Globalna kriza za domaću upotrebu: Lošija prognoza MMF-a za Srbiju zbog protesta ili carinskog rata?

Ovogodišnji prolećni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svetske banke dolazi u vreme velikih globalnih geopolitičkih neizvesnosti.
Globalna kriza za domaću upotrebu: Lošija prognoza MMF-a za Srbiju zbog protesta ili carinskog rata?
Foto: Pixabay
Globalni carinski rat koji je eskalirao 2. aprila najavom skoro pa univerzalnih carina SAD prema celom svetu izazvao je, prema oceni Fonda, veliki negativni šok za globalni rast. Zato je MMF smanjio procene globalnog rasta u ovoj godini sa 3,3 odsto iz januara na 2,8 odsto, ali i u sledećoj godini sa 3,3 na tri odsto.
 
Tako je i projekcija rasta Srbije u ovoj godini smanjena sa 4,2 na 3,7 odsto, piše Danas.
Ove prognoze izazvale su reakciju i srpskog Ministarstva finansija, odnosno ministra finansija Siniše Malog. Verovatno, po prvi put su se Vlada ili Ministarstvo oglasili povodom negativnih ekonomskih vesti, obično samo prenose pozitivna kretanja.
 
Naravno, nije propuštena prilika da se prognoze MMF-a iskoriste u unutarpolitičkoj borbi, čak i ako argumentacija i nije baš tačna.
Naime, Ministarstvo finansija je prenelo izjavu ministra Malog u kojoj je smanjenje prognoze našeg privrednog rasta posledica nasilja i blokada koje se već mesecima unazad dešavaju u našoj zemlji. Nažalost, sve to ima pogubne posledice po srpsku ekonomiju, što naši privrednici najbolje osećaju u svojim delatnostima. 
 
"Neodgovorni politički akteri ne razumeju, ili ih jednostavno ne zanima, da su ekonomski rezultati često i odraz političkog delovanja. Pre svega, očekuje se nešto niži rast realne privatne potrošnje, usled slabljenja potrošačkog optimizma, povećanog opreza i izražene neizvesnosti kod građana Srbije", rekao je ministar Mali.
 
Zanimljivo je da se već u narednoj rečenici u saopštenju navodi da istovremeno javna potrošnja, koja je pokazatelj unutrašnje situacije zemlji, beleži rast, dok investicije i spoljnotrgovinska razmena, koje su indikator spoljnih kretanja, beleže usporavanje, "što je posledica kombinacije unutrašnjih faktora i pojačanih globalnih tenzija, rastuće neizvesnosti i izraženijih protekcionističkih mera na međunarodnom tržištu", zaključuju oni.
 
Ekonomisti, pak, znatno veći značaj pridaju globalnim političko-ekonomskim tenzijama, nego unutrašnjoj društveno-političkoj krizi.
 
Dekan na FEFA-i Milan Nedeljković ocenjuje za Danas da su primarni razlozi za korekciju MMF-a spoljne prirode.
 
"I drugim zemljama je smanjena prognoza rasta, a ne samo Srbiji. Na kraju, MMF je smanjio i prognozu globalnog rasta. Dominantan uzrok je neizvesnost koja proizilazi iz carina koje su SAD odlučile da uvedu. Prva neizvesnost je da li će do tih carina uopšte doći, a druga je ako dođe, kakvi će biti efekti. Najava carina bila je veliki šok za globalna tržišta. U prvi mah taj šok je bio pozitivan, jer su odjednom skočile nabavke, pre nego što carine stupe na snagu. Međutim, dugoročno, carine bi izazvale negativni šok. Dovele bi do rasta inflacije, što bi izazvalo reakciju centralnih banaka, što bi imali onda negativan efekat na ekonomsku aktivnost", objašnjava Nedeljković.
 
On smatra da SAD neće na kraju uvesti carine kojima prete, već ih koriste da nateraju druge zemlje na bilateralne pregovore.
 
"Mislim da je MMF ozbiljnije shvatio ove pretnje i ukalkulisao u prognoze", ocenjuje sagovornik beogradskog lista.
 
Zaista, MMF je svoje procene doneo sa podacima zaključno sa 4. aprilom, pa tako nisu računali sa kasnijim odlaganjima primene carina, kao i sa drugim odstupanjima Donalda Trampa, poput smanjenja carina na uvoz elektronike iz Kine.
 
Što se tiče unutrašnjih faktora, Nedeljković ističe da svaka neizvesnost, pa i ova koja vlada u Srbiji, utiče loše na ekonomiju. Recimo, kada se radi o stranim direktnim investicijama, na njihov priliv utiču i problemi na izvoru investicija.
 
Da li veći uticaj na, prema oceni MMF, usporavanje privrednog rasta u ovoj godini imaju studentski protesti ili globalna neizvesnost, nije teško testirati.
 
Fond za Rumuniju predviđa upola manji rast nego u oktobru prošle godine, korigovali su se sa 3,3 na 1,6 odsto. Slično je i sa Mađarskom, umesto rasta od 2,9 odsto, biće 1,4 odsto. Ekonomija Poljske će usporiti sa 3,5 na 3,2 odsto, a Češka sa 2,3 na dva odsto. U našem okruženju, MMF je zadržao stopu rasta Bugarske na 2,5 odsto, dok je za Hrvatsku čak i povećan sa 2,9 na 3,1 odsto.
 
Većini zemalja Zapadne Evrope je takođe umanjen procenjeni privredni rast, osim Španije kojoj je povećana prognoza sa 2,1 na 2,5 odsto.
 
Ekonomista Aleksandar Stevanović smatra da i globalna i domaća kriza doprinose ekonomskom usporavanju.
 
"Glavni faktor je uspostava novog globalnog trgovinskog poretka koji je pokrenuo Tramp. Dok to traje, teško da će biti podsticaja privrednom rastu i investicijama. Srbija zbog ovih carina ne trpi direktno, ali može uticati indirektno, preko ekonomskih veza sa EU", napominje on.
Ni društveni konflikti ne utiču dobro na ekonomiju i to preko jednog od tri stuba ekonomske politike SNS-a.
 
"SNS politika bazira rast na tri stuba - stranim direktnim investicijama, državnim investicijama i upošljavanjem neuposlenih resursa. Sva tri su se počeli tanjiti. Neupošljenih resursa ima sve manje. Investicije u infrastrukturu su dobre, ali ne sa ovim cenama po kojima se kod nas realizuju. Te investicije su preskupe, a ako nema privrede koja će da ih koristi, one mogu da postanu i teret kada bude trebalo da se otplaćuju i održavaju. Treći stub su strane direktne investicije, koje se više ne mogu privlačiti merama kao kad je bilo puno nezaposlenih. Na SDI utiču i protesti, ali nisu demontracije krive. One su posledica nečeg drugog", napominje on.
 
Ceo tekst Danasa čitajte OVDE.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Jakobsfield

    27.04.2025 11:22
    Drumovi
    Auto-pitevi se ne prave bez tzv. studije o isplativosti. Toga kod nas, u pravilu, nema. Tako da imate puteve u koje su ulupane silne pare, a ni besnog kera ne možete da vidite da tuda prolazi. Hrvatska (excuse me, but) evropska turistička sila, je kadgod preklinjala ko će Sanaderove autoceste uzeti u koncesiju, ali pošto nije bilo interesenata, sada sama nosi na leđima njihov teret. Nama je od starta suđeno da ih (plaćene ko Sv. Petra kajgana) mi održavamo, i otplaćujemo dugove za njihovu izgradnju. Zbog toga su nam svi lokalni drumovi u tri nijanse sive. O fudbalskim stadionima i drugim giga-mega projektima da i ne govorimo. I sad, kada SDI presušuju dok se domaći privrednici (tzv. tajkuni) kinje i ucenjuju reketom za "pristojnu srbiju", srpski poreski obveznici to plaćaju dok čekaju termine za preglede, lične karte, i druge osnovne potrebe po dušegupkama od čekaonica. Živela Srbija, pa ko živ - ko mrtav, a ko pobegao negde u svet.
  • Rain from heaven

    27.04.2025 11:15
    Zbog protesta. Još uvek carinski rat nema veza sa ovom temom. To mogu da potvrdim jer se bavim tzrizmom i hvala im na tome
  • Тремор

    27.04.2025 11:05
    Прогнозе ММФ почивају пре свега на стварним чињеницама тј. утицају протеста и блокада, а што се тиче царина оне су само могућа претпоставка с обзиром да се егзактни подаци о утицају још не могу у правом светлу сагледати.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Manja prodaja novih automobila u EU

Registracija novih automobila u Evropskoj uniji (EU) opala je za prva tri meseca ove godine 1,9 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine.

Strela iz Obrenovca kupuje Lastu

Saobraćajno preduzeće Lasta uskoro će preći u većinsko vlasništvo Strele iz Obrenovca, sudeći prema upravo obelodanjenoj nameri o preuzimanju 83,23 odsto akcija Laste.