
Cene gasa sve više pritiskaju
Već nekoliko decenija susrećemo se sa promenom klime - zime su sve toplije, a sankanje i pravljenje Sneška Belića, nekada omiljene dečje zabave, gotovo da su zaboravljeni.

Foto: 021.rs
U dve prethodne godine, sezone decembar–februar bile su rekordno tople, pa je i potrošnja gasa, najvažnijeg goriva u Evropi, bila neuobičajeno niska.
Popunjenost skladišta
Takve okolnosti omogućile su da lane, 31. marta, kada se završava korišćenje uskladištenog plina, situacija u gasnim skladištima širom Starog kontinenta bude izuzetno povoljna.
Preostalo je čak 63 milijarde kubika, odnosno rekordnih 58,4 odsto od 110 milijardi ukupnog kapaciteta. Mada su, u poređenju sa vremenom pre sukoba u Ukrajini, cene plina i letos bile relativno visoke, bogatim Evropljanima nije bilo ni teško ni posebno skupo da do zime, koja još traje, skladišta napune bezmalo do vrha. Tako se u rezervama sakupilo 107 milijardi kubika gasa i u Briselu, Berlinu, Parizu... bili su prezadovoljni.
Bilo je razloga za opreznost. Sa istekom kalendarske godine prestao je dotok gasa iz Rusije preko gasovoda koji prolazi kroz Ukrajinu, a to je bio najvažniji vid snabdevanja ovim gorivom decenijama unazad.
Svojevremeno je ovim pravcem pristizalo preko 90 milijardi kubika gasa godišnje i trebalo je odista mnogo uložiti u izgradnju prihvatilišta za regasifikaciju robe pristigle LNG brodovima i gasna skladišta kako bi se nadoknadilo ono što se ranije nabavljalo sa istoka kontinenta. Visoke nasleđene rezerve značile su da je letos bilo dovoljno uskladištiti tek četrdesetak milijardi kubika i dostići čak 95 odsto popunjenosti maksimalnog kapaciteta.
Zima hladnija, potrošnja raste
Činilo se da Evropa bezbrižno čeka zimske dane, kada se uobičajena potrošnja uvećava za najmanje 30 odsto, a u slučaju hladnije zime rast dostiže 65 odsto. No, ovoga puta zima je bila sa uočljivo nižim temperaturama nego poslednjih godina, mada je i to, što se smrzavanja tiče, daleko od onoga što pamtimo iz sedme, pa i početka osme decenije prošlog veka. Uostalom, ni ovoga puta snega u najvećim gradovima nije bilo, a skijati se moglo samo na najvišim planinama.
Duža i hladnija zima uzrokovala je rast potrošnje, izgleda veći nego što se i kalkulisalo. Svi su počeli posezati za rezervama, pa je tokom prve polovine februara iz skladišta vađeno čak 66 odsto više nego lane u istom periodu.
Tako je do 10. februara potrošeno čak 53,5 milijardi kubika uskladištenog gasa, te se nivo popunjenosti još tada spustio ispod polovine kapaciteta. U pojedinim državama, poput Hrvatske, Danske i Francuske, rezerve gasa spale su na manje od 28 odsto lokalnog skladišta.
Megavat struje – 800 evra
Nešto jača zima jeste najvažniji, ali ne i jedini razlog povećane potrošnje plina. Držeći se ambicioznog zelenog plana, mnoge evropske države zatvorile su većinu energana na ugalj, pa struju sve više proizvode iz obnovljivih izvora.
Međutim, ove zime bilo je dosta dana bez vetra, dok solarne elektrane zimi rade krajnje redukovano, pa je često bio manjak električne energije. Nije bilo drugog rešenja do uključivanja plinskih elektrana, a to znači da je potražnja za plinom dodatno uvećana.
Posledice su vidljive na cenama. Gas je sredinom februara dostigao 620 evra za hiljadu kubika, dok je sa 150 evra po megavatu veleprodajna cena struje najniža u Francuskoj, zemlji koja tri četvrtine električne energije proizvodi iz nuklearki i glavni je evropski izvoznik.
U Nemačkoj je veleprodajna cena 172, u Poljskoj 177, Austriji 180, da bi sa oko 200 evra pik dostigla u Grčkoj i Mađarskoj. Najveća je, pak, nevolja izrazita volatilnost i ekstremnost cena u pojedinim dnevnim periodima. Kako se veći deo Skandinavije, Danska i Nemačka dobrano oslanjaju na obnovljive izvore energije, veoma je nezgodno kada u isto vreme nema sunca, a nema ni vetra.
Stoga su cene struje po pravilu najviše u večernjim časovima, kada solarne elektrane ne rade, a konzum stanovništva raste. Tako je 10. februara u večernjim časovima dostizala i 800 evra po megavatu. Poređenja radi, domaćinstva u Srbiji u proseku plaćaju 52 evra.
Što se gasa tiče, nepovoljno je i to što su cene LNG gasa bar dvostruko iznad cena gasa dostavljenog cevovodom. Takođe, zima je u Aziji duža i hladnija nego što je uobičajeno, pa i azijske države, najveći kupci tečnog gasa, uvećavaju potražnju. Naravno, do njih gas iz SAD, Katara ili Irana stiže LNG brodovima, što dodatno uvećava cenu utečnjenog gasa.
Skupo i leti
Svakako da će izvanredna popunjenost skladišta omogućiti Evropljanima da i ovu zimu prođu bez pauze ili većih ograničenja u korišćenju gasa. Rezerve su odista bile velike, međutim, procene su da će na kraju ove sezone nivo popunjenosti spasti na ispod 32 odsto, s tim da će u pojedinim državama u skladištu biti i manje od petine kapaciteta.
Na leto će biti potrebno, uz tekuću potrošnju, dokupiti najmanje 70, a možda i svih 80 milijardi kubika gasa za skladištenje. To ne samo da podrazumeva izdvajanje znatno veće svote, već je i logistički veoma složen posao sa mnogo poteškoća.
Posebno je pitanje cena. Naime, česti manjkovi električne energije, čije se uravnoteženje u aktuelnim evropskim energetskim prilikama postiže prvenstveno zahvaljujući gasnim elektranama, i izuzetna iscrpljenost uskladištenih rezervi gasa ne samo da su podigli cenu gasa na dnevnom tržištu, već su i procene da će gas biti neuobičajeno skup i tokom leta. Nedavno su osiguravajuće kuće procenu cene gasa za leto 2025. godine sa donedavnih 462 povisile na 574 evra za hiljadu kubika.
Ne pamti se da je ikada do sada cena gasa leti bila na ovako visokom nivou. Po pravilu, bila je uočljivo niža nego zimi, pa se stoga i pristupilo strategiji gasnih skladišta. Praksa je bila da se leti, po znatno nižoj ceni, kupuje planirani uvećani deo zimske potrošnje i u rezervoarima čuva za zimske potrebe. Naravno, izuzetno skupa struja leti čini ovakav posao umnogome neisplativim.
Može biti i hladnije
S druge strane, visoka azijska tražnja neprekidno uvećava i cenu gasa dopremanog LNG brodovima. Izuzetno visoke cene, prema procenama, mogu se očekivati i tokom leta – kretaće se između 730 i čak 920 evra za hiljadu kubika.
Evropa se više od pola veka većinski oslanjala na gas iz Rusije, dopreman cevovodima. Bio je to idealan posao velikih razmera. Najveći svetski izvoznik prodavao je robu najvećem svetskom kupcu uz prihvatljive transportne troškove.
Pre nekoliko godina, nakon početka sukoba u Ukrajini, ali i pod pritiskom iz SAD, doneta je politička odluka da se prekine energetska saradnja sa Moskvom. Evropska politička vođstva, uz ne mala protivljenja, odlučila su da ubuduće gas i naftu kupuju na drugoj strani Atlantika, bez obzira na to što će cene biti znatno više.
Prva nešto hladnija i nešto duža zima pokazala je da ovakva odluka sa sobom nosi mnogo teže posledice nego što se u prvi mah i pomišljalo. Ako se zima slična aktuelnoj, a što je daleko od hladnoća koje još pamtimo, ustali, posledice će svakako biti mnogo grublje i otežavaće svakodnevni život građana. Ne daj Bože da bude i hladnije.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Koliko su kupci u Srbiji spremni da plate novi automobil?
28.03.2025.•
3
Kupci novih automobila u Srbiji najčešće su spremni da izdvoje do 20.000 evra za novo vozilo, pokazala je anketa na sajtu Polovni automobili, objavljena danas.
Bajatović: Nadam se odlaganju sankcija NIS-u, danas poslednji razgovor advokata i Vlade
28.03.2025.•
1
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je danas da se nada odlaganju sankcija SAD Naftnoj industriji Srbije (NIS), kako je naveo, "i do tri meseca".
Objavljene nove cene goriva: Skuplji i evrodizel i benzin
28.03.2025.•
5
Evrodizel i benzin od danas u 15 časova pa do sledećeg petka u isto vreme biće skuplji u odnosu na prethodnu nedelju.
Vučić: Propali pregovori o sprečavanju sankcija, Srbija u riziku da izgubi pristup sirovoj nafti
27.03.2025.•
47
Srbija se suočava sa rizikom da u petak izgubi pristup sirovoj nafti iz uvoza, jer su propali pregovori o sprečavanju uvođenja sankcija jedinoj rafineriji u zemlji, rekao je predsednik Srbije.
Kako klimatske promene utiču na sektor osiguranja
27.03.2025.•
0
U Beogradu je održana konferencija o trendovima u finansijskom i osiguravajućem sektoru u ovoj godini.
