NIS-u, ali treba imati u vidu, kako je navedeno u tekstu, da kompanija Rosneft Dojčland (Deutschland), sa učešćem od oko 12 odsto u ukupnim kapacitetima za preradu nafte u Nemačkoj, predstavlja jednog od najvećih igrača na tržištu nafte čija su sredstva stavljena pod upravu Nemačke Vlade još u septembru 2022. godine.
Do sada je ova odluka četiri puta produžavana, a važeća je do 10. marta 2025. godine, pa zbog pritiska od moguće nacionalizacije, Rusija vodi pregovore sa Kazahstanom o prodaji udela u nemačkim rafinerijama Šved, Bajernojl i Karlsrue u kojima Rosneft ima vlasnički udeo od 54,17 odsto, 29 odsto i 24 odsto.
Nakon privatizacije NIS-a značajno su poboljšani svi poslovni pokazatelji te kompanije, ali nakon rekordnih rezultata 2022. godine, tadašnje sankcije su se odrazile na pogoršavanje rezultata poslovanja.
Prema podacima za 2024. godinu, NIS je u odnosu na prošlu godinu imao blagi pad prihoda od jedan odsto, ali je zato neto dobit opala za 58 odsto, a ključni pokazatelj profitabilnosti EBITDA je smanjen 35 odsto.
Privatizacijom NIS-a, država Srbija je izgubila kontrolu nad upravljanjem kompanijom jer poseduje manjinski udeo od 29,87 odsto kapitala.
Ta ta kompanija je danas u Srbiji jedini proizvođač sirove nafte i prirodnog gasa, jedini prerađivač nafte i vlasnik mreže maloprodajnih objekata za benzin od 400 benzinskih stanica u zemlji i regionu.
Upravo iz tog razloga, NIS se, kako je navedeno, mora posmatrati u širem kontekstu, odnosno mora se sagledati njegov značaj i doprinos privredi Srbije.
Prema studiji revizorsko-konsultantske kompanije KPMG, koja je imala za cilj sagledavanje ekonomskog uticaja NIS-a u Srbiji u periodu 2010-2020. godine, utvrđeno je da je NIS imao prosečan godišnji direktan doprinos bruto domaćem proizvodu (BDP) od 5,1 odsto.
Prosečan godišnji doprinos NIS-a BDP-u Srbije bio oko 2,6 odsto. NIS je u prethodnoj deceniji bio u vrhu liste domaćih izvoznika sa prosečnim godišnjim izvozom, vrednim 262 miliona evra.
Prema izveštaju Agencije za privredne registre za 2023. godinu, NIS je izgubio prošlogodišnju prvu poziciju jer su poslovni prihodi smanjeni za petinu, pre svega, usled pada prihoda od prodaje proizvoda i usluga na domaćem (17,6 odsto) i inostranom tržištu, za trećinu.
Poslovni dobitak je 2023. prepolovljen, neto dobitak je bio na nivou od 44,8 odsto dobitka, ostvarenog u prethodnoj godini.
Danas je NIS jedan od najvećih vertikalno integrisanih, energetskih sistema u Jugoistočnoj Evropi, koji ukupno zapošljava oko 13.500 ljudi, uključujući i zaposlene u HIP Petrohemija u kojoj je NIS 2021. godine uvećao vlasnički udeo na 90 odsto osnovnog kapitala.
Pored toga, NIS je jedan od najvećih budžetskih davalaca jer su obračunate obaveze po osnovu javnih prihoda u 2023. godini iznosile oko dve milijarde evra, što je u poređenju sa visinom budžeta Srbije iznosilo oko 12 odsto.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Mali: Prijavljivanje za kredite za stanove za mlade od 14. marta
11.03.2025.•
1
Mladi u Srbiji, starosti od 20 do 35 godina, će od 14. marta moći da se u poslovnim bankama prijavljuju za subvencionisane kredite ta stanove, najavio je ministar finansija Siniša Mali.
Trgovinski rat SAD i Kanade: Struja iz Ontarija skuplja za Amerikance, preti se i isključenjem
11.03.2025.•
1
Premijer kanadske provincije Ontario objavio je da se od sada naplaćuje 25 odsto više za struju za 1,5 miliona Amerikanaca, kao odgovor na trgovinski rat američkog predsednika Donalda Trampa.
Javni dug raste dok prognoze za rast privrede padaju
11.03.2025.•
2
Uprava za javni dug je povećala obim emisije obveznica preko kojih smo se zadužili u januaru, pa je taj dug narastao za dodatnih 60 milijardi dinara.
Efektiva: Od danas bojkot narednog trgovinskog lanca
10.03.2025.•
56
Udruženje za zaštitu potrošača "Efektiva" pozvalo je na novi bojkot ove sedmice.
