Dva policijska oka u glavi

Pitanje je u kojoj državi vlast više obožava "uniformisana lica", u Srbiji, gde su najbolje plaćeni, ili u Crnoj Gori, gde ih je ubedljivo najviše od svih evropskih zemalja. Dilemu nije lako razrešiti, pa je uputno pogledati šta o "sektorima bezbednosti" u državama ne tako davno doživljavanim kao "dva oka u glavi" pokazuju studije urađene poslednjih godina.
Dva policijska oka u glavi
Foto: 021.rs

Piše: Živan Lazić

Prema analizi plata u javnom sektoru Fiskalnog saveta, policija je u Srbiji nagrađena bolje nego ijedna druga delatnost. Tako je zaposlen u ovom sektoru tokom 2017. godine u proseku mesečno primao 73.000 dinara neto.

Za policijom kaska sektor odbrane sa prosečnom neto platom u iznosu od 62.000 dinara. Slede zaposleni u obrazovanju (58.000), zdravstvu (55.000) i upravi (52.000).

Koliko su "uniformisana lica"dobro nagrađena, govori podatak da je prosečna zarada za oko 50 odsto iznad republičkog proseka. Posebna privilegija radnika iz ovog segmenta je mogućnost da do vlastitog stana dođu po povlašćenoj ceni, otprilike za polovinu tržišne.

Istovremeno je plata zaposlenih u srpskom sistemu zdravstvene zaštite tek 22 odsto iznad državnog proseka.

Suprotno evropskim vrednostima

Poređenje za zemljama Srednjeistočne Evrope nam pokazuje da je u tim državama, a sve odreda beleže ubrzan razvoj unazad četvrt veka, sistem vrednovanja javnih službi bitno drugačiji.

Tamo je zarada zaposlenog u policiji i srodnim službama cirka 25 odsto, a zaposlenog u zdravstvu za 40 odsto veća od državnog proseka. Očito, prioriteti u Češkoj, Sloveniji ili Slovačkoj su drugačiji u odnosu na srpske.

Međutim, "drugo oko u glavi" se pobrinulo da Srbija u pogledu obožavanja policije ne bude usamljena među evropskim državama.

Mnogo policije, kriminala još više

Prema studiji Instituta "Alternativa" i Regionalne mreže Polisplus, u Crnoj Gori je ekstremno velik broj zaposlenih u policiji. Dok je u evropskim zemljama na svakih 100.000 stanovnika pod uniformom od 185 do 249 osoba, prosečno 216, u Crnoj Gori je čak 792, odnosno 5.240 ukupno. 

Prema broju stanovnika, policajaca je skoro tri puta više nego u Srbiji. Istovremeno je sudija duplo, a tužilaca za pedeset odsto više.

Pomisao da je brojan i razgranat policijski aparat, sa veoma proširenim pravosuđem, doprineo sigurnosti i bezbednosti brzo iščezava. Studija pokazuje da je broj krivičnih dela po glavi stanovnika za 70 odsto veći od broja istovrsnih prekršaja u Srbiji, dok je broj teških ubistava u najmanjoj republici nekadašnje zajedničke države dvostruko više.

Cena prebukirane policije

Brojan i dobro nagrađivan policijski aparat košta. Odvajanja za policiju su svake godine velika stavka i u srpskom i, naročito, u crnogorskom budžetu. Tako je prošle godine u malenoj Crnoj Gori u ove namene izdvojeno čak 85 miliona evra, odnosno 136 evra po svakom građaninu.

Poređenja radi, u Bosni i Hercegovini svaki građanin za policiju izdvaja 63, a u Makedoniji 84 evra.

I preplaćenost srpske i prekobrojnost crnogorske policije imaju isto, političko ishodište. Relativno visokim primanjima, politička scena Srbije pokazuje jasnu naklonost prema policiji i, naravno, očekuje uzvrat.

Politički koreni

Do prebukiranosti policije došlo je u samom začetku stvaranja crnogorske državnosti, kada se unutar Demokratske partije socijalista vodila borba dve struje, tadašnjeg predsednika države Momira Bulatovića, odnosno premijera Mila Đukanovića.

Prvi čovek crnogorske vlade je operativno kontrolisao policiju i položaj je iskoristio da je brojčano ojača i snabde modernom opremom. Naravno, zapošljavao je svoje kadrove, a podrška policije i službe bezbednosti, koje su predvodili Đukanovićevi ljudi Vukašin Maraš i Duško Marković, bila je od presudnog uticaja pri sukobu dve struje.

Bulatović je svrgnut sa vlasti i politički se nikada više nije oporavio. Naprotiv, tonuo je sve niže i niže, dok je pobednik jačao sopstveni oslonac, policiju ponajviše.

Vlast čuva policijske privilegije

Studije pokazuju da je suludo očekivati da će se, kako u Srbiji, tako i u Crnoj Gori, lako odustati od podrške uniformisanima.

Fiskalni savet jasno kaže da aktuelna vlast nije spremna da uvede sistem platnih razreda u javni sektor, već na sve moguće načine zadržava postojeći zakonski okvir utemeljen na uredbama vlade, sa mogućnošću da se plate uvećavaju na osnovu 500 postojećih koeficijenata.

Analiza Instituta "Alternativa" ističe da u Crnoj Gori nikada nije urađena ozbiljna sistematizacija radnih mesta u policiji, već se svaka analiza svodi na primeravanje postojećoj situaciji.

OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • N.Sad

    21.06.2018 20:56
    Lepo mi je mati rekla,, sine idi u policiju oni imaju naj bolje plate u Evropi , reseno stambeno pitanje ". Odbili me zbog ravnih tabana. Postavljam sebi pitanje,, zasto onda strajkuju"?
  • Savamala

    21.06.2018 19:47
    "Tako je zaposlen u ovom sektoru tokom 2017. godine u proseku mesečno primao 73.000 dinara neto."

    Da bi imali za pivo u kaficu.
  • Zox

    21.06.2018 18:31
    Crveno-crni užas
    Puno toga se u svemu pa i u državi vidi iz brojčica.. Matematika je majka ..


    Zašto neko stvara vojno- policijsku državu pri čemu se bezbednost neprekidno pogoršava, nije preterano teško shvatiti..

    Pohvale autoru na kvalitetnom članku. Ovo bi trebalo svi mediji da citiraju.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui

Sudije, i vi ste vlast

Kao odgovor na poziv Advokatske komore Srbije upućen u nedelju 02.02.2024. godine da se podrže zahtevi studenata, Društvo sudija Srbije je istog dana na svom sajtu objavilo saopštenje.

Auto-put Teofila Pančića

"Za aktivno delovanje u kulturi, osim znanja, potrebna je i hrabrost da se iskaže stav u sferi društvenog života", piše o Teofilu Pančiću novosadski pisac Siniša Tucić.

Država protiv društva

Kriza u Srbiji traje već puna tri meseca. Ona ne dolazi iz sukoba između političkih stranaka, koalicija, ili struja. Ona dolazi iz sukoba između države i društva.

Ima li razrešenja političkoj krizi u Srbiji?

Život se u Srbiji žestoko uzburkao, blokada sva tri mosta preko Dunava u Novom Sadu pokazalo je da je neraspoloženje ne malog sloja građana spram aktuelne vlasti dostiglo ogromne razmere.

Pritisak, pritisak, pritisak...

Pritisak se u opštem smislu definiše kao sila koja deluje na određenu površinu. Meri se u Paskalima, a razlikujemo atmosferski, hidrostatički, dinamički i mehanički.

Generalni štrajk

Iako je pravo na štrajk jasno definisano međunarodno pravo, i sastavni deo ljudskog prava na rad, u Srbiji se ono kontinuirano gazi decenijama unazad.

Zdravlja, ljubavi i blokada

Zdravlja, ljubavi i blokada – najiskrenija je čestitka s kojom sam, svečano, uz čašu vina ušla u novu godinu.

Pismo mladom novosadskom pesniku

Portal 021.rs objavljuje odlomak iz romana "Pet debelih pesnika" Predraga Đurića koji je nedavno osvojio nagradu "Stevan Pešić" i koji se našao u širem izboru za NIN-ovu nagradu.