Tramp nakarikao carine Kini, pa ponudio: Smanjiću ih malo ako prodate Tiktok; Oni rekli: "Ne"
27.03.2025.•
2
Kina je odbila danas ponudu predsednika SAD Donalda Trampa da bi joj dao carinske ustupke u zamenu za prodaju aplikacije Tiktok, u vlasništvu kineske firme Bajtdens, nekineskom kupcu.
Bajatović: Očekujem da će ponovo biti odloženo uvođenje sankcija NIS-u
27.03.2025.•
1
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je da očekuje da će biti produžen rok za uvođenje američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS).
Proizvedeni prvi probni primerci električnog "citroena C3" u Kragujevcu
27.03.2025.•
2
Prvi probni primerci električnog automobila "citroen C3" proizvedeni su u fabrici Fiat-Krajsler automobili Srbija u Kragujevcu.
Tramp uvodi carinu od 25 odsto na automobile koji nisu proizvedeni u SAD
27.03.2025.•
0
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da će efektivno uvesti carinu od 25 odsto na sve automobile koji nisu proizvedeni u toj zemlji.
Profesor Arsić: Privredni rast Srbije niži od očekivanog, prognoze sve neizvesnije
26.03.2025.•
3
Makroekonomski trendovi u Srbiji na početku 2025. godine nagoveštavaju lošije rezultate nego 2024. godine.
Rok za prijavu za subvencije ističe, poljoprivrednici očekuju isplatu do kraja meseca
25.03.2025.•
6
Rok za prijavu za subvencije od 18.000 dinara po hektaru u Srbiji ističe danas, 25. marta.
Dogovor Vlade i odgajivača svinja i živine o rešavanju problema: Subvencije, plan za kreiranje mera
25.03.2025.•
2
Predstavnici Vlade Srbije i predstavnici udruženja odgajivača svinja i živine su se dogovorili o donošenju kratkoročnih mera koje bi doprinele prevazilaženju pojedinih problema.
Potpisani prvi ugovori za "stanove za mlade", skoro 1.800 prijava
25.03.2025.•
8
U Poštanskoj štedionici u Beogradu su potpisana prva četiri ugovora o subvencionisanim stambenim kreditima za mlade od 20 do 35 godina.
Poskupljuje struja za privrednike - šta će to značiti za ostale cene i inflaciju?
25.03.2025.•
9
Od početka ove godine u pojedinim gradovima i opštinama u Srbiji povećane su cene vode, iznošenja smeća, poreza na imovinu, zatim je nedavno država povećala akcize na gorivo, duvan, grejanje na gas...
Do sada za jeftinije stambene kredite apliciralo 1.566 mladih: Evo šta je najpopularnije
25.03.2025.•
5
Banci Poštanske štedionice koja je prva u Srbiji uzela učešće u programu povoljnih stambenih kredita za mlade do juče u 11 časova je podneto 1.566 zahteva.
Pad prodaje Teslinih vozila u Evropi, Maskovu firmu prestigli Folksvagen, BMW i rivali iz Kine
25.03.2025.•
1
Prodaja Teslinih vozila u Evropi je u padu, a američku firmu su, prema februarskim podacima, prestigli kako Folksvagen, tako i BMW i rivali iz Kine, pokazuje izveštaj kompanije JATO Dynamics.
Vlada Srbije uputila pismo SAD za novo odlaganje sankcija Naftnoj industriji Srbije
24.03.2025.•
4
Vlada Srbije uputila je pismo administraciji predsednika Donalda Trampa u kojem podržava zahtev Naftne industrije Srbije da ponovo bude odložena primena sankcija koje su SAD uvele toj kompaniji.
Pomama za solarnim energanama
24.03.2025.•
4
Nesporno je da je prelazak na obnovljive izvore energije trend naročito izražen u Evropi, pa je prirodno da se i Srbija sa fosilnih preorijentiše na moderne energetske pogone.
Odbor za finansije predložio Ivicu Gavrilovića za predsednika Saveta Državne revizorske institucije
24.03.2025.•
0
Odbor Skupštine Srbije za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava predložio je Skupštini da izabere Ivicu Gavrilovića za predsednika Saveta Državne revizorske institucije.
Šestogodišnjak i desetogodišnjak vlasnici dve novosadske firme: Koliko je takvih kompanija u Srbiji
24.03.2025.•
19
Tačno 171 firma u Srbiji u vlasničkoj strukturi ima makar jedno dete.
Jedna od najcenjenijih investicionih zlatnih kovanica: Koja je cena dukata Franc Jozef u Srbiji?
23.03.2025.•
5
Dukat Franc Jozef predstavlja jednu od najcenjenijih investicionih zlatnih kovanica na srpskom tržištu.
Komentari 4
Razocarana
Temerinac
A kad izdajnika oteramo imaćemo do sledeće zime vremena da nova vlast vrati normalne i prijateljske odnose sa Rusijom
Anonimus
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar