Stručnjak sa energetiku: "Nama litijum nije potreban, okrenuti se solarnoj i energiji vetra"

Međunarodni stručnjak za energetiku Ivan Kokeza kaže da nema potrebe preuzimati ekološki rizik u Jadru i da bi se trebalo okrenuti solarnoj i energiji vetra, jer Srbija ima stare termoelektrane.
Stručnjak sa energetiku: "Nama litijum nije potreban, okrenuti se solarnoj i energiji vetra"
Foto: 021.rs
On misli da je velika predrasuda to što se Srbija diči energetikom i resursima i napominje da je u energetskom smislu Srbija po glavi stanovnika šest puta siromašnija od evropskog proseka.
 
"U Srbiji imamo stare termoelektrane, čiji životni vek polako prolazi. Recimo, blokovi A1 i A2 termoelektrane Nikola Tesla u Obrenovcu svakako će jednog morati dana da se zatvore i da se zaključi njihov radni vek, jer su stare i sa njima je sve više problema", ukazao je Kokeza.
Navodeći da iz hidroelektrana dolazi trećina proizvodnje električne energije u Srbiji, on je ocenio da bi sistemsko rešenje podrazumevalo donošenje propisa po kojima bi, prilikom gradnje svake nove kuće ili zgrade, bilo predviđeno postavljanje solarnog krova.
 
U prilog tome, Kokeza se pozvao na činjenicu da su leta sve toplija i da su sve češći i periodi od po nekoliko nedelja sa temperaturama iznad 40 stepeni celzijusa.
 
On smatra da bi uvođenje takvog propisa bilo dobro po ekologiju i objašnjava da bi, u tom slučaju, svaka zgrada ili kuća bi imale sopstvenu proizvodnju energije, dok bi, zbog povećane tražnje, i cene solarnih panela bile manje, pa bi bili pristupačniji.
Govoreći o energiji vetra, Kokeza je naglasio da se protivi "monstruma" i tornjevevima od 120 metara, koji narušavaju predele i planine, gde god se montiraju".
 
Prema njegovim rečima, postoji nova tehnologija cilindričnih vetrogeneratora REV AIR, koji su visoki samo 35 metara, dva i po puta su efikasniji, što znači i dva i po puta jeftiniji kilovat sat, a ne ubijaju ptice kao ovi standardni.
 
Osim osim solara i energije vetra, Kokeza ističe da uskoro stižu i mnoge druge tehnologije, pominjući nove mini-nuklearne reaktore, koji se baziraju na fisiji.
 
"Imate i hladnu fuziju koja dolazi, imate lasersku fuziju koja, takođe, dolazi", najavio je on i precizirao da posebno neke bogate zemlje Evropske unije i Kina rade na novim sistemima.
 
U Kini se radi na sistemu koji su oni nazvali "veštačko Sunce", ilustrovao je Kokeza, svestan da Srbija trenutno ne može da finansira takve projekte.
 
Uprkos tome, on poručuje da je gotovo sa energetikom koja se zasniva na destrukciji i uništavanju, uveren da su budućnost sistemi koji su u skladu sa prirodom.
 
U tom kontekstu, osvrnuo se i na projekat "Jadar" i iskopavanje litijuma, za koje mnogi upozoravaju da je ekološki sporno i štetno po prirodu.
 
"Što se tiče litijuma i projekta Jadar, to je pitanje zdravorazumskog pristupa. Postoje nove baterije, nove tehnologije koje uopšte ne zahtevaju litijum, a koje su efikasnije i jeftinije. Nama litijum u ovom momentu zaista nije potreban", naglasio je Kokeza.
 
Pominjući da je i kuhinjska so počela da se koristi za baterije, kao i da u Kini postoje nova rešenja sa vodom, Kokeza je precizirao da "nema potrebe preuzimati ekološki rizik u Jadru".
 
Prema njegovim rečima, na novim baterijama se radi i u institutu u Bostonu, gde je tim naučnika pronašao mehanizam kako da sačuva električnu energiju u betonu.
 
Pri tome, 45 kubnih metara betona može da sačuva 10 kilovat časova, tvrdi Kokeza i objašnjava da beton služi kao kondenzator, što znači da bi temelji kuća mogli da budu baterije.
Govoreći o javnim resursima, pa i Naftnoj industriji Srbije (NIS), suočenoj sa rizikom američkih sankcija zbog ruskog vlasništva, Kokeza je poručio da se strateški interesi i oblasti ne prodaju.
 
"Javna preduzeća, kako mi to zovemo, preduzeća od javnog interesa, kao što su železnica, elektroprivreda, vodosnabdevanje, naftna industrija i ostale strateške industrije se ne prodaju i ne privatizuju. To se ne ustupa nikome, jer onda nemate kontrolu nad tim resursima", ukazao je Kokeza.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • w/e

    07.04.2025 16:43
    cool
    Ne treba nam ni jedno ni drugo.
  • Krcko

    07.04.2025 13:01
    Babe i zabe
    Ne znam ko je Kokeza ali njegovo misljenje o temi mi je malo cudno.
    1. Projekat "Litijum" i energetska kriza u Srbiji nisu bas mnogo povezani. Energije ce nam nedostajati pre svega jer se u Evropi eksploatacija uglja izbacuje iz upotrebe kao neekoloska. Lignita smo imali za jos 500 godina eksploatacije ali je ostao na Kosovu koje su nam oteli. Osim toga, drugih sopstvenih izvora energije slabo da i imamo.
    2. Solarni paneli su samo privremeno resenje jer im je trajnost 5-10 godina, a NE MOGU SE RECIKLIRATI. U njima ima i izuzetno mnogo kancerogenih materijala. Neispravne ili ostecene panele bogati Zapad salje u pasivne krajeve po svetu, a mi bismo verovatno po obicaju primali u nase napustene rudnike, kao i hemijski i radioaktivni otpad sa Zapada trenutno.
    3. Vertro parkovi nisu isplativa stvar. Problem je preskupo odrzavanje kao i otkupna cena zemljista na kojem se montiraju. Ekoloski su manje stetni osim po ptice.
    4. Nuklearne elektrane imaju veoma dobro poznate negativne efekte po okolinu. Francuzi sada ne znaju gde ce da odlazu nuklearni otpad jer su proterani iz Afrike. Mislim da znam gde sad hoce da ga odlazu. Imaju dobrog saradnika na terenu, a i Zakon o tome je nedavno donesen na onoj sumljivoj sednici parlamenta sa isceniranim nemirima.

    Ne postoji ekoloski cista energija, jos uvek. "Svemirske" tehnologije koje su u najavi najavljuju se vec preko 100 godina.
  • Mile

    07.04.2025 10:15
    Nama litijum nije potreban ali je potreban vlasnicima krupnog kapitala, tako da borba bice Davida i Golijata, ali sta drugo preostaje

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Mali: Srbija nije prezadužena zemlja

Učešće javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) Srbije iznosi danas 44,3 odsto i daleko je ispod proseka EU koji je 81,6 odsto BDP-a, saopštio je ministar u tehničkom mandatu Siniša Mali.

"Aviogeneks" prodat za 11 miliona dinara

Imovina beogradske avio-kompanije "Aviogeneks" u stečaju prodata je na javnom nadmetanju po početnoj ceni od 11 miliona dinara beogradskoj firmi "Rekonstukcija i izgradnja puteva".