"Ograničavanje cene brašna 'guši' mlinare"
10.03.2025.•
4
Državno ograničenje cene brašna, koje traje već godinu i po dana i koje je nedavno produženo za još šest meseci, nanelo je trošak mlinarima u Srbiji u ovom periodu od oko 150 miliona dinara.
Nemačka pošta ukida 8.000 radnih mesta
09.03.2025.•
1
Nemačka pošta, Deutsche Post saopštila je da namerava da ukine 8.000 radnih mesta u Nemačkoj kako bi smanjila troškove.
Nezaposlenost u SAD raste
09.03.2025.•
3
U Americi je u februaru otvoreno novih 150.000 radnih mesta ali je nezaposlenost i pored toga porasla na 4,1 odsto.
Svetska banka odobrila Srbiji zajam od 153,7 miliona evra za zelenu tranziciju
08.03.2025.•
14
Svetska banka odobrila je Srbiji zajam od 153,7 miliona evra za podršku nastavku reformi koje Srbija sprovodi u cilju ostvarenja zelene tranzicije.
Benzin i dizel od danas u 15h jeftiniji: Pogledajte za koliko
07.03.2025.•
4
Benzin i dizel će u Srbiji, danas od 15 časova do sledećeg petka, 14. marta u isto vreme, pojeftinti za po tri dinara po litru.
Zatvoriš račun u banci, a on vaskrsne: Zašto se to dešava?
07.03.2025.•
6
Građani su masovno zatvarali račune u Direktnoj banci, ali se nakon godinu ili dve ispostavilo - da račun uopšte nije zatvoren.
Ekonomista: Država sve bliže bankrotu, a ne "skoku u budućnost"
06.03.2025.•
39
Ekonomista prof. dr Slobodan Komazec izjavio je da dužničke obaveze Srbije iznose 105,3 milijardi evra i da je država sve bliže bankrotu.
Tramp pauzirao uvođenje carina na robu koju koristi automobilska industrija SAD
06.03.2025.•
1
Američki predsednik Donald Tramp privremeno je materijale iz Meksika i Kanade koje koristi automobilska industrija SAD izuzeo od povećana carina od 25 odsto na uvoz robe iz tih zemalja.
Kako su poslovale kompanije koje u Srbiji najavljuju otkaze i gašenje proizvodnje?
05.03.2025.•
11
Od početka ove godine tri firme koje posluju u Srbiji, Benetton, Johnson electric i Draxlmaier najavile su otpuštanje radnika.
Otkazan međunarodni sajam u Beogradu: "Lica iz inostranstva etiketirana kao neprijatelji"
05.03.2025.•
29
Otkazan je Međunarodni sajam South East Europe (SEE) Mobility, koji je bio zakazan za 24. i 25. april u Beogradu.
Tabaković: Za sada nema većih zastoja u industriji zbog studentskih protesta
05.03.2025.•
8
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković ocenjuje da je moguće da se studentski protesti odraze na ekonomsku aktivnost u Srbiji, iako za sada nema većih zastoja u proizvodnji i industriji.
Predsednica Meksika najavila uzvratne carine za robu iz SAD-a
05.03.2025.•
2
Predsednica Meksika Klaudija Šajnbaum izjavila je da će ta zemlja odgovoriti na uvođenje carina SAD od 25 odsto uvođenjem uzvratnih carina na američku robu, ne navodeći detalje.
Žitounija: Ograničena cena brašna nanosi štetu mlinovima, tražimo ukidanje mere
04.03.2025.•
3
Uporno produžavanje uredbe kojom je ograničena cena brašna u pakovanju od jednog kilograma, nanosi veliku ekonomsku štetu mlinovima, saopštila je Žitounija.
Šta ćemo sa strujom u budućnosti - a i sada?
04.03.2025.•
10
Napokon smo se malo smrzavali tokom drugog zimskog meseca i vratili u vremena kada je tokom februara i sneg, koga ni ovog puta nije bilo, i te kako padao.
Deficit budžeta Srbije u 2024. bio 212 milijardi dinara
04.03.2025.•
5
Deficit budžeta Srbije u 2024. godini iznosio je 212 milijardi dinara, što je 2,2 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija.
Kineske protivmere: Dodatne carine na određene proizvode iz SAD
04.03.2025.•
0
Kina će od 10. marta uvesti dodatne carine, od 10 do 15 odsto na određene proizvode iz Sjedinjenih Američkih Država, kao odgovor na nove američke tarife, saopštilo je Ministarstvo finansija Kine.
Pad vrednosti na Njujorškoj berzi posle izjave Trampa da veće carine stupaju na snagu
04.03.2025.•
0
Indeks na američkoj berzi naglo je opao pošto je predsednik SAD Donald Tramp rekao da će stupiti na snagu carine na uvoznu robu iz Meksika i Kanada od 25 odsto, kao i još 10 odsto na uvoz iz Kine.
Komentari 4
Particulare matter
Odgovor za martu
Marta
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar